prezentacija

Proizvodnja grožđa prema podatcima DZS-a je u padu. Trenutno smo na razini 146 tisuća tona godišnje, što je 28% manje kada gledamo unazad 10 godina, rekao je Robert Brkić - voditelj Centra za vinogradastvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na stručnom skupu vinogradara Sabatina 2019. koja se odvija ovog vikenda u Segetu Donjem kod Trogira.

Podaci HAPIH-a kažu da je prošle vinogradarske godine proizvedeno 572 tisuća hektolitara vina, a struku veseli informacija da raste proizvodnja onih vrhunskih. S druge strane uočen je i trend smanjenja proizvodnje stolnih i kvalitetnih vina, koji ide u prilog tezi podizanja kvalitete.

I pjenušava vina dižu svoj tržišni udio, ali još uvijek relativno skromnih količina, referirao je Brkić okupljene proizvođače. Kada je riječ o vinskim sortama, graševina i nadalje dominantno predvodi nacionalni popis uz ostvareni dodatni rast u odnosu na godinu prije. Stupanj samodostatnosti vina je u padu. Prošle je godine taj parametar bio na 76%, a opisuje odnos proizvodnje i potrošnje domaćeg tržišta.

Raste i prosječna cijena uvezenih vina. Ona na police dućana dolaze ponajviše iz Španjolske i Italije, dok i nadalje značajan dio pristiže iz nama bliskih vinorodnih područja Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.

Klimatske promjene pomiču rokove berbe

Jedan od fokusa stručnih predavanja Sabatine bili su i meteo trendovi kojima svjedočimo.
U južnoj Francuskoj su se u 60 godina, od 1940. do 2000., rokovi berbe pomakli za čak 3 tjedna, iznio je Ivan Prša iz HAPIH-a.

Da klimatske promjene itekako utječu na sektor proizvodnje vina govori i informacija kako se svakih 10 godina berba graševine na kontinentu pomakne za 3,3 dana ranije. Povećavaju se vrijednosti šećera i alkohola, što otvara pitanje budućeg sortimenta u takvim vinogorjima. Stručnjaci konstatiraju da će, nastavi li se takvo stanje, i pojedini dijelovi gorske hrvatske postati vinorodne površine.
Stoga je potrebna čvršća povezanost između agronomske i meteorološke struke, naglasio je Prša i dodao kako je nužna izgradnja sustava praćenja razvojnih faza vinove loze u relaciji s vremenskim prilikama.

Prema vinogradarskom registru na dan 1. listopada 2019. godine u RH imamo ukupno 19.040 hektara vinograda, a kojih je 45% između 10 i 20 godina starosti. Analiza otkriva da je prosječna starost svih naših vinograda 30 godina, što aktualizira pitanje zanavljanja.

Svakih se 10 godina pomakne berba graševine za 3,3 dana. Povećavaju se vrijednosti šećera i alkohola, što otvara pitanje budućeg sortimenta u tim vinogorjima.
Još tamo davne 1896. utemeljen je u Zagrebu lozni rasadnik, a danas brojimo tek 15 proizvođača loznih cijepova u RH, od kojih jedan radi gotovo pola nacionalne proizvodnje, istaknuo je Darko Cenbauer iz HAPIH-a.

Svugdje u svijetu crveno, jedino kod nas crno vino
Prošle smo godine u RH proizveli cca. 1,6 milijuna loznih cijepova, dok smo na valu investicija 2007. bili na razini iznad 7 milijuna. Čak je 27% domaćih nasada starije od 30 godina što generira potrebu za sadnim materijalom. Struka naglašava da je tek 50% novih vinograda podignuto certificiranim sadnim materijalom, što ocjenjuju neuspjehom.

Kako vinska scena izgleda iz pogleda kupaca opisala je dr.sc. Ivana Alpeza kroz izlaganje na temu tradicionalnih deklariranja i vinske baštine u modernom ruhu. Njihova istraživanja kažu da je sama sorta ta koja ponajviše asocira kupca na kvalitetu, a među njima dominiraju plavac i graševina. Slijede ih pošip, traminac, malvazija. Iskustva domaćih potrošača, dakle vinima ovih sorata jamče bolju tržišnu poziciju.

U vinskom biznisu nužno je razlikovati se.
Pa je tako dio ispitanika naglasio kako se svugdje u svijetu koristi izraz crveno vino, dok je jedino kod nas crno, kaže Alpeza o potencijalu tradiocionalnog naziva i dodaje da domaći kupci vjeruju deklariranom na našim vinima, znaju što žele i prilično su dobro informirani.

agroklub.hr