butelje

Zbog korona krize hrvatski proizvođači vina zapali su u velike probleme jer se procjenjuje da bi ove godine pad prodaje mogao biti od 30 do čak 50 posto, a posebice se veliki pad očekuje kod buteljiranih vina. Pad prodaje bi mogao biti značajniji kod manjih vinara dok se u manjem postotku može očekivati kod većih vinarija i kroz prodaju putem trgovačkih lanaca.

Urušavanje prodaje, uzrokovane korona krizom, direktno utječe i na problem likvidnosti te prekomjernih zaliha vina koje će prouzrokovati probleme u otkupu i preradi grožđa iz berbe 2020. godine. Sažetak je ovo zaključaka Odbora za vinogradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, koje s nadležnim institucijama kontinuirano pokušava pronaći izlaz kroz predlaganje seta mjere koje bi trebale pomoći da se sadašnja kriza prebrodi te da se kroz pomoć države posljedice krize ublaže. Kroz razgovor s mnogim kolegama, vinogradarima i vinarima, vidljiva je opravdana zabrinutost zbog trenutne teške pozicije vinara i vinogradara. Sektor vina je već sada pogođen krizom, a još više će biti u narednim mjesecima, a moguće i godinama.

Pad prodaje kroz ugostiteljstvo

Prodaja buteljiranog vina, koja je okosnica prodaje većine vinara je stala zbog pada HoReCa segmenta odnosno prodaje u ugostiteljskim objektima koji su bili ili su još uvijek zatvoreni. Značajan je utjecaj i na rinfuzno vino, a kako većina vinara plasira vino direktno ili indirektno te kroz turizam i u ovom segmentu se osjeti ogroman pad. S obzirom na veliku neizvjesnost oko turističke sezone i potrošnje pred-narudžbe vina su stale, a izvjestan je i pad prodaje tijekom godine. Direktna prodaja u samim vinarijama je također stala, a iako postoje pokušaji prodaje putem interneta i direktne dostave, ovaj je segment vrlo ograničen zbog visokih troškova distribucije i još uvijek ne donosi značajnije prihode. Vino kao roba višeg standarda potrošačima jednostavno nije trenutno u fokusu potrošnje.

Svi nabrojani problemi uzrokovali su dramatičnu nelikvidnost vinara koji su tek završili ciklus proizvodnje vina iz prethodnih berbi i upravo su u ovom razdoblju planirali doći do prvih značajnijih prihoda, kojih zbog COVID-19, na žalost, jednostavno nema. Osim toga, nova berba 2020. će vrlo brzo doći, a vinarije će biti pune zaliha vina te je upitno kako će se i gdje viškovi vina skladištiti. Sve ovo će utjecati na gotovo 3.800 proizvođača vina i 38.000 proizvođača grožđa, ali i prateće djelatnosti u ovom sektoru, a veliki dio njih bit će ozbiljno ugrožen. Već sada se može procijeniti da će do pada potrošnje stanovništva doći i zbog nadolazeće recesije.

Vinarstvo najpogođeniji sektor

Zato HPK smatra kako je sektor vinogradarstva i vinarstva jedan od najpogođenijih zbog utjecaja COVID-19 krize. S obzirom na sve navedeno očekuje se veliki problem u berbi 2020. godine zbog zaliha vina koje će onemogućiti proizvodnju i skladištenje novih količina vina. Očekuju nas veliki problemi u otkupu grožđa, a i vlastita proizvodnja grožđa većine proizvođača bi djelomično mogla ostati u vinogradima.

Prema prvim procjenama, zbog izuzetno dobrih klimatskih uvjeta, očekuje se da bi berba 2020. mogla biti vrlo dobra te je to dodatan značajan gubitak za proizvođače ako neće bit u mogućnosti vršiti vinifikaciju u najboljim uvjetima.

Ono što je važno naglasiti da je financiranje novih projekata i investicija stopirano. Banke su stopirale odobravanje financijskih kredita te je vrlo neizvjesno kako će projekti koji imaju odobrenu bespovratnu potporu (vinska omotnica ili Program ruralnog razvoja) ishoditi sredstva za financiranje. Upitno je kako će se u ovim teškim vremenima održavati vinogradi koji zahtijevaju konstantnu njegu i ulaganja, što može dodatno naštetiti proizvođačima kroz sljedećih nekoliko berbi. Bojazan je i da određeni broj proizvođača neće prebroditi krizu što bi moglo dovesti do daljnjeg smanjenje površina pod vinogradima.

Brze i povoljne kreditne linije

Vinari okupljeni u HPK smatraju kako je jako važno u ovom trenutku omogućavanje brzih i jednostavnih kreditnih linija. Do nedavno su se mogla koristiti HAMAG-ova "COVID-19 obrtna sredstva", ali je taj program iznenada prekinut, a upitan je i rok obrade pristiglih prijava. Zato predlažemo pokretanje novog programa s ciljem pomoći sektoru vina.

Vjerujemo kako bi nam pomoglo i pokretanje snažne promotivna kampanja kako bi se promovirao posjet vinarijama i potaknula direktna prodaja (slični model već je zaživio u Austriji u kojem se pokušava revitalizirati ruralni turizam za domaće stanovništvo). Važno je i krenuti u komunikaciju s Ministarstvom turizma kako bi se aktivirao sektor ugostiteljstva na veću potrošnju vina domaćih proizvođača kroz dodatne financijske stimulacije u obliku obrtnih sredstava za kupnju lokalnih proizvoda.

Jedna od mogućih mjera je i financiranje otkupa grožđa u berbi 2020. kroz bespovratnu potporu ili omogućavanje dodatnih obrtnih sredstava putem HBOR ili HAMAG kredita, kao i produžavanje svih rokova realizacije projekata kroz vinsku omotnicu i Program ruralnog razvoja na minimalno godinu dana. Uz to isplata bespovratnih sredstava za projekte koji su trenutno u fazi obrade trebala bi biti što brža i jednostavnija.

Potpora za skladištenje vina

Jedan od rješenja je potpora za skladištenje vina ili destilacija viškova. Destilacija vina neće ublažiti utjecaj krize na manje vinare te one koji su se bazirali na vrhunska buteljirana vina jer su se kroz dosadašnje mjere vinske omotnice upravo promovirala ulaganja u viši rang tehnologije. Problem destilacije vina je niska cijena, s obzirom na troškove proizvodnje velikog broja proizvođača. Za sada znamo kako Ministarstvo radi na osmišljavanju mjera pomoći, posebice mjere potpore za skladištenje vina, koja se mora usuglasiti s EK.

Preko ove mjere bi se moglo plasirati 40-42 milijuna kuna, odnosno po proizvođaču do 30 posto zaliha vina, na iznos od 60 lipa za maksimalno tri mjeseca. S obzirom na ukupne zalihe vina od preko 70 milijuna litara (zalihe proizvođača na dan 31.07.2019. - iznose 70.135.070 litara) ovime bi se sufinanciralo preko 20 milijun litara vina.

Plasman domaćeg vina na hrvatskom tržištu pod snažnim je pritiskom uvoznog, vina lošije kvalitete i nižih cijena, zbog čega smatramo kako je važno obaviti i razgovore s predstavnicima trgovačkih lanaca i uvoznika kako bi se koliko toliko u ovom trenutku zaštitilo domaće tržište budući da su na tržištu EU stvorene ogromni tržišni viškovi zbog pada prodaje, smanjivanja izvoza i zatvaranja restorana i hotela tijekom korona krize. Zadnje što Hrvatskoj treba da i pored sadašnjeg velikog uvoza jeftinih vina niže cjenovne kategorije, na naše tržište dođu novi viškovi jakih izvoznika iz EU i svijeta, što bi samo dodatno mogao naštetiti ionako teškoj situaciji domaćeg vinarstva.

komora.hr