Umjerena i odgovorna konzumacija vina ključna je sastavnica europskoga kulturnog nasljeđa, u skladu je sa zdravim životnim stilom, a mnogim osobama koje piju vino može pružiti zadovoljstvo i koristiti njihovu zdravlju - zaključak je to prve Međunarodne znanstvene konferencije Vino i zdravlje, koja se održala u Hypo centru.

"Kako Hrvatska gospodarska komora okuplja proizvođače grožđa i vina, kroz Udruženje vinarstva HGK rodila se ideja o organizaciji ovakvog događaja, na kojem bi se na stol bacile karte i vrlo otvoreno govorilo o zdravstvenim, socijalnim, gospodarskim i kulturno-tradicijskim aspektima povezanima s proizvodnjom i potrošnjom vina", objasnio je u uvodnom govoru potpredsjednik HGK Josip Zaher, istaknuvši kako je sektor vina na jedinstvenom europskom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jedan od najnormiranijih sektora, a vinogradarstvo i proizvodnja vina značajne grane poljoprivredne proizvodnje u EU. Čak su 3,3 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta pod vinogradima, 4% ukupne vrijednosti poljoprivrede otpada na proizvodnju vina, 165 milijuna hL iznosi godišnja proizvodnja vina i 21% svjetskog izvoza vina je EU izvoz. Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol istaknula je, pak, kako se puno radilo na promociji vinarstva i vinogradarstva prije ulaska u EU, pripremljen je Nacionalni program pomoći sektoru vina težak 11,5 milijuna eura, tu su i ulaganja u vinarije i konverziju vinograda, ali i puno toga stoji još pred nama.

Da je vinogradarski potencijal Hrvatske velik te da u RH postoji potražnja za vinom, pokazuju i brojke koje je predstavio doc. dr. sc. Đuro Horvat iz Udruženja vinarstva HGK. Prosječna stopa inflacije vina u prvih 10 mjeseci 2014. godine iznosila 0,3% u odnosu na isto razdoblje 2013. Pokrivenost uvoza izvozom vina u USD 2012. godine bila je gotovo 90%, dok je taj pokazatelj u 2013. pao na oko 70%. Ako promatramo izvoz u tonama, onda je vanjskotrgovinska bilanca još više u deficitu, što znači da Hrvatska ostvaruje znatno veću izvoznu cijenu u odnosu na uvoznu. Tako je u 2013. godini prosječna uvozna cijena vina iznosila 1,6 USD/L, dok je istovremeno prosječna izvozna cijena iznosila oko 5,0 USD/L, što je trostruko više. Proizvodnja vina u Hrvatskoj kreće se oko 1,29 mil HL godišnje, dok prosječna potrošnja per capita iznosi oko 28L.

Horvat je također naglasio kako se implementacijom internacionalne strategije udruženja vinarstva i brendiranjem Vinske Hrvatske - "Vina Croatia - Vina Mosaica" otvara put novih tržišta i novih potrošača. To je put prema prepoznatljivu identitetu koji ujedinjuje takve zainteresirane strane te koji vinsku Hrvatsku može uspješno uvrstiti među poznate, uz pomoć naše brand priče, "Vina Croatia - Vina Mosaica" - projekt zajedno, koja odiše duhom podneblja i kulture vinske Hrvatske. Dakle, nužan je nastavak još snažnijeg povezivanja vinara, jer to olakšava definiranje zajedničkih interesnih ciljeva i njihovu provedbu.
"Tako se stvaraju pretpostavke za snažniju artikulaciju zahtjeva prema izvršnoj vlasti, koja treba osigurati uvjete odnosno kompletnu infrastrukturu i time omogućiti efikasnu i efektivnu provedbu plana brendiranja vinske Hrvatske odnosno internacionalizacije ovog proizvoda", zaključio je Horvat.

O znanstveno dokazanoj vezi između vina i zdravlja govorio je prof. dr. Mladen Boban, voditelj Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Splitu te je istaknuo kako je općenito mišljenje da fenolne tvari, snažni oksidansi iz vina, mogu poništiti štetne učinke postprandijalnog oksidativnog stresa. Budući da vino ima snažno antibakterijsko djelovanje, ako se konzumira s jelom može poboljšati mikrobiološku sigurnost hrane i spriječiti razvoj alimentarnih infekcija. Štoviše, kada ga se koristi kao dodatak u pripremi jela, antibakterijska aktivnost vina ostaje velikim dijelom očuvana, unatoč značajnim promjenama u fizikalno-kemijskim svojstvima izazvanima zagrijavanjem.

Endokrinolog i dijabetolog prof. dr. Kristian Rett potvrdio je da za osobe koje boluju od metaboličkog sindroma i dijabetesa pleiotropski učinci umjerene konzumacije vina mogu biti korisni. "Danas znamo da metaboličke posljedice umjerene konzumacije alkohola uključuju ne samo smanjenu proizvodnju hepatičke glukoze, nego i povećano inzulinsko djelovanje u skeletnim mišićima. Oba ta učinka razmjerno su primjenjiva u koncepcijama liječenja, kako dijabetesa tipa 2, tako i metaboličkog sindroma."

I prof. dr. Željko Krznarić, čelnik Hrvatskog liječničkog zbora te specijalist interne medicine i gastroenterologije, rekao je kako brojni dokazi snažno podupiru pretpostavku da umjerena konzumacija vina može produžiti zdrav život te da isto tako ima preventivnu i/ili ljekovitu vrijednost kod raznih upalnih bolesti. Blagotvorno djelovanje vina, posebice crnoga, uglavnom proizlazi iz visokog udjela fenolnih spojeva.

Da je vinski sektor svjestan negativnih posljedica pijančevanja te da podupire inicijative koje smanjuju štetno, s alkoholom povezano ponašanje, potvrđuje i Ursula Fradera, nutricionistica i projektna menadžerica te voditeljica DWA-e (Deutsche Weinakademie), kojoj je cilj etablirati vino kao dio zdrave prehrane i modernog životnog stila te osvijestiti ljude o odgovornom obrascu pijenja. Umjesto ograničenja koja sama za sebe ne mogu riješiti problem, vinski sektor svoje napore usredotočuje na obrazovanje pa se u Njemačkoj, tako, obrazuju vinski profesionalci.

U programu "VINO umjereno - Art de Vivre" (Wine in Moderation - Art de Vivre, WIM) uključene su sve s vinom povezane strukovne škole, škole za sommeliere i dva sveučilišta. I program Wine in moderation, koji je predstavio George Sandeman iz Sogrape Vinhosa - vodeće portugalske obiteljske kompanije za proizvodnju visokokvalitetnih vina, teži promijeni percepcije konzumiranja vina i ostalih alkoholnih pića, ističući štetu koju prouzročuje prekomjerno pijenje.

Uzimajući u obzir više od tri milijuna ljudi uključenih u uzgoj vinove loze i proizvodnju europskog vina, taj se program temelji na tri glavna stupa: obrazovanju o umjerenom i odgovornom pijenju vina, samouređenju reklamnih poruka te razvoju i dijeljenju znanstveno utemeljenih informacija.
"Oni koji piju vino, u velikoj ga mjeri konzumiraju umjereno, a kultura vina dugovječna je sastavnica europskoga krajobraza, društva i prehrane. Osim zadovoljstva koje vino pruža onima koji u njemu uživaju umjereno, od njega, kroz vinograde, vinarije i njegovu prodaju, žive milijuni Europljana", zaključio je Sandeman.