Hrvatska je pokrenula zaštitu tradicionalnih naziva vina, što može imati posljedice za proizvođače u Bosni i Hercegovini, upozoravaju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Naime, oznake koje Hrvatska pokušava zaštititi i u BiH se koriste desetljećima unazad.

Zbog toga je bh. strana Europskoj komisiji podnijela prigovor, koji je nedavno usuglašen između proizvođača i nadležnih institucija. On je proslijeđen i na izjašnjenje Hrvatskoj, a rok je dva mjeseca od prijema zahtjeva, pišu Nezavisne novine.

U pitanju su izrazi "vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom" (KZP), "kvalitetno vino s KZP", "mlado vino", "kvalitetno biser vino", "vrhunsko pjenušavo vino", "opolo".

Bh. delegacija je iznijela stav koji kaže da bh. strana nema za cilj blokirati Hrvatsku u ostvarivanju prava zaštite i korištenja ovih izraza kao tradicionalnih, ali svakako ima za cilj da obrani i zaštiti prava bosanskohercegovačkih proizvođača vina da nastave i dalje koristiti ove izraze, kao što se činilo godinama unazad u označavanju vina, u trgovini sa zemljama iz regije i EU, te da ostvari pravo na zaštitu istih ili sličnih tradicionalnih izraza u EU, kada se za to steknu uvjeti, kažu u Komori.

Dodaju kako su navedeni izrazi dio pravnog nasljeđa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u oblasti vina, te su kao takvi preneseni u postojeće zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.
Istaknuto je i da je hrvatski narod jedan od tri konstitutivna naroda i da je hrvatski jezik službeni jezik u BiH, te da je nemoguće prevesti ove izraze tako da ne bude istovjetan onim koji su predmet aplikacije Republike Hrvatske za zaštitu tradicionalnih izraza, dodaju iz Komore.

Na trilateralnom sastanku, gdje je domaćin bila Europska komisija (EK), Hrvatska je preliminarno iznijela svoju poziciju koja će biti zvanično dostavljena nakon dodatnih konzultacija s EK. Naime, neophodne su im konzultacije s EK u pogledu pravnih mogućnosti za zajedničko korištenje navedenih izraza.

Inače, Europska komisija zastupa stanovište da bi dogovor ili sporazum između BiH i Hrvatske bilo najbolje rješenje.
Ovo je dosta nezgodno pitanje, jer su u pitanju nazivi koje smo i mi koristili desetinama godina unazad i smatram da ne mogu u tom smislu biti zaštićeni. Mora se napraviti rješenje koje će biti pogodno i za jednu i za drugu stranu, kazao je Radovan Vukoje, predsjednik Odbora grupacije proizvođača vina u BiH pri Komori i poznati vinar.

Inače, i pored brojnih barijera, Hrvatska je najznačajnije izvozno tržište za vino iz BiH. Prošle godine izvoz u ovu zemlju iznosio je 3,88 milijuna KM a što je više nego u sve ostale zemlje zajedno.

Poređenja radi, na drugom mjestu se nalazi Njemačka, u koju je izvezeno vino vrijedno 759.242 KM.

Zanimljivo je da se na listi zemalja s najvećim izvozom našao Nepal, i to na šestom mjestu, s ostvarenim izvozom od 146.579 KM.