en face

Vino niskih alkohola, ugodnih kiselina, cvjetnih i voćnih aroma. I to zelene jabuke, laganih citrusa... Tako bi otprilike poznavatelji opisali - jarbolu. Nekad podcijenjena sorta bila je poznatija kao "vino ko udrije va nogi, ne va glavu". Danas je, međutim, riječ o sjajnom proizvodu koji se bez ikakva ustručavanja može naći na vinskoj karti bilo kojeg ugostiteljskog objekta uz finu domaću hranu. No, krenimo redom.

Priča o jarboli, dovela nas je, kao što je poznato, u gornji matuljski kraj, točnije Zvoneću. Ovdje je jarbola doma, u pravom smislu riječi, i ovo je mjesto gdje se nalazi jedina u svijetu proizvodnja vina i pjenušca od ove vinske sorte.

Naime, prije tri godine su znanstvenici s Agronomskog fakulteta u Zagrebu napravili prvi pokusno istraživanje pet autohtonih sorti s Kastafšćine, među kojima je i jarbola. Pokazalo se da upravo ova sorta ima najveći prinos, i najmanji udio kožice, no da nema dovoljno šećera da se napravi kvalitetno vino.

Srećom, Zvonećani su ih opovrgli. I dokazali i sebi i drugima što sve može jedna "obična" jarbola. Danas se od jarbole proizvodi istoimeno kvalitetno vino kontroliranog zemljopisnog porijekla te vino zaštićene oznake izvornosti "Hrvatsko primorje".

Put nas je, dakle, nanio u Zvoneću. Domaćin je Franko Ružić, predsjednik Udruge proizvođača grozja i vina Jarbola, osnovane 2009. godine. Grozje je pobrano, zadovoljan je, kaže, parametrima i bit će to jedna solidna berba. Godišnje ima do četiri tisuće litara vina, a po četvrti put u boce ide na odležavanje i budući pjenušac od jarbole.

Pitamo odakle jarbola na Zvonećoj. Na kamenim terasama Zvoneće, poznatijima kao Zvonejske njivi, vinogradarstvo je odavno bilo važna poljoprivredna grana. Njihovo nastajanje je teško odrediti, po nekim saznanjima datiraju između 15. i 17. stoljeća. Nalaze se pored Zvoneće, dijelom uz selo Sušnji i prema Škalniškom, a njihovim jugozapadnim rubom prolazi glavna cesta Zvoneća - Mune.

Obuhvaćaju oko 60 hektara zemlje, a sorta jarbola je na ovom području prisutna više od stoljeća. No tek je 2003. na inicijativu nekolicine ljudi iz Općine Matulji potpisan ugovor s Institutom za poljoprivredu u Poreču s ciljem realizacije Projekta očuvanja autohtonih sorti - jarbola. Isto tako, utvrđeno je da se radi o autohtonoj sorti te je jarbola uvrštena u Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze za podregiju Hrvatsko primorje.

Jarbola je po svojem DNK najsličnija slovenskoj rebuli. Inače, sve je krenulo s inicijativom u Općini Matulji da se jarbolu spasi i napravi s njome nešto više. Tako je s Poljoprivrednim institutom u Poreču sklopljen ugovor te su njihovi stručnjaci uzeli uzorke i napravili potrebne analize te došli do zaključka kako se radi o autohtonoj sorti. A kada je u prošlosti ustvari jarbola došla u Zvoneću i okolna sela, ne zna se pouzdano, no poznato je da je nekad tu bilo tih 60-ak hektara obradivih površina. Nekad su ljudi ovdje živjeli samo od poljoprivrede. Dio toga je bio i pod jarbolom. S vremenom, kako su mještani počeli raditi druge poslove, sve su se manje bavili zemljom. Tako smo došli do toga da je nekoliko familija imalo još nešto jarbole, uglavnom za svoje potrebe. Međutim, nakon analize i potvrde da se radi o autohtonoj sorti, vratio se interes za jarbolom. Prvi cjepni materijal je stigao i počelo se saditi. Ja sam krenuo s mojim kujinom Marinom Ružićem, i to praktički od nule. Trebalo je raskrčiti šumu, malim bagerom okopati i posaditi vinograd na novo. Znači nova armatura, novi stupovi, žice... Mi smo sadili isključivo jarbolu, rekao je Ružić o počecima modernog uzgoja ove sorte. On je, također, uz pomoć Općine Matulji završio studij enologije na porečkom Poljoprivrednom institutu pa je tako stekao znanje kako jarbolu odnjegovati na suvremen način. Umjesto po nekadajnu - na dropah.

butelje

Delikato delo

U međuvremenu je, od vraćanja jarbole u središte interesa, broj onih koji se njome bave ipak nešto opao. Neki stariji sumještani fizički ne mogu raditi na zemlji, mlađi su okupirani poslom pa ne stignu. Tako trenutačno na Zvonećoj ima oko 6 tisuća trsova jarbole, dok Ružić od toga ima dvije tisuće. I to je najveći pojedinačan nasad. Pojašnjava kako vino, da bi i dalje nosilo ime jarbola, može imati još 20 posto neke druge sorte. Međutim on, kaže, ne miješa već vino radi isključivo samo od jarbole.

Pitali su me često zašto ne miješam neke druge sorte s jarbolom. Ali ako ću miješati to više nije čista jarbola i onda čemu to raditi, dodao je naš sugovornik koji je prvu suvremenu jarbolu napravio 2006. Dakle, jarbola je podvrgnuta kontroliranoj fermentaciji u tankovima na određenoj temperaturi, 15 do 17 stupnjeva Celzijevih. Nakon toga ide pretakanje i filtracija te botiljiranje.

I već prvi put jarbola je oduševila, prisjetio se Ružić dodajući kako je ispala upravo kakva treba, odnosno dobilo se vino iste kvalitete kakvu su od jarbole dobili i na Institutu u Poreču. To su dakle, bili probni primjerci koji su pokazali da vrijedi početi proizvodnju i većih količina vina.

Pitali smo, stoga, što se ustvari, ako se radi po pravilima struke, dobije od jarbole.

Ja već šest godina od jarbole radim kvalitetno vino. Vrhunsko vino je vrlo teško dobiti, ali dobili smo treću godinu za redom vrhunski pjenušac. S time da pjenušac radimo po tradicionalnoj francuskoj metodi sekundarne fermentacije u boci, istaknuo je ovaj zaljubljenik u tradiciju pojasnivši kako fermentacija pjenušca u boci znači da nema prostora za dodavanje ičega i korekciju grešaka "u hodu" kao kod pjenušca iz tankova. I sama proizvodnja pjenušca traje znatno duže od proizvodnje vina. Sada ujesen je završena berba, a vino će biti spremno u travnju ili svibnju iduće godine kada će se dio vina izdvojiti za proizvodnju pjenušca. Taj će pjenušac potom s kvascima i ostalim u boce za pjenušac i na odležavanje 12 do 13 mjeseci. Dakle, nešto više od godine dana. I tek tada slijedi završna obrada, analiza i prodaja pjenušca. Što znači dosta "delikato delo" pa treba biti pažljiv i dosljedan.

Kvarnerska priča

Kako ovaj pjenušac ne odležava više od godine dana, mada u planu imamo i duže odležavanje, riječ je o jednom laganom i svježem pjenušcu, naveo je naš sugovornik. Na pitanje zašto se uopće krenuo baviti proizvodnjom pjenušca, ukazao je - jer je jarbola idealna baza za pjenušac. Naime, za dobar pjenušac sorta koja je baza mora imati svoje prirodne kiseline. A njih jarbola ima u idealnoj mjeri.

Proizvod je, dakle, tu, priča je tu, no još uvijek fali veći iskorak na tržište. Pjenušac još i nalazi put do nekoliko restorana, no vino je još uvijek u sjeni sveprisutnih malvazije, graševine i ostalih poznatijih sorti. S obzirom da još nema velike količine, kao i mogućnosti za nastupe na daljim sajmovima i neku preveliku promidžbu, Ružić je vino i pjenušac od jarbole do sada prezenirao na bližim vinskim smotrama. Posljednje je bio na sajmu autohtonih sorti vina u okviru Bele nedeje, sudjeluje i na Učkarskom sajmu, a kao vrlo dobru i vrijednu manifestaciju istaknuo je i riječki festival vina WineRi. U konačnici, reći će, poanta je da se ovo vino plasira na Kvarneru, ne izvan njega jer je to liburnijska i kvarnerska priča. Nažalost, iz iskustva kaže kako još uvijek nije dovoljno poznata.

Nasad bliže moru

Govoreći, pak, o budućnosti jarbole, Ružić je istaknuo kako je ona upravo u vrhunskom pjenušcu. Tim više što je i u Hrvatsku stigla kultura pijenja pjenušaca. Više nego u samom vinu. Iako, volio bi imati nasad i negdje bliže moru, u zaleđu Mošćeničke Drage ili Lovrana, gdje je više sunca i manje vlage, jer se pokazalo da jarbola u takvim uvjetima ima potencijal i za vrhunsko vino.

Mislim da je budućnost prije svega u pjenušcima. S time da ćemo mi vjerojatno ići na dvije vrste, uz sadašnji koji odležava godinu dana, išli bi i na duže odležavanje. A o kojim će količinama biti riječ, teško je reći. Trenutačno smo na oko 600 do 700 boca pjenušca godišnje, rekao je Ružić o planovima.

Dodajmo i da Udruga svake godine napravi radnu akciju obnavljanja zvonejskih prezida. Oni su se počeli urušavati, a na ovaj način se dosta toga uspjelo obnoviti i sačuvati. Isto tako do zvonejskeh njiv je stigla i živa voda. Kao i da se Ružićevu jarbolu može nabaviti kod njega u OPG-u i u Kašetici u Rijeci.

Novi list