Visoke cijene i jeftini uvoz "ubili" domaće vino

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio je glavobolje domaćim vinarima i vinogradarima, koji se s trenutačnom vinogradarsko-vinarskom politikom teško mogu uklopiti na europsko tržište. Osim toga, domaće tržište posljednjih desetak godina bilježi pad prodaje vina, zalihe iz godine u godinu rastu, a po statistikama Ministarstva poljoprivrede radi se o količinama od oko 1,4 milijuna hektolitara, što odgovara godišnjoj proizvodnji vina u Hrvatskoj. Što je razlog visokih zaliha vina teško je reći. Treba pretpostaviti da aktualne cijene vina nikako ne idu uz nizak životni standard hrvatskih građana.

"Pad prodaje vina treba prije svega gledati kroz prizmu općeg pada standarda naših potrošača, a naša vina su već desetljećima skuplja nego bi objektivno trebala biti" - pojašnjava dr. Bernard Kozina iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

"Zalihe se uglavnom svode na dvije kategorije, vina koja su objektivno nižeg ranga kakvoće, a proizvođači traže i drže "visoku cijenu", a na žalost ponekad ni takva niža kakvoća ne nalazi puta do potrošača. S druge pak strane, dio zaliha odnosi se na vina objektivno visokog ranga kakvoće, ali cijenama također nisu "privlačna" potrošačima. Drugim riječima, sami proizvođači moraju tražiti izlaze iz situacija kad im se počnu gomilati zalihe, za početak uvijek moraju analizirati i sami sebi pokušati odgovoriti zašto se to događa" - smatra dr. Kozina.

‘Vina iz uvoza su realnost’

Povećanju zaliha domaćih vina pridonose vina iz uvoza sa kojima se domaći proizvođači teško mogu nositi. Po nekim vinarima i vinogradarima uvoz je zapravo glavni razlog pada prodaje domaćih vina. Unatoč nastojanjima vinara da se poboljša kvaliteta domaćih vina, oni nisu konkurentni na europskom tržištu što je kratkoročno teško promijeniti.

Vina iz uvoza su naša realnost, ne treba ih se baš previše plašiti, konkurencija je u pravilu uvijek zdrava. Kad domaći potrošači budu sigurni i proizvođači ih uvjere da su domaća vina jednake kakvoće kao i uvozna, a cijenom prihvatljiva, ne vidim razloga da se domaći proizvođači neće moći nositi s konkurencijom. Hrvatska vina općenito jesu sve bolja i bolja, ali te toliko željene i potrebne promjene još uvijek ne teku zadovoljavajućom brzinom - naglašava dr. Kozina, ističući da se na terenu ove jeseni može očekivati prosječna vinogradarska godina.

Racionalizacija troškova

"Istina je da se bilježi pad prodaje vina. Postoji više razloga za to. Prvi razlog je što naša država omogućuje uvoz jeftinih stranih vina. Mi u Dalmaciji imamo skupu proizvodnju i ne možemo konkurirati plantažnoj proizvodnji gdje strojevi rade sve. Kriza u cijelom svijetu je također utjecala na prodaju vina, zalihe se povećavaju i to zalihe vrhunskih vina koja se lošije prodaju jer naravno imaju višu cijenu. Još jedan faktor u padu prodaje vina su ugostitelji, koji nabiju marže na boci vina do šest i više puta od cijene vina što dovodi do toga da se ne pije vino, nego pivo i također se stvara kriva slika o odnosu kvalitete i cijene vina. Stoga bi država trebala zaštititi domaću proizvodnju i pronaći način da uz neke olakšice učini našu proizvodnju jeftinijom, jer ako se ovako nastavi, nikako nam se ne piše dobro" - ističe direktor PZ-a "Svirče", Andrija Carić.

Domaće vino ostaje neprodano zbog uvoza jeftinijih stranih vina, smatra pelješki vinogradar i vinar Jozo Rabušić, naglašavajući kako domaće autohtone sorte trebaju biti turistički brendovi.

"Ne može vino kuće u dubrovačkom hotelu biti makedonski vranac, a to se često događa. To je protiv vinara i hrvatskog turizma, jer gost u Dubrovniku očekuje autohtono vino, a ne uvozno" - zaključuje Rabušić. I nakon ulaska naše zemlje u Europsku uniju, proizvodnja vina teško će biti jeftinija. O racionalizaciji troškova mogu razmišljati veliki sustavi dok mali proizvođači teško mogu pojeftiniti svoju proizvodnju. Jedini izlaz stručnjaci vide u udruživanju malih proizvođača.