Hemingway je rekao da je vino najciviliziranija stvar na svijetu i potpuno se slažem s njim. Rastom ljubitelja finih vina rastu kulturniji razgovor, otvorenost i uključenost, govori Saša Špiranec, s kojim razgovaramo u povodu vinskog sajma Vinart Grand Tasting čiji je organizator.

Riječ je o najvažnijem hrvatskom poslovnom vinskom događaju koji se ponovo održava u originalnom terminu, odnosno prvog vikenda u ožujku. Naime, početak ožujka je razdoblje u kojem počinju intenzivne pripreme za nadolazeću turističku sezonu, ugostitelji i F&B menadžeri u hotelijerstvu pripremaju novu ponudu i kreiraju nove vinske liste, a mnoga vina su spremna za prvo predstavljanje.

Ima sličnih, ali nema istih

Špiranec govori kako je čaša vina puno više od čaše nekog alkoholnog pića. Iza jedne čaše vina stoji minimalno cijelo desetljeće nečijeg rada i teških odluka i u konačnici baš se svako vino razlikuje od bilo kojeg drugog vina, baš kao i ljudi, objašnjava.
Ima sličnih, ali nema istih. Sva su druga pića plod kuhanja, destilacije, miješanja, dodavanja vode, šećera, aroma, začina. Jedino vino je cjeloviti plod prirode, u koji se baš ništa ne dodaje. Jedino u vinu možete vidjeti je li godina iz koje dolazi bila kišna ili sušna. Jedino u vinu možete prepoznati dolazi li iz Dalmacije ili Međimurja. Pivo je svugdje isto, kupiš namirnice proizvedene na drugom kraju svijeta ili Europe i skuhaš ga, gdje god da jesi, na Trešnjevci ili u Lici. Hemingway je rekao da je vino najciviliziranija stvar na svijetu i potpuno se slažem s njim. Rastom ljubitelja finih vina, rastu kulturniji razgovor, otvorenost i uključenost, kaže.

S vinima od 1995.

Vinom sam se počeo baviti 1995., kad sam otvorio prvu vinoteku u rodnom Varaždinu, gdje sam radio za distributera i uvoznika pića. Tako da se ljubav prema vinu rodila iz posla. Trebalo je jednostavno znati prodati ga, a da bi u tome bio uspješan trebalo je o vinu nešto i naučiti. Počele su se redati knjige, pretplate na magazine, česte degustacije i sve skupa nije prestalo do danas, govori Saša.

Od 2006. godine počinje objavljivati članke na temu vina i vinskog biznisa u magazinima poput Biznis.hr. Iste godine u Playboy Hrvatska pokreće vinsku kolumnu koju piše sljedećih pet godina. Danas piše tjednu kolumnu na temu vina, redovito objavljuje u magazinima, priprema monografiju hrvatskih vina te je izdao niz knjiga, kao samostalni autor ili koautor.

Organizator je serije ljetnih festivala Vinski grad, a još se bavi i logističkom podrškom vinskim udrugama u organizaciji degustacija i promocija, kreiranjem marketinških kampanja i slično.

Strahovito odgovorna zadaća

Najdragocjenije kod velikih natjecanja je iskustvo kušanja najboljih svjetskih vina na slijepo. Recimo, briljantnih vintage šampanjaca među kojima moraš odabrati najbolje. To je ujedno i strahovito odgovorna zadaća, govori Saša koji je ozbiljnije zakoračio i u globalni svijet vina, za koji kaže da je zapravo malen.

Kad vas se jednom prepozna kao kvalitetnog, glas se počne polako širiti i pozivi pristizati. Imao sam sreću biti na jednoj degustaciji krajem dvijetisućitih s organizatorima londonskog International Wine Challangea nakon koje su mi rekli da bi me voljeli vidjeti u svom timu. S njima sam već trinaest godina, govori.

U međuvremenu su pristizali pozivi Concours Mondiala iz Bruxellessa, gdje sam panel chairman i gdje sudjelujem već deset godina, pa iz BIWC iz Sofije, Mundus Vini iz Njemačke, a zatim Mađarske, Francuske, Portugala i tako dalje.

Ne podržava pretjerane cijene

Proputovao je svijet i kušao neka od najznačajnijih vina. Kaže da su mu u svijetu najdraže vinske regije Mađarski Tokaj i Szekszard, austrijski Kamptal i Kremstal, talijanski Friuli i Alto Adige, portugalski Douro, slovenska Brda i Štajerska, srpski Negotin i Župa, grčki Santorini…
Preferiram manje afirmirane regije s izvanrednom kvalitetom koje nude dobar omjer cijene i kvalitete. U Hrvatskoj su mi sve četiri regije podjednako omiljene jer sve četiri nude različita i svaka u svom razredu izvrsna i originalna vina, komentira i dodaje da ne voli nabrajati najznačajnija vina koja je kušao jer su to ujedno i najskuplja svjetska vina.

Uopće ne podržavam pretjerano visoke cijene vina. Rade štetu vinu kao proizvodu. Strastveni potrošači vina su promišljeni, žele biti informirani i žele pošteni omjer cijene i kvalitete. Najznačajnija svjetska vina zbog previsokih cijena na kraju piju samo konzumenti lukrativnih brendova, a ne ljubitelji vina. Srećom, informirani znaju nabaviti vina jednake kvalitete iz manje poznatih regija i platiti ih višestruko manje, govori.

Kad je u pitanju hrvatska vinska scena, Saša govori da svjedoči konstantnom usponu zadnjih dvadeset godina te da je sve sličnija onoj u zapadnim zemljama, gdje je situacija sjajna. Unatoč tomu, hrvatska vina u svijetu su još anonimna.
Za internacionalizirati svoju stvar treba puno ulaganja i truda, ali dojam je kao da ne postoji kritična masa ljudi koja bi u tome prepoznala ozbiljniji interes i to napravila. Možda nekad u budućnosti, kad odgovornost za poslovanje u obiteljskim podrumima i velikim vinarijama preuzmu nove generacije, govori. Graševinu, koju trenutno najviše i izvozimo, smatra najvećim hrvatskim potencijalom jer nudi omjer cijene i kvalitete kakvu drugi nemaju.
Istarska malvazija može turistima prodati sve svoje viškove pa nema razloga spuštati cijenu na razinu graševine, jednako kao i vina iz Dalmacije. Stoga, ako ikada Hrvatska značajnije iskorači na svjetsko tržište, to će učiniti graševina s vinima u razredu od otprilike pet eura na polici. Ako graševina uspije, to će biti lokomotiva koja će povući i sve ostale sorte u svim drugim cjenovnim razredima, smatra.

Hrvati su zaslužni za novozelandsku vinsku scenu

Moji osobni favoriti su vina sa smislom za porijeklo. Kad ga kušam, želim razumjeti odakle je vino. Nadalje, želim da je dobrog balansa, da posjeduje dubinu i intenzitet okusa takav da ostane ugodan osjećaj u ustima dugo nakon ispijanja. Nije mi važno od koje je sorte nego mi je važno da svoju sortu i svoje podneblje vjerno interpretira, govori Saša.

Neostvarena želja mi je otići na Novi Zeland i napisati priču o obiteljima hrvatskih korijena koja su stvorila novozelandsku vinsku scenu. Do nedavno su vinari hrvatskih korijena držali oko 60 posto količina novozelandske vinske proizvodnje koja je trenutno globalni lider. Volio bih istražiti njihov put do uspjeha, od dalmatinske emigracije do svjetski renomiranih vinarija.

Vinart Grand Tasting opet u Laubi

U petak je započeo najvažniji hrvatski poslovni vinski događaj, sedmi po redu Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi. Kao i u svim dosadašnjim izdanjima, poslovni posjetitelji odnosno vlasnici i voditelji ugostiteljskih objekata, sommelieri, F&B djelatnici i distributeri vina mogu se prijaviti za besplatan ulaz.

Unatoč generalnom rastu cijena, ulaznica za sajam ponovo će se prodavati po cijeni od 150 kuna i uključivati vaučer u iznosu od 40 kuna za kupovinu u Pop-up vinoteci postavljenoj na sajmu. Razlog tome je krajnji cilj kojem teže organizatori.
Želimo nastaviti trend koji smo započeli i koji jača svakim našim odrađenim projektom, a to činimo edukacijom potrošača, poticanjem da brinu o tome što im je u čaši, da im bude važno u kakvim uvjetima konzumiraju vino i da im na prvom mjestu uvijek bude kvaliteta, a ne količina popijenog vina, govori Saša.

Najbogatiji program do sada

U sklopu sajma tijekom veljače i početkom prvog tjedna ožujka već su održane brojne radionice namijenjene vinskim znalcima i onima koji su tek kročili u svijet vina.
Na početku godine, kada po prvi puta možete iskušati vina iz prethodne berbe, a da su istovremeno većina restorana i hotela s obale još zatvoreni i u pripremi sezone. S poslovne strane gledano, VGT svakako jest najvažniji vinski događaj u Hrvatskoj, zaključuje Špiranec.