Dingač je predio na južnoj strmini poluotoka Pelješca koji se kroz vrijeme pokazao izvanrednime za vinograde (Plavca maloga) kao polazišta za vino iznimno visoke kakvoće i snažne osebujnosti. Pozicije Dingača mogle bi se nazvati hrvatskim grand cruom. Na istoj toj južnoj strani Pelješca nalazi se još jedna vinogradska lokacija koja slovi kao vrlo vrijedna, ipak, vele, nešto je inferiornija Dingaču: Postup. Možda, u hijerarhiji, recimo, hrvatski premier cru... Kao i po Dingaču, tako je i po Postupu nazvano i vino odande.
Vrlo slične Dingaču pa možda i gotovo jednake južne su vinogradarske strmine s Ivanom Dolcem i Svetom Nedjeljom na otoku Hvaru, praktički u susjedstvu, u istoj podregiji, istoj zoni proizvodnje, u glavnini s istom sortom – Plavcem malim... A tu su i Murvica, na južnoj strani Brača, pa primoštenske čipke Babića... U kontinentalnome dijelu, u podregiji Slavonija – po najnovijem: Istočnoj kontinentalnoj vinogradarskoj regiji Hrvatske – sjajna je pozicija Stupnik u Brodskom Stupniku, za koju prof. dr. Nikola Mirošević, ekspert za vinogradarstvo, kaže da je jedan od najboljih vinogradskih položaja u Lijepoj našoj...
Bez obzira što je Dingač u nacionalnom zakonodavstvu bio reguliran kroz listu tradicijskih izraza, možda se njegovim izdvajanjem sada na ovaj način učinila nepravda drugim, neizdvojenim a također sjajnim pa i do jednako odličnim, vinogradarskim lokalitetima RH koji, međutim, iz raznih razloga eto nisu imali sreću da se poput Dingača nađu regulirani u nacionalnom zakonodavstvu kroz listu tradicijskih izraza.
Što to, po novim propisima, izdvajanje Dingača i znači za Dingač, koliko će Dingač i dingač time zaista i profitirati? S takvog visokovrijednog lokaliteta, logično, očekuje se nešto zaista dostojno njegovog potencijala i, eto, sada i zasebnog navoda u službenim dokumentima, ovdje vezanim uz oznake izvornosti. U regionalizaciji službeno navođenje Dingača izdvojeno neće značiti ništa ako se vezano uza nj i vino odande, ne napravi reda. To znači da lokalni proizvođači grožđa i vina ali i odgovorne druge lokalne strukture (pa, riječ je u prvom redu o njihovoj egzistenciji!) trebaju u potpunosti biti svjesni toga kakvo blago drže u ruci i kako s takvim blagom treba i postupati da bi mu sjaj bio pun i nadaleko vidljiv, te trajan. I, onda, i prikladno valoriziran. Nužnost su na takvim lokalitetima, napokon, ujedinjenja, pa i međuprofesionalna, u snažne i efikasne organizacije, da se složno, na bazi prikladnih pravilnika, osmisle učinkoviti programi vezani uz stalno unaprjeđivanje kakvoće i prepoznatljivosti vina te uz njegovu komercijalizaciju, kao i da se ozbiljno krene u osmišljavanje i realizaciju prikladnih programa vezanih uz marketing ne samo vina, nego i kraja.
Proizvođačima s Dingača i Postupa i općenito Pelješca na ruku silno ide i to što žive u predjelu koji je i klasično turistički...
