u podrumu

O vugavi, izvanrednoj sorti otoka Visa, jednoj od najboljih bijelih sorti Hrvatske, sorti velike povijesti i slave, koje je sve manje po viškim, ali i drugdje po dalmatinskim vinogradima, razgovaramo s dr. sc. Goranom Zdunićem sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

Na početku, zašto je vugava tako posebna?

Vugava spada u red najboljih bijelih sorti vinove loze koje imamo u Hrvatskoj. U tu grupu za premium bijelih vina u Dalmaciji spadaju maraština, grk, pošip i malvasija dubrovačka. U ovu grupu mogu ući i neke druge bijele sorte, ali to ovisi prije svega o vinogradarskom položaju (terroireu) i načinu uzgoja u vinogradu. Ocjena o odličnoj kvaliteti vugave nije utemeljena samo na posljednjih 30-ak godina moderne proizvodnje vina, nego seže daleko u povijest.

Dovoljno je sjetiti se Bulićeve ostavštine, gdje opisuje vugavu kao izvrsnu i ponajbolju sortu u srednjoj Dalmaciji, i to naročito na Braču, Visu, te na obalnom području Splita i Omiša. Ovi povijesni podaci i ocjene itekako vrijede jer su zasnovani na praktičnim višegodišnjim iskustvima vinogradara i vinara, a danas tu činjenicu treba ozbiljno razmotriti kada širimo neku sortu ili od nje očekujemo neku posebnu namjenu.

U povijesti je izrazito bila cijenjena vugava s komiških terasa...

Na Visu postoje izvrsne komiške terase, kojih je sve manje zbog teškog načina rada na njima. Međutim, na Visu postoji čitav niz odličnih položaja oko mjesta Podšpilja, Visa, Milne... Vis je jadranski otok koji s pravom može nositi epitet otoka vina. Još u 2. stoljeću prije Krista Agatarhid spominje otok Vis i kaže da je vino s Visa najbolje u usporedbi sa svima ostalima.

Kako biste ukratko opisali vina vugave?

Ona daje vina s izrazito punim tijelom, fine i ugodne voćne arome koja često podsjeća na prezrelo voće, ugodne svježine i pitkosti. Zbog ranije dobi dozrijevanja, te izrazito vrućih ljeta u Dalmaciji, vugava je često s visokim postotkom alkohola. Od najranijeg uzgoja vinove loze vugava je služila za proizvodnju prošeka, i to onoga prirodnog desertnog vina dobivenog na tradicionalni način koji se prakticirao na cijelom Mediteranu, prosušivanjem grožđa na suncu.

Zašto vugava ima prednost za proizvodnju prošeka?

Vrlo jednostavno, vugava ranije dozrijeva i kod nje nikada nije bio problem nakupiti visoku koncentraciju šećera. Aroma vugave je izvrsna, kiselost u trenutku pune zrelosti je očuvana, tako da ima vrlo dobre predispozicije za proizvodnju prošeka. Ipak, treba biti objektivan, ima i nekih slabijih strana, kao što je osjetljivost na gljivične bolesti, što u kombinaciji s malo zbijenijim grozdom nekada može biti problem.

Je li znanstveno dokazano da je vugava naša autohtona sorta?

Da, vugava je naša autohtona sorta. Analizom DNA utvrdili smo da ima unikatni profil, odnosno ne podudara se ni s jednom drugom u svijetu.

Dakle, vugava nije isto što i viogner, kao što se sumnjalo?

Nije. To su različite sorte, ali u ranijoj francuskoj literaturi navodilo se da je glasovita francuska sorta iz Rhone viogner identična vugavi i da ju je u Francusku donio rimski car Probus. Ovo je navodio francuski ampleograf P. Galet u 70-im godinama prošlog stoljeća, ali upotrebom DNA metode utvrdili smo da ove dvije sorte nemaju identičan profil. Viogner, doduše, čak i ima malo sličnosti u vinu, vrlo je aromatična sorta i po nekim svojstvima slična vugavi.

Je li vugava rođena na Visu?

Ovo je teško pitanje. Znam da intrigira ljude, ali za sada nismo pronašli sorte koje bi mogle biti roditelji vugavi ili su u užem srodstvu s njom, pa stoga ni ne možemo pouzdano tvrditi da je nastala upravo na Visu. Treba znati da je u svijetu ipak vrlo mali broj sorti za koje je određeno roditeljstvo. Ovo sugerira da brojne sorte (za koje nisu pronađeni roditelji) pripadaju jako starim sortama koje se vegetativno održavaju vjekovima, a njihovi preci, odnosno sorte od kojih su nastale, davno su iščeznuli.

S druge strane, činjenica je da je vugava najrasprostranjenija na Visu i prisutna je tamo stoljećima. Stoga se njezinim gen-centrom može smatrati otok Vis ili, možda točnije, srednja Dalmacija, s obzirom na to da je nekada davno bila prisutna na širem području srednje Dalmacije.

Je li Vis bio otok vugave? U smislu pretežite zastupljenosti upravo nje u viškim vinogradima.

Da, Vis je uvijek bio otok vugave, ali mislim da ona nikad nije bila najrasprostranjenija na otoku. Jednostavno nije bila za masovna vina, nego je bila glasovita i kvalitetna. Nasuprot njoj, kuč je bio visoko prinosan i bio je jedna od najrasprostranjenijih sorti na otoku.

Usprkos svim njezinim vrhunskim karakteristikama, čini se da se zadnjih 15-ak godina vugavu zanemarilo. Malo je se sadi i spominje, njezina su vina rijetka... Pošip, maraština, grk, malvasija dubrovačka posljednjih se godina šire, obnavljaju, a vugava kao da sve dublje tone u zaborav...

Čini se da je tako, ali opravdanih razloga za to nema. Mislim da postoje svi preduvjeti za punu revitalizaciju vugave. Kvaliteta sorte nije upitna, a na Visu postoje izvrsni vinogradarski položaji. Na kraju, posljednjih godina dosta se napravilo i na tehnologiji u podrumu.

Prije 10-ak godina, kad je prof. Herjavec provodila prve eksperimente sa sur lie metodom, vugava se pokazala izuzetno dobrom sortom za ovaj tip proizvodnje, naročito zbog odlične arome i punog tijela. Izvrsno je konkurirala chardonnayu, koji je na glasu kao odlična sorta za sur lie tehnologiju.

Ne postoji puno sorti kao što je vugava, koje mogu dati fina mirisna vina s punim tijelom i harmoničnim okusom. Velika budućnost vugave ne bi smjela biti nimalo upitna.

Vugava i tenetova

Postoji čitav niz autohtonih sorti na Visu. Treba nabrojiti crljenak viški, krstičevicu, glavanjušu, palarušu, kurtelašku i tanetovu. Ove sorte mogu se naći samo na Visu i možda na ponekom susjednom otoku. Svaka od njih je zanimljiva, a posebno mi se čini interesantna priča s tanetovom.

Tanetova je bijela sorta i često je bila pratitelj vugave u vinogradima. Dozrijevaju u gotovo isto vrijeme, a mnogi vinogradari vjeruju da je komiška vugava bila odlične kvalitete upravo zbog toga što je u manjoj količini bila začinjena s tenetovom.