Na nedavno održanom Gastro Cabaretu posvećenom palačinkama u suradnji s vinotekom Jabuke&Ruže, sommelier Aleksandar Noršić sljubljivao je slatke i slane palačinke s različitim sortama vina. Riječ je o školovanom vinoljupcu i okorjelom hedonistu koji radi kao specijalist za piće u jednoj od vodećih hrvatskih hotelijerskih kuća, Valamar hoteli i ljetovališta. Kreira i razvija vinsku ponudu za Valamar hotele, surađuje s brojnim vinotekama i suosnivač je Malca Plavog. Radi se o klubu ljubitelja vina i slasnih zalogajčića koji želi vinskoj sceni ponuditi drukčiju priču uz demistifikaciju i približavanje vina svima. Razgovarali smo s njim o bogatom iskustvu koje je stjecao u Sjedinjenim američkim državama, usporedbi s hrvatskom vinskom kulturom i gdje vidi našu vinsku scenu.
Gdje ste se sve školovali za sommeliera?
"Dobre veze celebrityja s United States Sommelier Association, omogućile su mi stipendiju za pohađanje prvog stupnja na Johnson & Wales University Miami. Kao prvi u klasi dobio sam stipendiju za pohađanje Court of Master Sommelier England, kojeg sam uspješno završio 2003. Napredni i finalni treći stupanj završio sam pri United States Sommelier Association, a 2009. godine postao sam i njihov službeni predavač, koja je institucija u međuvremenu postala službena edukacijska ustanova na temu vina Le Cordon Blu akademije u USA."
Prije dvije godine ste se vratili iz SAD-a. Što možete reći o tome razdoblju i kako je utjecalo na vaše sommeliersko znanje?
"Nezaboravno iskustvo. Deset godina provedenih u internacionalnom okruženju svakako je pogodovalo brojnim iskustvima i stjecanju znanja. Velika prednost je činjenica da je Amerika, uz Englesku, zemlja s najotvorenijim stavom prema vinu. Police američkih trgovina i vinoteka izuzetno dobro su opskrbljene vinima doslovno iz čitavog svijeta. Veliki izbor etiketa (i godišta) omogućava vinoljupcima istraživanje vinskog svijeta na najljepši mogući način, kušanjem i uživanjem u vinima. Zbog prirode posla u SAD-u, bio sam okružen vinoljupcima, tako da su sva druženja i događanja bila popraćena brojnim otvorenim bocama. Moj dragi prijatelj (i mentor) Rick Garced, rekao je da sommelier znanje najbrže stječe kušanjem, tako da i danas slušam njegov savjet."
Možete li usporediti odnos Amerikanaca i Hrvata prema vinima?
"Temeljna razlika svodi se na izbor vina i platežnu moć građana. Kao što sam već rekao Amerikanci mogu putovati vinskim svijetom u komoditetu svojeg doma. Bez problema na policama boljih američkih vinoteka pronaći ćete barem pedesetak talijanskih, francuskih, australskih ili njemačkih etiketa, a imate i specijalizirane vinoteke i brokerske kuće čije su specijalnost rijetka arhivska vina. Kod nas je taj izbor bitno siromašniji. Treba uzeti u obzir da naši uvozni zakoni baš i nisu "prijateljski" prema uvoznicima vina. Ne zagovaram da su uvozna vina kvalitetnija od naših, no jedino širenjem horizonata možemo unaprijediti naša znanja i iskustva. Za svaku su pohvalu sve brojnije inicijative na temu unapređenja znanja, poput HSK ili sommelierske radionice koje su počeli održavati restorateri, sve veći broj vinskih kritičara i pisaca i drugih entuzijasta."
Koje biste hrvatske sorte izdvojili kao vrhunske? Možete li izdvojiti vaše favorite među proizvođačima i zašto?
"Ne bih želio nikoga od vinara izdvajati, no svakako imam svoje favorite. Od sorti bi izdvojio Plavac Mali, Graševinu, Pošip, Malvasiju Dubrovačku i Malvaziju Istarsku. Svjedoci smo velikog napretka po pitanju unaprjeđenja kvalitete naših vina, što je vidljivo kroz brojna internacionalna priznanja i nagrade koje naša vina osvajaju na svjetskim manifestacijama. Definitivno vjerujem da smo država koja može donijeti osvježenje na internacionalnoj vinskoj sceni, kao što je to učinio Čile krajem devedesetih. Fokus nam treba biti na promociji clustera vinarija (podneblja) umjesto na individualnim pokušajima. Poput svih vinskih filozofa, i ja imam svoje neke ideje kako bi ta strategija trebala izgledati, no o tome možemo nekom drugom prilikom."
Kakva je po vama hrvatska vinska kultura i može li se uopće govoriti o kvalitetnoj sceni?
"Kvalitetna scena postoji i evoluira iz dana u dan, što svakako raduje. Sve je veći broj wine barova i vinoteka u Hrvatskoj. Gotovo sve dnevne novine, a da ne govorim o specijaliziranim časopisima i web portalima imaju svoje vinske kutke. Restorani i hoteli ozbiljno pristupaju vinskim kartama i ponudi. Hrvatska vinska scena je u velikom zanosu. Na svakom koraku susrećemo se s brojnim događanjima, promocijama i edukacijama na temu vina. Naš novo osnovani klub Malac Plavi postaje dio te scene. Malac Plavi želi ponuditi vinskoj sceni jednu drugu priču, želimo kroz brojne radionice, kušaonice, događanja i partyje demistificirati vino i približiti ga svima. Prije par dana imali smo jednu od takvih radionica pod nazivom Postupan pristup Postupu na kojoj smo kušali pet različitih Postupa, a sad radimo na (povijesnoj) vertikali jednog eminentnog hvarskog vinara koja će se održati 14. siječnja 2013. na kojoj ćemo se družiti s Medvjedicom od njezinih početaka 2000. pa sve do 2009."
Koja se vina najbolje sljubljuju sa slatkim i slanim palačinkama?
"Pitanje koje nudi brojne odgovore. Ja bih svakako preporučio da inspiracija za sljubljivanje budu nadjevi. Ukoliko je to čokolada (nutella) preporučio bih polu slatka i desertna crvena vina sorti bogatijih ekstraktom poput Plavaca i Caberneta. Predikatna vina, poput kasnih i izbornih berbi preporučio bih uz palačinke sa sirom i grožđicama. Uz slane nadjeve, primjerice s tunom, posegnuo bih za vinima poput svježih crnih pinota ili nešto kompleksnijih rosea. "
