Terapeutska i antiseptička svojstva vina bila su poznata još u davnim vremenima. Vino je piće, hrana, antiseptik i regulator mnogih procesa u našem tijelu.
Iznimno je dobro kao napitak za vrijeme jela jer svojom kiselinom doseže razinu kiseline želučanog soka i tako pridonosi boljoj probavi hrane. Alkohol u umjerenim količinama stimulira probavu, rad srca, krvotok i slično i stoga mnogi stručnjaci za prehranu, dijetetičari i liječnici preporučuju vino kao važan sastojak prehrane.
Umjerenom potrošnjom smatra se 70 grama etanola (ili jedna litra slaboalkoholnog vina) tjedno, što odgovara jednom decilitru vina dnevno, iako većina nutricionista smatra da se umjerenom potrošnjom može smatrati i dvostruko veća količina konzumiranog vina (jedan decilitar vina uz ručak i isto toliko uz večeru).
Vino je značajna komponenta mediteranske prehrane, naročito crno vino koje se pije razrijeđeno s vodom - bevanda. Na tim je područjima ukupna smrtnost i smrtnost izazvana kardiovaskularnim oboljenjima manja nego na područjima gdje se vina ne konzumiraju.
Najzaslužnijima za zdravstvene učinke vina smatraju se - polifenoli, osobito resveratrol, skupina organskih spojeva koji po načinu djelovanja spadaju u antioksidanse. Dokazano je da je resveratrol, kao prirodni sastojak voća (dud, kikiriki), grožđa i vina, i do deset puta prisutniji u crnim (oko 5 mg/l) u odnosu na bijela vina, odgovoran za redukciju rizika raznovrsnih oboljenja, a ponajviše kardiovaskularnih.
Uz resveratrol crno vino sadrži i obilje drugih fenolnih tvari – flavonoida (oko 100 mg/l) koje djeluju kao jaki antioksidansi.
Osim što je poznato da 20-30 grama alkohola dnevno može reducirati rizik od srčanog udara za 40 %, način djelovanja alkohola iz vina (i ostalih pića) i resveratrola bitno se razlikuju. Alkohol djeluje na ugruške da se ne lijepe međusobno, što znači da sprječava grušanje, resveratrol djeluje na razini stanice sprječavajući njezino propadanje uslijed procesa oksidacije.
Konzumiranje vina znatno umanjuje mogućnost nastanka karcinoma, povoljno djeluje na povećanje tzv. pozitivnog kolesterola (HDL), a istodobno pridonosi smanjenju opasnog (LDL) kolesterola, uzročnika bolesti srca i krvnih žila, snizuje krvni tlak, u malim količinama smanjuje mogućnost stvaranja kamenaca, dok u velikim količinama ometa apsorpciju kalcija.
