logo

Hrvatska proizvodi vrhunska vina, ali njihov plasman onemogućuje rastući trend uvoza jeftinih vina koja se na tržište puštaju pod hrvatskim autohtonim nazivima, što ugrožava hrvatske vinare.

Novi zakon o vinu, koji je u pripremi, upravo bi trebao spriječiti nelojalnu konkurenciju uvoznih vina koja su preplavila police trgovačkih centara.

Što vinarima i vinogradarima donosi taj dugoočekivani zakon, koji će se najvjerojatnije usvojiti do kraja ove godine, i hoće li to biti još jedan u nizu birokratskih dokumenata koji će pogodovati uvoznim lobijima na štetu domaćih vinara i vinogradara, pokušali smo doznati u stručnim službama resornog Ministarstva poljoprivrede i među vinarima na terenu.

Vinari tako očekuju puno toga, od formiranja četiri vinske regije, poticanja mladih proizvođača, poticanja proizvodnje vina na tradicionalan način, te odobravanja neovisnim sommelierima i laboratorijima da puštaju vino u promet.

Najvažnije od svega je da se nadaju ograničenju uvoza niskokvalitetnih vina koja nose nazive hrvatskih autohtonih sorti. Iako su takva vina slabije kvalitete od onih proizvedenih u Dalmaciji čije ime nose (pošip, postup, plavac mali), ona su, nažalost, cijenom prihvatljivija pa ih građani u uvjetima niskog standarda sve više kupuju.
Već dugo mi vinari upozoravamo na nedostatak pravila u vinarstvu koja bi bila u duhu današnjeg vremena. Naš Zakon o vinu datira iz 1999. i 2003., kad smo prešli s romanskog načina označavanja vina, koji smo imali u bivšoj državi, na germanski. Da objasnim: romanski način označavanja temelji se na sljedivosti od vinograda do police - danas se to zove zaštita geografskog podrijetla, a germanski način označavanja vina temelji se na kvaliteti vina - mi smo to označavali s "vrhunsko" i "kvalitetno" - objašnjava poznata pelješka vinarka Marija Mrgudić.

Ulaskom u EU morali smo prihvatiti vinska pravila EU-a koja se temelje na romanskom sustavu i tu je nastala prava zbrka jer smo mi nešto mijenjali u pravilnicima, a nešto nismo, pa je danas na tržištu vina puno rupa koje svatko koristi kako hoće, a zakonodavstvo nas ograničava centraliziranim sustavom kontrole i označavanja - kaže Marija.

Vinari tako pritišću sadašnjeg ministra poljoprivrede da zakonom decentralizira sustav kontrole sljedivosti i označavanja vina, kao i da ostavi prostora za manje vinare i početnike kako bi se ta grana mogla brže razvijati.
Moje je mišljenje da bismo trebali koristiti prakse koje imaju vinske zemlje u susjedstvu, a danas je Italija jedan od najboljih primjera. Oni su mijenjali svoje zakone 2013. i 2016. te su danas pretekli Francusku u proizvodnji vina. Zakon su pojednostavnili, oslobodivši prostor za male vinare, početnike novčano potiču, a u sustavu poticaja je i proizvodnja na ekstremnim položajima i proizvodnja vina na tradicionalan način - veli Marija.

Moram pohvaliti ministra Tolušića jer ima najviše sluha za probleme vinara, ali još je rano za zaključke. Konkretno bih predložila da se u zakon uvrste zahtjevi Udruge vinara Dalmacije o četiri regije i regionalne organizacije kako bi se moglo dobiti regionalno vino. Također bi bilo dobro da se uvedu poticaji za proizvodnju na posebnim položajima, za takozvane povijesne vinograde kojima Dalmacija obiluje, što bi bio dodatni poticaj marketinškoj prodaji vina - objašnjava Mrgudić.

Uz formiranje vinskog proračuna pri Ministarstvu poljoprivrede, kako bi se točno znalo koliko vinari uplaćuju direktno i indirektno u proračun RH, vinogradari traže zaštitu autohtonih sorti vina od nekontroliranog uvoza niskokvalitetnih vina iz trećih zemalja, koja se danas bez ikakvih problema nalaze na policama naših trgovačkih centara pod nazivima hrvatskih autohtonih sorti.

Koliko će od ovih primjedbi vinara stručne službe uvrstiti u nova zakonska rješenja, ostaje nam vidjeti. Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da su pristigli prijedlozi proizvođača vina razmotreni te se konačno usuglašavanje očekuje na skorašnjoj sjednici Povjerenstva za izradu zakona.

Ističu da se Nacrtom novog zakona o vinu želi pojednostavniti nacionalne propise o vinu, decentralizirati kontrolu domaćih vina prije stavljanja u promet prilikom ispitivanja organoleptičkih svojstava vina, te suzbiti sivo tržište vina i nelojalnu konkurenciju.

Također će se uspostaviti i četiri nove regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija te Bregovita Hrvatska, što su vinari tražili u svojim zahtjevima.

Slobodna Dalmacija