Uvozna vina morala bi kao i domaća tražiti dopuštenje za prodaju od Zavoda za vinarstvo

portal o vinu

Zahvaljujući ulaganjima od 33 milijuna kuna, promjeni Uprave, izvršnog menadžmenta i drugim mjerama provedenim unazad tri godine Erdutski vinogradi zabilježili su snažan rast. Krenulo se sa 126 ha novih vinograda, uvedene su nove tehnologije, proizvodnja je više nego udvostručena, na četiri milijuna litara, i otvorena su nova tržišta. Znatno je podignuta kvaliteta vina, što je 2015. godine potvrđeno na međunarodnim sajmovima GAST u Splitu, BeoWine Fair u Beogradu i na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, gdje su Erdutski vinogradi osvojili prve nagrade i veliko zlato - šampion sajma.

Predsjednik Nadzornog odbora i većinski vlasnik Josip Pavić stoji iza velikog zamaha koji se događa u Erdutskim vinogradima, najvećoj hrvatskoj plantaži, u jednom dijelu od 513 ha. Poznat je kao direktor bivšeg diva IPK Osijeka, Kandita i Tvornice šećera Osijek te višegodišnji predsjednik NK Osijek. Kada mu je karijera u šećerani nakon punih 40 godina radnog staža završila, kolege iz Erdutskih vinograda zamolili su ga da se uključi u njihov projekt, na što se prije tri godine i odlučio. Kako bi se što prije ostvarila proizvodnja vrhunskoga grožđa i vina i osvojila nova tržišta, osim novog menadžmenta, uzeo je i konzultante s dugogodišnjim iskustvom u vinskom poslu u Europi i svijetu. Oni su mišljenja da Erdutski vinogradi imaju prirodne i povijesne preduvjete da budu jedna od najljepših istočnoeuropskih premium vinarija i vinskih destinacija.

• Mnogo ulažete u opremanje vinarije i mehanizaciju u vinogradu.
"Cijela naša koncepcija podređena je kvaliteti. S obzirom na iskustvo stečeno u šećerani, gdje sve mora biti visokoproduktivno, visokomehanizirano i gdje je višesmjenski rad normalan, isti principi ugrađeni su i u organizaciju rada na plantaži i u vinariji. Bez pravovremenog obavljanja svih operacija i pravovremene i kvalitetne zaštite vinograda nema ni zdravog, kvalitetnoga grožđa. Obučeni radnici, novi traktori s kabinama najviše klase zaštite i udobnosti i višeredni atomizeri omogućuju zaštitu 513 ha vinograda u dva dana. Berba je kod velikih vinograda strojna ponajprije da bi se grožđe obralo u optimalnim rokovima. U slučaju visokih dnevnih temperatura, bere se noću, kada su temperature niže, što bitno pridonosi kvaliteti. Kapacitet vinarije iznosi šest milijuna litara u cisternama od inoksa i drvenim hrastovim bačvama. Posebno smo ponosni na unikatnu hrastovu bačvu od 75.000 litara, najveću na svijetu u upotrebi. U vinariji je povećan kapacitet hlađenja, obnovljen je sustav filtracije, mjerenja i regulacije."

• Koliko se država brine za vinarsku proizvodnju?
"Vinogradarstvo i vinarstvo od iznimne je važnosti za društvo jer je jedan od katalizatora marljivog i discipliniranog rada na selu. U vinogradarstvu se može uspjeti samo ako se svi radovi obavljaju kvalitetno i na vrijeme, a može se sve izgubiti ako to izostane. Nestankom vinogradarstva iz našeg sela nestao bi i taj katalizator marljivog i discipliniranog rada, sa svim posljedicama. Hrvatska se u svojim strategijama definirala kao velika turistička destinacija, što znači i kao vinska destinacija s kvalitetnim vinima. Hrvatska znatno potpomaže ostvarenje te strategije. S 50 posto subvencionira se podizanje i obnova vinograda, ulaganja u vinarije i marketing i trženje vina. Prema podacima Zavoda za statistiku i Zavoda za vinarstvo, samo oko 40 posto svih vina koja se 'potroše' na hrvatskom tržištu prolazi kontrolu Zavoda. O ostalih 60 posto domaćih i uvoznih vina ništa se ne zna. Iz tih podataka moglo bi se zaključiti da se ne ostvaruje strategija Hrvatske kao vinske destinacije s kvalitetnim vinima.
Vinogradarstvo i vinarstvo jedno je od najreguliranijih djelatnosti u EU. Zadatak države je da, u okviru regulative EU, nacionalnim zakonima, pravilnicima i drugim mehanizmima, stvori okvir za realizaciju naše strategije.
"

• Što je s uvozom vina?
"U posljednje tri godine uvoz vina u Hrvatsku porastao je triput i sada iznosi oko 30 milijuna litara, što je više od 40 posto vina na hrvatskom tržištu, prema podacima Carine i Zavoda za vinarstvo. U isto vrijeme, izvoz je ostao isti, nešto manji od pet milijuna litara. Ulaskom u EU hrvatski vinari izgubili su mogućnost bescarinskog izvoza u Ceftu, članice Cefte zadržale su kvotni bescarinski izvoz u EU, a zemlje EU imaju slobodan pristup na naše tržište. No čini se da još nismo savladali fine mehanizme EU-regulative koje pojedine države članice mogu samostalno određivati. Jedan od tih mehanizama može biti i puštanje u promet uvoznih vina pod jednakim uvjetima kao i za domaća, koja moraju dobiti dozvole za puštanje u promet vina od Zavoda za vinarstvo. U proteklih šest mjeseci Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s udrugama vinara izradilo je prijedlog izmjena Pravilnika o vinu. Nadamo se da će novi ministar poljoprivrede uskoro razmotriti i usvojiti prijedlog."

lider.media

Vinari

Jedna od najvećih, neprofitnih, vinskih udruga na svijetu Munskänkarna, s ukupno više od 25 tisuća članova i 170 sekcija po cijeloj Švedskoj i svijetu, odabrala je Istru kao svoju vinsku regiju 2017...

Prezentacije

Sinoć je u organizaciji Vinarije Povratak u restoranu California na Brankovićima upriličena službena prezentacija prvih pet komercijalnih vina Vinarije Povratak. Prezentirana vina su plod...

Vinolozi

U Gradskoj čitaonici održana je promocija knjige "111 vina iz crnogorskih porodičnih vinarija", autora Svetozara Savića. "Moj cilj je bio da obiđem i promovišem male porodične vinarije, koje nisu...