butelje

Od kako je Hrvatska krajem 2016. godine počela vraćati bh. vina uz obrazloženje da etiketa na vinima nije u skladu s nazivima prijavljenim u E-Bashuss-u, bh proizvođači i izvoznici vina počeli su se suočavati s preprekom prilikom plasiranja vina na tržište Hrvatske.

Grupacija vina Vanjskotrgovinske komore BiH je zbog svih poteškoća pokrenula i inicjativu za izmjenu liste zaštićenih naziva za vina porijeklom iz BiH.

Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede VTK/STK je kazala da je još uvijek otvoreno pitanje označavanje vina s oznakom geografskog porijekla, ali da to nije jedini problem koji ugrožava siguran plasman proizvoda.
Ovo pitanje nastalo je kao rezultat neusklađenih naziva zaštićenih područja navedenih u Aneksu II, Dijelu B Protokola VII SSP-a i objavljenih u registru Evropske komisije E – Bachuss, čije korištenje zahtjeva poljoprivredna inspekcija Republike Hrvatske, naziv zaštićenih područja koji su na snazi u BiH u skladu sa sa domaćom legislativom, koje koriste domaći vinari u domaćem i međunarodnom prometu, kazala je Lalović.

Uz ovo, nazivi zaštićenih područja u E – Bachuss-u navedeni su na engleskom jeziku, što nije praksa.

Usljed navedenog, bh vinari bili su u obvezi, nakon prigovora poljoprivredne inspekcije Republike Hrvatske, po prvi puta u devet godina primjene Protokola o vinu, mijenjati etikete na vinu kako bi se prilagodili nazivima navedenim u E – Bachuss registru i to isključivo za potrebe izvoza u Republiku Hrvatsku, dok se izvoz u druge države članice odvija neometano.

U veljači 2017. godine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je diplomatskim putem uputilo dopis Generalnom direktoratu za poljoprivredu i ruralni razvoj – DG AGRI, kojim je između ostalog traženo da se na stranici E – Bacchus objavi detaljno razrađena vinogradarska rejonizacija u Bosni i Hercegovini, u skladu s važećim Pravilnikom o utvrđivanju i podjeli vinogradarskih rejona u Bosni i Hercegovini.

Vezano za razlike između E- Bacchus-a i važeće rejonizacije za GIS u BiH, Delegacija Europske komisije u BiH je sugerirala da se pokrene procedura u skladu sa članom 11, stav 4 za izmjenom/dopunom liste geografskih oznaka, odnosno liste rejonizacije i naziva rejona/podrejona za Bosnu i Hercegovinu – SSP Protokol 7, Dodatak 1, Dio B.

Etiketa nije jedini problem

Na pitanje hoće li se ovom inicijativom riještiti problem koje trenutno imaju bh. vinari Lalović kaže da će samom realizacijom ove incijative biti otklonjenje prepreke za plasiranje vina u Hrvatsku, ali da to nisu jedini problem koji se javljaju prilikom plasmana.
Ovo sigurno nisu jedini problemi koje se javljaju prilikom plasiranja bh. vina na tržište Hrvatske. Na Grupaciji vinara STK BiH razmtran je još jedan problem sa kojim se naši izvoznici vina suočavaju. Naime, naredni problem se tiče inspekcijske kontrole vina i Pravilnika o registru vinograda, obaveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu Republike Hrvatske, kazala je Lalović.

Pojašnjavaju da je najveći problem neuobičajeno dugo razdoblje ostavljeno za postupanje poljoprivrednoj inspekciji i kontrolnom tijelu, a prije stavljanja u promet vina u rinfuzi i prepakovina iz uvoza koji je suprotan duhu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Prilikom uvoza vina u rinfuzi i prepakovinama do 60 litara u Hrvatsku, uvoznik mora u roku od dva dana nakon ulaska u Hrvatsku, tj. prije nego stavi vino u promet, evidentirati ulaz vina u podrumsku evidenciju i o tome obavijestiti poljoprivrednu inspekciju nadležnu za vinarstvo. Inspekcija može u roku od 15 dana od primljene obavijesti obaviti uzorkovanje vina radi ocjene usklađenosti sa vrijednostima navedenim u dokumentu koji prati pošiljku. Uvoznik može i ne čekajući rok od 15 dana o svome trošku obaviti uzorkovanje i o tome obavijestiti poljoprivrednu inspekciju, kazala je Lalović.

U ovom slučaju promet vinom se može obaviti tek nakon isteka propisanog roka od 15 dana za obavljanje inspekcije, odnosno nakon dobijanja izvještaja o provedenom ispitivanju.

Visoki troškovi analiza

Vinari ističu da su troškovi analiza jako skupi, iznose oko 350 kuna po litri vina, i da se radi o finalnom proizvodu vina, a ne o rinfuznom, čime ih Pravilnik stavlja u neravnopravan položaj.
Ističu da je to u stvari trgovinska barijera.

Ukoliko je u pitanju vino u originalnom punjenju, prema EU regulativi, distributeri to upisuju kao ulaz u Vinarsku evidenciju, ali ne obavještavaju inspekciju, niti čekaju na odobrenje prometa ukoliko je uvoz bio sa VI1 dokumentom.
Da bi se izbjegle nepotrebne barijere, EU je uvela VI1 dokument, tako da ako je vino analizirano iz treće zemlje od strane akreditovane laboratorije koja radi analize po OIV metodama i državni organ ovjeri VI1 obrazac nema potrebe za daljnjim provjerama. Eventualne provjere u skladu sa procjenom rizika u svakom slučaju ne nalažu provjeru svake pošiljke, pojasnila je Lalović.

I oko ovog problema održano je nekoliko sastanaka te je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uputilo materijal Europskoj komisiji u skladu sa dogovorom sa sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovin gdje je ovo pitanje već bilo razmatrano.

Krajem ožujka mjeseca biće održan još jedan sastanak Odbora kada će se opet inicirati rješenje ove problematike, do tada će vinari morati raditi po već zadatim propisima i regulativama.

Na nedavno održanoj sjednici Vijeća ministara usvojena je Informaciju o inicijativi za izmjenu liste zaštićenih naziva za vina porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Na ovaj način bi se definiranje rejona, podrejona i vinograda u Dodatku II Protokola 7 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju proširilo i uskladilo s važećim Pravilnikom o utvrđivanju i podjeli vinogradarskih rejona u BiH.

Po podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, do kraja studenog 2017. Hrvatska je u BiH izvezla vina u vrijednosti od 7,7 miliona maraka, dok je BiH, i pored svih barijera, uspjela u Hrvatsku da izveze 1,95 milijuna KM vina.

akta.ba