Prosječna izvozna cijena hrvatskih vina se kreće oko 480 dolara po hektolitru što je gotovo pet puta više nego prije deset godina.
S druge strane, proteklih je godina rasla i prosječna cijena vina koje se uvozilo, međutim ispada da se uvozi većinom jeftino vino jer je hektolitar uvoznog više nego dvostruko jeftinije od cijene domaćeg vina koje ide u izvoz.
Ovo je samo jedan detalj iz priče o hrvatskom tržištu vina te izazovima, mnogi će reći i problemima, koje pred hrvatske vinare stavlja ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Veliki skok u kulturi vina koji je napravljen posljednjih dvadesetak godina daje za vjerovati da će Hrvatska i u EU imati tražen proizvod.
Ipak, promjene koje će se dogoditi mnoge zabrinjavaju. Iz niza razloga.
Prema Nacionalnoj strategiji pomoći sektoru vina (2011.-2013.), koju je Vlada usvojila krajem prošle godine, u Hrvatskoj je registrirano oko 60.000 proizvođača vina, dok je ukupna površina pod vinogradima oko 34.000 hektara. U strukturi dominiraju mala usitnjena gospodarstva pa tako 91 posto proizvođača obrađuje površine manje od jednog hektra. Tek osam posto njih ima pod vinogradima 1 do 5 hektara, a manje od 1 posto njih ima vinograde veće od pet hektara. Potonjih u Hrvatskoj ima 300-ak, ali obrađuju trećinu ukupnih vinograda u Hrvatskoj. Ipak, proizvodnja je posljednje desetljeće povećavana, s time da oko 60 posto proizvodnje čine kvalitetna vina.
Međutim povećavan je i uvoz vina koji je 2004. po prvi put nadmašio izvoz hrvatskog vina na druga tržišta. Zanimljivo je istaknuti i da su hrvatski vinari najviše izvezli još 2002. Tada je van zemlje otišlo preko 100.000 hektolitara domaćeg vina, dok je proteklih godina ta količina pala na četvrtinu te razine – oko 25.000 hektolitara. Hrvatski vinari najviše vina izvoze na područje zemalja CEFTA-e, i to čak oko polovice čitave količine koja ide u izvoz, dok su na drugom mjestu zemlje Europske unije. Isto tako, najviše se i uvozi iz zemalja CEFTA-e, čak oko 65 posto uvoza vina.
