burad

Trenutni resursi istarskog vinarstva leže u 3.200 hektara registriranih vinograda na kojima oko 130 vinara godišnje proizvede oko 20 milijuna litara vina. U planu je zoniranje vinogradskih površina prema tipologiji tla, vlažnosti, klime i drugih svojstava, radi preporuka najboljih tehnoloških mjera u vinogradu, od sadnje do obrade već rodnog nasada. Prema Strategiji, do 2030. godine bi najmanje 50 posto istarskih vinograda trebalo biti sustavu certificirane ekološke proizvodnje

Dugo pripremana Strategija razvoja vinarstva i vinogradarstva Istre do 2030. godine, strateški dokument koji bi trebao povesti istarsko vinarstvo prema većoj prepoznatljivosti na svjetskoj vinskoj sceni i boljih tržišnih uspjeha istarskih vina, usvojena je na nedavnoj godišnjoj skupštini Udruge proizvođača grožđa i vina Vinistra. Istra je prva regija, odnosno županija u Hrvatskoj koja je samostalno pripremila i usvojila jedan takav dokument.

Razloga zbog kojih je pokrenuta izrada ovakvog dokumenta ima nekoliko. Naime, tijekom četvrt stoljeća postojanja Vinistre kao Udruge vinara i vinogradara Istre istarsko vino je od neprepoznatljivog proizvoda postalo brend, istarski vinari stvorili su proizvod svjetskog glasa, a njihove su vinarije atraktivna turistička odredišta. Usto, vino je, uz sjajnu gastronomiju, jedan od vodećih motiva dolaska turista u Istru. Međutim, za zadržavanje statusa lidera regije u vinarstvu i vinogradarstvu, povećanje izvoza i konkurentnosti, te za jačanje brenda i praćenje svjetskih trendova u marketingu potrebna je ozbiljnija i profesionalnija logistika. Okviri te logistike definirani su Strategijom.

Ciljani marketing

Resursi istarskog vinarstva danas leže u 3.200 hektara registriranih vinograda na kojima oko 130 vinara godišnje proizvede oko 20 milijuna litara vina. Obrisi Istre kao moderne i u svijetu prepoznatljive vinske regije tek su u povojima, a bljesak povremenih uspjeha treba pretvoriti u kontinuitet kako vinska Istra i istarska vina ne bi u svijetu bila percipirana kao trenutačni kuriozitet, već kao stabilna vrhunska vrijednost.

Kako se to kani postići i koje konkretne akcije Strategija predviđa, pojasnio nam je predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti koji je na istoj skupštini ponovno izabran za predsjednika.
Strategija u fokusu ima povećanje potražnje za našim vinima, uz umjereno povećanje proizvodnje to namjeravamo postići koristeći četiri strateška smjera: profesionalno i strukturirano upravljanje marketingom, snažniji razvoj vinskog turizma, uspostava sustava upravljanja strategijom kroz reorganizaciju udruge Vinistra te unapređenje proizvoda našeg vinogradarstva i vinarstva, kaže Nikola Benvenuti.

Prva smjernica prije svega predviđa razvijanje brenda istarskog vina koje kao pojam treba osvijestiti na međunarodnoj razini, primjerice jedinstvenim brendiranjem svih istarskih vina koja će na etiketi nositi oznaku "Istrian wines", "Wines of Istria" ili nešto slično. Ciljanim marketingom i marketinškim akcijama pokrivat će se segmenti svjetskog tržišta prema stupnju dosadašnje tamošnje afirmiranosti pojma istarskog vina, ali novim će marketinškim akcijama biti pokriveno i domaće tržište koji zbog turizma automatski ima i obilježje inozemnog tržišta.

Dosad su glavne aktivnosti Vinistre bile sajam Vinistra u Poreču i en primeur kušanje mladih malvazija u Zagrebu, no ubuduće bi se na Vinistru trebao nadovezati čitav niz događanja kroz cijeli mjesec svibanj, a kroz godinu bi istarskih vinskih događanja trebalo biti ne samo u Zagrebu, nego i u drugim hrvatskim gradovima. Bolji, organiziraniji i vidljiviji nastupi na svjetskim vinskim sajmovima također su važan dio marketinške skupine ciljeva i aktivnosti u vinskoj strategiji.

Što se tiče vinskog turizma, posla ima također mnogo. Računa se da posljednjih godina istarske vinarije obilazi oko 200.000 turista godišnje, a Strategijom je postavljen cilj da se do 2030. godine broj posjetitelja istarskih vinarija poveća na pola milijuna godišnje. Novim gostima treba ponudit i nove vinske doživljaje, od vinskih hotela, kakve, primjerice, uz svoje vinarije upravo grade Cattunar pokraj Brtonigle ili pak Rožanić u Motovunu, zatim iskustva doživljavanja vina i hrane, kao i neobične ponude vinskih doživljaja, kao što su primjerice spa i wellness.

Davor Šišović | Glas Istre