butelja

Godina iza nas bila je izrazito teška i po sektor vinarstva, ali i sam plasman proizvoda bio je otežan, te se brojni proizvođači nadaju kako će ova 2021. biti mnogo bolja.

O proizvodnji u Bosni i Hercegovini, mogućnostima i uzgoju vinove loze, razgovarali smo s Aleksandrom Iliševićem, direktorom vinarije "Povratak", iz Žepča.

Prostora za veću potrošnju bosanskohercegovačkog vina na domaćem tržištu itekako ima, prema njegovim riječima, ali nažalost naš narod nije dovoljno osviješten kada je u pitanju takozvana kultura vina.
Mi postojimo tek šest godina. Borimo se sa postojećim konkurentima koji su djelimično u petoj generaciji, da napravimo brend pod nazivom Povratak i time postavimo nove standarde na našem tržištu vina, navodi Ilišević, dodajući kako tek onda mogu krenuti ka nekim osvajanjima europskog i međunarodnog tržišta.

Mikroklima središnje Bosne pogodna za uzgoj

S obzirom na situaciju vezano za Covid-19 virus, kako u svijetu, tako i u BiH, posljedice su se odrazile i na njihovo poslovanje, ali i na sve druge vinarije.
Zapošljavamo dvije osobe u komercijalnom dijelu, ali takođe smo pokrenuli ponovo i shop koji je par mjeseci bio zatvoren zbog stanja izazvanog koronom.

Veliki je šok i nevjerica kad se odmah spomene vino čije je porijeklo iz središnje Bosne, jer su ljudi navikli da su vinogorja uglavnom po Hercegovini, Dalmaciji, Srbiji ili Makedoniji ali ne razumiju, kako kaže Ilišević, mikro klimatske uvjete vinograda koji su postojali prije osvajanja Osmanlija ovog područja ali isto tako i dan danas se u starim katastarskim izvodima iz Austrougarske kraljevine vodi šire područje Žepča kao "Vinograd".

Okupili tim mladih ljudi

Naša vina imaju posebnu priču. Sentimentalnu povezanost za obitelji oko nas koji su sudjelovali u kreiranju zadruga oko vinarije Povratak, koji su svoju zemlju, s vjerom u bolje sutra, pretvorili u vinograd, a za vlasnika vinarije i njegovu obitelj, objašnjava sugovornik, ističući kako slobodno može reći da je prisutna zaljubljenost u vinovu lozu i proizvodnju vina i da je oni pretvaraju u ljubav koja se prenosi na proizvode koje plasiraju kupcima.

Zajednička je ljubav prema vinogradarstvu

Poteškoće sa kojima se uzgajivači najviše susreću odnose se na vremenske uvjete jer oni u mnogome određuju i koje će se agrotehničke mjere i zahvati primjenjivati, ali i samu kvalitetu sirovine i finalnog proizvoda. Samim time agroklimatski faktori stavljaju pred vinogradare izazove - kako pravovremeno odraditi sve potrebne operacije u zasadu.

Pored klime, drugi važan preduvjet je kvalitetna radna snaga zato što sve više više ljudi napušta BiH i odlučuje se za život u inozemstvu.
Smatramo da se i ovde na našim prostorima može lijepo živjeti od poštenog rada, ali i dalje vlada trend da je najveće postignuće pobjeći iz BiH, zaključuje direktor vinarije, ističući kako su oni okupili tim mladih ljudi, koji s ponosom dolaze na posao i svi zajedno se prihvaćaju svakog izazova, iako uvijek nedostaje obrtnih sredstava i, usprkos ograničenjima od države ili činjenice da kod komercijalnih banaka nemaju osobe koje će ih poticati, kao što je to svakodnevna praksa u drugim državama svijeta.

Fokus na trgovine, ne na restorane

Birokracija je takođe velika prepreka sa kojom se konstantno susreću i tu je potrebno samo malo pomoći od nadležnih vlasti kako bi lakše i brže, odnosno učinkovitije, došli do rješenja ili potrebne dokumentacije.

Na pitanje koje bi savjete dali proizvođačima, kada je riječ o uzgoju, ali i pri plasmanu (i na domaćem i na svjetskom tržištu), Ilišević napominje kako je, prilikom podizanja novog vinograda, potrebno obratiti pažnju na nekoliko faktora jer je riječ o višegodišnjem zasadu. Vinova loza je kultura koja zahtijeva dosta pažnje i rada, te se treba maksimalno posvetiti svakoj njenoj fazi. Pravovremenost je ključni parametar u uzgoju vinove loze. To se najbolje vidi iz stare izreke: "Vinograd traži slugu - ne gospodara!".

Kada je plasman u pitanju, najvažnije je imati proizvod dobre kvalitete, pronaći ciljano tržište i osigurati dobar marketinški alat, kao važnu kariku u prodaji, kaže ovaj stručnjak, dodajući kako, doskora, njihov marketing nije ni postojao ili je rađen na pogrešan način.

Okrećemo se digitalnim medijima i promocijama preko društvenih mreža, a sveli smo staromodni način oglašavanja na nulu. Covid je učinio svoje pa samim time zatvorio i neko naše tržište i sad se fokusiramo isključivo na trgovce, a sve manje na restorane i ugostiteljske objekte, priča Ilišević.

Proizvod za desetljeća pred nama

Što se tiče inozemnog tržišta, dopuštenja i certifikati za izvoz djelimično su složeni za dobiti. Vinarija ovih dana pokušava plasirati vina na kinesko, američko i EU tržište, ali je to proces koji može da potraje i par mjeseci.

Važno je imati pravi marketinški alat

U sljedećem razdoblju planiraju nastaviti punim intenzitetom s radom u postojećim zasadim, osigurati sve potrebne parametre za kvalitetno grožđe, a poslije i vino, te, u skladu s mogućnostima, podići još nekoliko novih nasada vinove loze.
Za koji dan očekujemo i isporuku novih sadnica iz Italije. Inače sve uvozimo od renomiranog i najboljeg proizvođača i uzgajivača sadnica u Europi jer smatramo kako je to jedini ispravni put za kvalitetan proizvod koji će osigurati svoje mjesto na tržištu, ne u predstojećim godinama nego i desetljećima pred nama, zaključuje Aleksandar Ilišević.

agroklub.ba