Borba za tržište u kojoj će morati dati maksimum, povećanje kvalitete i smanjenje cijena vina, samo su neki od izazova kojih će hrvatski vinari i vinogradari za nekoliko dana postati svjesniji nego ikad. EU je, naime, vodeći svjetski proizvođač, potrošač, izvoznik i uvoznik vina, koji s proizvodnjom i prodajom vina ostvaruje znatan dio prihoda.
Hrvatski imidž vinarske i vinogradarske zemlje ispuhao se pak na samo 20.751 hektar registriranih i 3900 hektara neregistriranih vinograda, što će se ulaskom u Uniju, nesklonu novim sadnjama do 2015., teško promijeniti.
"No zna li se da smo prije 10-ak godina i uz operativne programe sadnje 13.000 hektara novih vinograda uz poticaje posadili manje od 4300, ali danas svejedno imamo zaliha vina u količini jednogodišnje proizvodnje od oko 1,4 milijuna hektolitara – zalihe su trenutačno puno veći problem i od neiskorištenih hektara – i od terana ili prošeka", kaže Zvjezdana Blažić, savjetnica ministra poljoprivrede, koji će u četvrtak na Vladi predstaviti Nacionalni program potpora za sektor vina za razdoblje od 2014. do 2018.
Iako su pojedini vinari i udruge proteklih godina učinili puno, Z. Blažić je uvjerena kako je nacionalni program jedini recept za probleme zaliha te još uvijek nedovoljnu i neujednačenu kvalitetu i nekonkurentne cijene većine vinara. Vina su nam skupa i nedovoljno izbrendirana, dok s tržišta EU, Južne Amerike, JAR-a već sada dolaze i kvalitetna, a jeftinija vina. Kroz nacionalnu omotnicu Hrvatska će u tako u EU na godišnjoj razini imati na raspolaganju 11,8 milijuna eura, a od 2017. nadalje 10,8 milijuna. To su, smatra Z. Blažić, veliki novci za domaće vinare koji će im pomoći u promidžbi, restrukturiranju i konverziji vinograda, većim investicijama u vinarije i marketing vina te većem izvozu i boljem plasmanu na inotržištima. U EU se više od 30% potrošnje odvija na vratima vinarija, što je u nas nedovoljno iskorišteno.
"Cilj su nam tako i kušaonice i veća potrošnja hrvatskih vina i kroz turizam, a kako s ulaskom u EU padaju carine na uvoz vina u Hrvatsku, i te kako nam je važno poticanje prodaje na trećim tržištima", tvrdi Z. Blažić.
Više, dodaje, nije važno tko je za to kriv, no RH je, primjerice, u 2011. izvezla vina za samo 12 milijuna dolara, a uvezla za 21 milijun, većinom iz Makedonije. Samo 30% naših proizvođača danas su izvoznici vina, što treba promijeniti i stvoriti imidž vinarske zemlje, a isto tako povećati i domaću potrošnju koja nije loša – oko 28 litara po stanovniku – ali još uvijek manja od ostalih mediteranskih zemalja s minimalnom potrošnjom od 35 litara naviše.
Nacionalnim programom potpora za sektor vina od 2014. do 2018. vinari će tako za promidžbu vina na tržištima trećih zemalja moći ostvariti subvencije do 50% prihvatljivih troškova projekta koje se ostvaruju za svaku godinu trajanja projekta.
