Odlično organizirana i posjećena 17. Vinistra, jedna od vodećih izložbi vina i vinarske opreme u Hrvatskoj i regiji, koja je okupila 130 izlagača s ukupno 644 uzoraka vina, maslinovog ulja, rakija te vinarske opreme, nije, kako se očekivalo, pokazala da se u procesu udruživanja vodećih hrvatskih vinara otišlo dalje od kutjevačkog skupa koji je održan sredinom prošle godine.
Ono što se očekivalo, a nije se dogodilo jest definiranje odnosa vodećih hrvatskih vinarija, koje su sami formirali i brendirali danas poznati vinari poput Matoševića, Kozlovića, Matuška, Krauthakera, Zdjelarevića, Plenkovića, Tomića, Šipuna, Koraka, Jareca, Plančića, Katunara, Bošnjaka, Grabovca, Josića, Armana, Degrassija, Vinskog vrha, Bodrena, Lovreca i, s druge strane, većih vinarskih kuća koje imaju najveći tržišni udjel te koje su njihovi vlasnici preuzeli od države - a koje su upravo u fazi restrukturiranja i rebrendiranja, poput Kutjevačkih podruma, Badela, Vinoploda, Agrokor vina...
Glavna tema ovogodišnje Vinistre bila je nužnost međunarodnog brendiranja hrvatskih vina kao osnove opstanka i daljnjeg razvoja vinarstva. I tu je došlo do svojevrsnog razočaranja zbog lošije posjećenosti okruglog stola na tu temu, jer na njemu osim dvaju sudionika panela - Matoševića i Krauthakera - nije bilo drugih poznatih vinara.
Isto tako, stekao se dojam da o načinu brendiranja i promocije hrvatskih vina u inozemstvu mnogo više znaju sami vinari i direktorica Sektora poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Božica Marković nego angažirani stručnjaci za promociju i marketing koji su uglavnom kao model proboja na inozemno tržište predlagali način na koji se promovirao turistički sektor prije 30 ili 40 godina (a koji se sastoji od rada sa stranim novinarima te promocija na sajmovima). Uz to, naš je turizam u početku, osim ljepote obale, nudio i dobar odnos cijene i kvalitete, a ovdje se želi i planira ostvariti ulazak u elitne vinoteke i restorane, i to visokom cijenom koju često kod nas, ruku na srce, ne prati odgovarajuća kvaliteta.
Sve veci uvoz i zalihe
Bilo je također pogrešno uspoređivati model uspjeha Nokije s mogućim modelom uspjeha hrvatskih vina na međunarodnom tržištu stoga što je mobilna telefonija, za razliku od vina, noviji i inovativni proizvod, koji je u vrijeme strelovitog uspona Nokije svijetu nudio relativno malen broj proizvođača. Međutim, činjenica je da je odnos uvoza i izvoza vina sedam naprama jedan u korist uvoza, da su osjetno povećane zalihe vina te da na tržište dolazi još niz novih proizvođača koji su posljednjih godina zasadili velike površine vinove loze.
"Nemojmo zaboraviti da naše tržište nije još uvijek potpuno liberalizirano. Primjera radi, carine u Europskoj uniji dvostruko su niže nego što ih Hrvatska primjenjuje na vina iz trećih zemalja poput Čilea, Australije, Južne Afrike, Kine", istaknula je Božica Marković.
Savjetnik ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Vinko Milat na otvaranju Vinistre istaknuo je nužnost brendiranja u izgradnji konkurentnog proizvoda na međunarodnom tržištu.
"Približavamo se velikom europskom tržištu za koje moramo imati kvalitetan i prepoznatljiv proizvod. Dosad nismo napravili značajnije iskorake u izvozu, a uvozi se dosta. Stoga danas kada imamo zalihe vina i ulja, moramo gledati kako ih prodati", zaključio je Milat.
Potreba osnivanja agencije
Potpredsjednik za ruralni razvoj HGK-a Šime Vidulin istaknuo je važnost uloge države u obradi još neobrađenih područja. Iskusni vinar Vlado Krauthaker jasno je rekao da ne smijemo zanemarivati rad na podizanju kvalitete hrvatskih vina. Sigurno je još nešto: država jedina može ostvariti proces brendiranja hrvatskih vina u svijetu.
Stoga je nejasno zašto još nije osnovana agencija za promociju hrvatskih vina i njihovo brendiranje. Ako se ne osnuje, može se dogoditi upravo ono što se posljednjih godina događa u hrvatskom turizmu, a to je da mnogo više problema imaju oni koji su ulagali u kvalitetu, poput vlasnika hotela s pet zvjezdica, od onih koji su ulagali minimalno, poput vlasnika kampova.
Sigurno je i to da vinari moraju još jasnije reći što žele i što traže. Možda zato malo više nade ima u izjavi Matoševića.
"Znamo što želimo. Znamo koje probleme imamo. Imamo razrađen model osnivanja i model financiranja agencije. Imamo čak i ljude koji bi trebali raditi na promociji hrvatskih vina u inozemstvu", istaknuo je Ivica Matošević, predsjednik Vinistre.
