u podrumu

Pad prihoda u 2020. godini veći je od 50 posto u odnosu na 2019.
Mi nemamo problema sa stvaranjem velikih zaliha, iako je prodaja znatno manja nego prethodnih godina, na zalihama ostaju vina koja mogu dugotrajno odležavati u boci. Stoga, zalihe tih vina odležavanjem će dobiti na kvaliteti, kazao je Nikola Grabovac, voditelj Vinarije, ističući da su naoružani strpljenjem preživjeli 2020. godinu te se nadaju da će 2021. biti bolja.

Još uvijek se nadamo da će do ljeta epidemija splasnuti, da će doći do otvaranja gospodarstva i do pojačane gospodarske aktivnosti. Inače, prodaja vina sezonski oscilira. Najveća prodaja vina događa se u ljetnim mjesecima, paralelno s vrhuncem turističke sezone. Većina se vina i proda kroz turizam, ne samo naše vinarije, već ukupne hrvatske proizvodnje, kazao je Nikola, jedan od sinova vlasnika vinarije Grabovac - Provin d.o.o. Ante Grabovca, koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Imotskog polja, u Prološcu.

Naime, obitelj Grabovac ima vinogradarsku i vinarsku tradiciju dugu više od 200 godina. Tako je još davne 1812. Stipan Grabovac dobio dozvolu od Napoleonovih vlasti za proizvodnju i prodaju vina. Dokument se čuva u državnom arhivu u Zadru. Vinarija Grabovac, koja je pokrenuta 1994., nositelj je imidža imotskog vinogorja već dva i pol desetljeća.

Vlasnik Ante Grabovac danas s dvojicom sinova Milanom i Nikolom i nećakom Mislavom razvija vinsku priču u srcu Dalmatinske zagore na temeljima koje je davne 1812. postavio njihov predak Stipan Grabovac. Njihova priča nije samo priča o novom vinogradu, nego priča o životu u ruralnom kraju, o ostanku i opstanku. Ante Grabovac javnosti je poznat kao bivši ratni direktor Imostroja, vojne tvornice u Imotskom koja je proizvodila minobacače, ali i kao saborski zastupnik HSLS-a od 2000. do 2004., kad je u 4. sazivu Hrvatskog sabora obnašao i dužnosti člana Odbora za vanjsku politiku, Odbora za poljoprivredu i šumarstvo te Odbora za predstavke i pritužbe.

Ante nam je odmah dao do znanja da ne želi razgovarati o politici, nego samo o svojoj vinariji i vinu o kojima možemo i knjigu napisati.

Malo tko vjerovao u uspjeh

Prekretnicu u radu vinarije 64-godišnji Ante Grabovac učinio je kada se odlučio posvetiti prije svega lokalnoj sorti kujundžuši. Iako je tada bila nepopularna, upravo je kujundžušu odabrao za svoje glavno vino jer ju je htio sačuvati kao tradicijski vodeću sortu.

U trenutku kad je donio odluku, malo tko je vjerovao u njegov uspjeh jer se tada tržište nije moglo zasititi plavca malog i nadolazeće malvazije, a usto su jako bile popularne i internacionalne sorte porijeklom iz Bordeauxa i Burgundije, koje je, doduše, Grabovac također zasadio, ali im nije dao prioritet.
Kujundžuša je brzo prepoznata kao sorta koja daje lagana vina nižih alkohola, nježne teksture, blagih aroma voćnog tipa, dakle savršeno funkcionira kao lagano ljetno osvježenje, upravo ono što bi svaki dalmatinski restoran i bolji bar trebao dobro ohlađeno ponuditi gostu izmorenom ljetnom vrućinom, pojašnjava Ante Grabovac, ističući da se nije odrekao ni crnih lokalnih sorti pa su mu u vinogradima opstali trnjak i vranac, također tradicijske sorte tog kraja.

Iako se Ante još uvijek vodi kao glava vinarije, posao je prepustio svojim sinovima, Nikoli i Milanu. Nikola, koji se nakon završenog preddiplomskog studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu školovao na jednom od najprestižnijih europskih studija vinogradarstva i vinarstva Vinifera Euromaster u Francuskoj i u Njemačkoj, nakon čega upisuje doktorski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, vratio se u svoj rodni Proložac pokraj Imotskog kako bi nastavio obiteljsku tradiciju.

Tamo su ga već čekali brat Milan, diplomirani ekonomist, i bratić Mislav, diplomirani inženjer agronomije. Danas Nikola živi u Prološcu sa suprugom Anamarijom i dvoje djece. Od pet stalno zaposlenih u Vinariji, troje je visokoobrazovano, a od toga su dva inženjera agronomije. Uz trenutačnih pet stalno zaposlenih i nekoliko stalnih sezonskih radnika, Nikola i Milan nadaju se da će ih u dogledno vrijeme, vrijeme berbe, još više moći zaposliti.

Vino prodajemo gostima u vlastitoj kušaonici koja se nalazi u sklopu Vinarije, restoranima diljem Hrvatske i kupcima iz inozemstva kojima narudžbe na kućni prag isporučujemo u roku od tjedan dana. Naime, tijekom ljetne sezone posjećuje nas dosta gostiju koji odsjedaju na obali ili u imotskim kućama za odmor, više od 70 posto njih su Skandinavci: odlični gosti koji znaju prepoznati kvalitetu i spremni su je platiti. Često nam se dogodi da gosti koji su kušali vino tijekom ljeta u našoj Vinariji naruče dostavu za Božić ili za neku drugu prigodu jer imaju povjerenja u naš proizvod i kontinuitet kvalitete, govori Nikola, napominjući kako od početnih šest etiketa krajem 90-ih danas Grabovci imaju 19 etiketa.

Skandinavci vole Modro jezero

Tu su sortna vina kao što su autohtoni trnjak, vranac, ili međunarodne sorte kao syrah, od bijelih su tu kujundžuša, pošip, sauvignon, chardonnay... Bijele kupaže poput drage, koja je mješavina pet bijelih sorti s položaja Vučja draga, ozbiljno bijelo vino čiju smo proizvodnju počeli 2016., vino punog tijela koje odležava u hrastovim bačvama do 12 mjeseci. Među Skandinavcima najpopularnije je Modro jezero riserva, koje je kupaža trnjka, vranca, merlota i cabernet sauvignona, koja odležava dvije godine u barrique bačvama i godinu u boci prije nego što izađe na tržište. Ova kupaža bordoškog stila može odležavati u boci barem 10 godina, govori Nikola i ističe da su oni i prvi proizvođači pjenušca u Dalmaciji, koji proizvode klasičnom champagne metodom, sekundarnog vrenja u boci, a sam proces proizvodnje pjenušca klasičnom metodom traje minimalno dvije godine.

Unatoč posljedicama uzrokovanim epidemijom koronavirusa, Vinarija ulaže 3,5 milijuna kuna u podizanje 12,5 hektara novih vinograda. Do sada smo obrađivali 13 ha vlastitih vinograda, a trenutačno je u finalnoj fazi projekt Restrukturiranje i konverzija vinograda na položaju Čanjevice, čime će se površine pod vinogradima koje se obrađuju povećati za 12,5 ha, točnije u 2021. obrađivat ćemo dvostruko više vinograda. Prošla godina bila je izazovna za sve gospodarstvenike, a za nas koji smo direktno naslonjeni na turizam i dolaske stranih gostiju bila je posebno izazovna. Drugo po redu zatvaranje ugostiteljskih objekata u 2020. godini onemogućilo je realizaciju poslovnih planova za tradicionalno dobar prosinac. S velikim očekivanjima gledamo prema proljeću i ljetu, govori Nikola i dodaje kako je u ovom poslu ključno strateško, dugoročno planiranje.

Na položaju Čanjevice bio je vinograd koji se godinama nije obrađivao. Površinu smo 2017. putem javnog natječaja dobili u zakup od Republike Hrvatske na 50 godina. U 2018. godini prijavili smo se na natječaj iz Programa pomoći sektoru vina, tzv. Vinske omotnice. Ukupna vrijednost projekta Restrukturiranje i konverzija vinograda na položaju Čanjevice je 3,5 milijuna kuna, od čega će dva milijuna kuna biti sufinancirano europskim sredstvima iz Vinske omotnice. Prvu butelju s ovog položaja očekujemo 2025. godine. Najzastupljenija sorta bit će autohtona imotska kujundžuša. Obradili smo vjerojatno najveću površinu na Imotskom polju. Ponosni smo što je ovo najveća privatna investicija u poljoprivredi u Imotskoj krajini i jedna od većih u vinogradarstvo Dalmacije. Ona ima višestruku ulogu, kako u razvoju naše Vinarije tako i u razvoju vinarstva u Dalmaciji i u samom razvoju Imotske krajine. Kao i inače u procesu proizvodnje, tako i u ovom projektu, koristili smo koliko god je moguće domaću radnu snagu i lokalne -proizvode. Tako je npr. svih 63.000 sadnica iz Hrvatske, točnije iz Metkovića, kazao je Nikola, koji ponosno ističe da Ante Grabovac, njegov otac i vlasnik vinarije, uvijek govori:
Naš ključ uspjeha je obitelj - djeca i unuci rastu nam s vinogradima i razvijaju se s vinom, a učimo ih ljubavi prema lozi od najmanjih nogu.

Večernji list