Temeljna podjela razvrstava vina u dvije skupine: vina u užem smislu riječi (mirna, pjenušava, biser i gazirana vina) te posebna/specijalna vina (desertna, aromatizirana i likerska vina). Prema boji se dijele na: bijela, ružičasta (rose, opolo) i crna (crvena) vina.
Prema sadržaju neprevrelog šećera mirna vina se dijele na: suha, polusuha, poluslatka i slatka vina.
Prema sadržaju neprevrelog šećera pjenušava, biser i gazirana vina se dijele na: vrlo suha, suha, polusuha, poluslatka i slatka vina.
Razvrstavanje vina prema kakvoći:
- stolna vina: bez i s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,
- kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,
- vrhunska vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.
- Arhivska vina: kvalitetna ili vrhunska vina cuvana u podrumskim uvjetima pet ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci.
- Predikatna vina: su vina koja u dobrim godinama i prikladnim uvjetima dozrijevanja grožda na trsu, a ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grožda te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvoću.
Stolno vino je vino koje je proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze, i ne može nositi oznaku sorte.
Stolno vino oznake kontroliranog zemljopisnog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske regije.
Kvalitetno vino oznake kontroliranog zemljopisnog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske podregije s izraženim kvalitetnim organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke uvjete i sorte određene vinogradarske podregije, vinogorja ili položaja čiju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj podregiji.
Vrhunsko vino oznake kontroliranog zemljopisnog podrijetla je vino proizvedeno od određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potječu iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja s osobito izraženim kvalitetnim, posebnim organoleptičkim i kemijskim svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i sorte, odnosno grupe sorti grožđa. To vino mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaća određeni zemljopisni položaj.
Ako vino nosi oznaku sorte vinove loze, mora biti proizvedeno od najmanje 85% grožđa sorte čije ime nosi kroz naslov.
Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama i prikladnim uvjetima dozrijevanja grožđa na trsu, ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grožđa te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje.
Predikatna vina su:
- Kasna berba - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt ima minimalno 94° Oechsla.
- Izborna berba - vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa, čiji mošt sadrži minimalno 105° Oechsla.
- Izborna berba bobica - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica čiji mošt sadrži minimalno 127° Oechsla.
- Izborna berba prosušenih bobica - vino proizvedeno od prosušenih bobica čiji mošt sadrži minimalno 154° Oechsla.
- Ledeno vino - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži minimalno 127° Oechsla.
Kvalitetna i vrhunska vina koja se u podrumskim uvjetima čuvaju dulje od njegovog optimalnog zrenja, a minimalno 5 godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje tri godine u boci, nose oznaku arhivska vina.
Specijalna vina su vina dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog podrijetla.
Specijalna vina su: desertno vino, likersko vino, aromatizirano vino.
Pjenušava vina su vina koja uz ostale određene sastojke sadrže i povećanu količinu ugljičnog dioksida, uslijed čega se pri otvaranju boce razvija obilna pjena. U pjenušava vina ubrajaju se prirodno pjenušava i gazirano pjenušava vina. Bakarska vodica je gazirano suho pjenušavo vino koje je postalo sinonim za pjenušac u našim krajevima. Servira se dobro rashlađena na 8 °C kao aperitiv.
