u podrumu

U samo tri dana zadarska tvrtka "Vina i likeri Fiolić", u vlasništvu braće Marija i Darija Fiolića, dobila je nekoliko vrijednih priznanja.

Na "Sabatini" su njihova vina - Merlot 2019., koji je u postupku proizvodnje, Maraština 2018., odnjegovana u drvu, i Merlot 2018. iz bariqua - dobila zlatne medalje. Isto je priznanje na toj manifestaciji dobio i njihov liker od maraške, iako kod likera i nije bilo iznenađenja - posljednjih pet godina taj liker na svim manifestacijama na kojima se pojavi osvaja šampionska i zlatna odličja.

A onda je samo dan poslije, u ponedjeljak, u zadnjem broju "Dobre hrane", gastronomskog priloga Jutarnjeg lista, u opširnom tekstu o bordoškim vinima u Hrvatskoj, Merlot Fiolićevih iz 2016. ocijenjen s visokih 90 od mogućih 100 bodova te je ušao među četiri najbolja hrvatska merlota trenutačno na tržištu.

Sve je počeo otac

Premda se braća Fiolić vinarstvom bave još od 2003., kada su se malo-pomalo počeli zanimati za kućno vino koje je u podrumu obiteljske kuće u najturističkijem dijelu Zadra, Puntamiki, za vlastite potrebe proizvodio otac Stjepan, ozbiljan izlazak njihovih vina na hrvatsku vinsku scenu dogodio se tek 2016. kada su osnovali poduzeće za proizvodnju vina i likera.
Taj naš interes i ljubav prema vinu, što nam je i danas glavni motiv za bavljenje ovim poslom, rasli su malo-pomalo, s godinama - govori mlađi brat Dario, onaj dio bratske osovine koji je posvećen podrumarstvu, bačvama i proizvodnji, dok je Mario više posvećen prodaji i sjajno uređenoj maloj kušaonici s policama punim botilja raznih godišta maraštine, malvazije, merlota i rosea, kuvea grenaša i siraha, te likera od maraške, ali i izvrsnog od suhih smokava koji se tek priprema za tržište.

Vinarija Fiolić rasla je tek nakon povratka Darija s fakulteta, tamo negdje 2006., kada se on priključio glavnom obiteljskom poslu, knjigovodstvenom servisu, ali se paralelno sve više uvlačio u podrum, u niz prostorija, gotovo katakombi, u koje je stizalo sve više i više drvenih i metalnih bačava. Završio je i školu za vinara 2011. Tako je i sazrela odluka da bi mogli, osim za vlastite potrebe, proizvoditi vino i za tržište.

Namjerno ili slučajno, vinari Fiolić priključili su se pokretu "garažnih vinara", pokretu koji je krenuo iz Francuske kao odgovor na monopol velikih vinskih podruma na vrhunska vina koja su imala isto tako "vrhunsku" cijenu. U Zadru tom pokretu pripada još jedna mlada vinarija, "Degarra".

Ali vi ste, čini se, potpuno drugačiji od drugih, nemate vlastiti vinograd, pa grožđe kupujete. Stoji li vama naziv "urbani vinari"?

Može i tako - govori Dario.

Ali, to da nemamo vlastiti vinograd je samo djelomično točno. Nemamo ih u vlasništvu, ali imamo četiri u višegodišnjem zakupu. Ti su vinogradi u Ravnim kotarima, u Vukšiću, Stankovcima, Tinju i Nadinu, znači na najkvalitetnijim vinogradarskim položajima u zadarskom zaleđu. Odlično surađujemo s vinogradarima koji imaju siguran otkup kod nas, a mi tijekom godine sudjelujemo u donošenju važnih odluka u vinogradu. Kada je grožđe u proizvodnji i kod nas, kao i u drugim vinskim podrumima, nastupa školovani enolog. U našem slučaju je to izvrsna Nikolina Paleka, koja je zaslužna za kvalitetu naših vina.

Urbani vinari? Ha, može se i tako reći. Točno je, mi smo gradska dica, u Zadru smo rođeni i odrasli, što sigurno ne znači da bismo trebali imati manje ljubavi prema vinima i vinarstvu. Zbog života u gradu možda lakše usvajamo nove tehnologije i znanja, a osim toga, lakša nam je i prodaja. Mnogi naši prijatelji i poznanici su danas uspješni ugostitelji i baš preko njihovih restorana i prodamo najviše vina.

Kušaonica

Drugi važan kanal prodaje Fiolićevih vina je baš kušaonica u podrumu iznajmljene kuće, nadomak njihove vlastite, na čijem je katu njihova računovodstvena tvrtka, a koja je na glavnoj prometnici od sjevernog dijela Zadra prema Puntamiki.
Ovdje prodamo jako puno botilja - govori Mario - jer je ovdje ljeti i jako puno turista. Južnije je veliko hotelsko naselje i autokamp pa nam stiže puno gostiju koji žele kući ponijeti vino ovog kraja.

Mi smo sad prošli jednu važnu poslovnu dilemu - nastavlja Dario - koja se sastojala u ovome: povećavati proizvodnju sa sadašnjih 30.000 litara godišnje ili se posvetiti podizanju kvalitete. Shvatili smo da nam je kvaliteta važnija od kvantitete, želimo još raditi u tom smjeru, biti drugačiji od drugih, a svakom svom kupcu ispričati priču o pojedinom vinu od početka od kraja.

Možemo bolje, ne nužno i više. Jedini će nam novi projekt biti mali butik s našim proizvodima u prizemlju, a to je opet samo dio marketinga koji ćemo u budućnosti pomalo razvijati.

Likeri od mora

Mali je kuriozitet da braća Fiolić svoj vrhunski liker od maraške, kao i ovaj novi od suhe smokve, proizvode od mora. Ne baš slanog mora, već od desaliniziranog, odnosno demineraliziranog.

U procesu proizvodnje likera, naime, koriste takvu vodu koju nabavljaju u obližnjem velikom hotelskom naselju koje koristi isključivo vodu iz desalinizatora.

Zanimljiva mala serija Fiolićevih vina jesu i ona odležana u bocama na dnu mora. U suradnji s tvrtkom 'Adriatic Shell' Marka Duševića, manju količinu botilja s maraštinom i crnom kupažom oko pola godine drže u moru.

Dario kaže da, osim što su te botilje prirodno ukrašene tragovima školjkica i 'gujbi', vino u njima dvostruko brže sazrijeva.
Redovito smo se proteklih godina javljali na natječaje za dobivanje poticajnih, bespovratnih sredstava u poljoprivredi, koje su raspisivali Grad Zadar i Zadarska županija. Taj nam je novac značajno pomogao pri ulaganjima u opremu i teško da bismo bez njega došli do tehnološkog standarda u podrumu kakav imamo sada - rekao je Dario Fiolić.

Slobodna Dalmacija