Berbe makedonskim suncem okupanog grožđa

portal o vinu

Kad grožđe crpi energiju sunca 270 dana u godini, ne treba puno promišljati kakvo je vino: moćno. Takva smo vina probali u Makedoniji, posjetivši osam vinarija (od njih registriranih 84) i sudjelovali u berbama. Grozdove sa slatkim, na nekim položajima čak već i osušenim bobicama grožđa koja smo s oduševljenjem kušali - jer su poput koncentrata svih okusa, sladora i aroma, marljive su ruke pažljivo slagale u kašete rasute po beskrajnim vinogradima.


Uspjeli smo vidjeti samo dio berbe, jer se u tri vinske regije u sezoni ubere 300 tisuća tona grožđa koje se sa svih strana, po svim putevima, koji kao da su se tih dana pretvorili u žile kucavice, na prikolicama traktora i kamiona "slijevalo" u vinarije zavidnog izgleda i najmodernije opremljene.

Put nas je najprije doveo u vinariju Tikveš, gdje su nas dočekali Igor Ilievski, generali direktor, direktorica Lidija Trajkovska i enolog Klement Lisjak. Tikveševi vinogradi prostiru se na oko 1000 hektara, ali ukupna je brojka puno veća jer mnogi vinari za njih uzgajaju vino, pa se godišnje proizvede oko 35 milijuna litara vina.

U vinariji koja je opremljena nasuvremenijim tehnologijama proizvodi se više od 50 etiketa vina, a mi smo probali od bijelog Tge za Jug, vinu po kojem je vinarija poznata u Hrvatskoj, preko Temjanike, Special Selection do Alexandria red cuvee i Bele vode. Vinarija Stobi, koju smo potom posjetili, dobila je ime po jednom od najpoznatijih antičkih arheoloških lokaliteta u Makedoniji, a njen zaštitni znak - paun, upravo je motiv koji se stalno ponavlja na mozaicima iskopina koje smo prvotno razgledali.


Vinarija, moderno zdanje iz 2009. godine u kojoj nas je dočekao enolog Gorgi Jovanov u društvu direktorice Jadranke Klarić Kimovske, ima kapacitet od 4,5 milijuna litara, a sve grožđe dolazi isključivo iz vlastitih nasada površine 600 hektara, pa su s ponosom istaknuli da je kompletna proizvodnja u potpunosti kontrolirana. Pored uzgoja tradicionalnih sorti, uzgajaju i chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, pinot noir, cabernet franc, shiraz, petit verdot, rizling…

Na južnim padinama Velikog brda, zapadno od Demir kapije (na turskom Željezna vrata), kamo smo se potom uputili, nalazi se vinarija Popova kula, relativno nova, ali vrlo značajna karika u makedonskom vinskom turizmu.


U vinariji se proizvode vina od 11 različitih sorti, a nas se posebno dojmila stanušina. Vrlo izdržljiva i klimi prilagođena sorta grožđa koja ne zahtijeva posebnu pažnju u vinogradu, potpuno je drukčija kad stigne u vinariju. Ona tada zahtijeva posebnu njegu, strast i ljubav da bi se proizvelo vino, a direktor Lazar Petrov s ponosom ističe da su dosad jedini koji ga proizvode.

Prva privatna vinarija u Makedoniji, osnovana 1998., vinarija Bovin sa 65 hektara vlastitih vinograda i pažljivo uzgajanim sortama cabernet sauvignon, merlot, vranec, shiraz, cabernet franc, tempranillo, petit verdot… bila je nezaobilazna u programu našeg izleta u Makedoniju. Borce Necev, enolog, i direktor Kostadin Ktanov skrenuli su nam pažnju na istinski trud kod pažljivo kontrolirane fermentacije i proizvodni stil, što Bovinova vina čini prvakom Makedonije u kategoriji crnih vina. U sklopu vinske ture turisti često posjećuju i vinariju Popov, što smo učinili i mi.


U obiteljskoj vinariji uzgoj vina dugogodišnja je obiteljska tradicija, naglasio je vlasnik Vladislav Popov i ponudio nam svoje perjanice, među kojima se nalazi Vila Luna, kupaža chardonnaya, muscat frontignana i žilavke, i ponudio nas autohtonim makedonskim specijalitetima te Mađunom, 'medom' koji se dobiva od soka najkvalitetnijeg grožđa. U blizini Strumice nalazi se vinarija Dalvina u kojoj nas je Zoran Peev ponudio s još neetiketiranim pjenušcem, a nakon moćnih crnih vina, najviše smo uživali u njihovoj Godsin muscat Temjanici.


U istom smo kraju posjetili još jednu vinariju - Ezimit, gdje nas je dočekao vlasnik Zorančo Mitrevski koji nam je pokazao moderne pogone i specijalne vinifikatore koji za svaku sortu grožđa imaju različit proces vinifikacije. Obilato nas je i počastio, a između ostalog probali smo tradicionalno makedonsko jelo - stipsku pastrmajliju, odnosno hljebno tijesto nadjeveno začinjenim kockicama svinjskog mesa koje se peče u krušnoj peći.

Napravivši krug na jugoistočnom dijelu Makedonije, posljednju smo posjetili vinariju Chateau Kamnik, smještenu na obroncima uz glavni grad Skoplje.


"Većina vinarija u našem okruženju okrenuta je tradiciji i vrancu kao osnovnoj sorti, a mi smo se orijentirali prema internacionalnim sortama kreirajući vlastiti stil", rekao je vlasnik Ilija Malinovski koji nas je dočekao i počastio s kolegama Goranom Milanovom, Anitom Jovanovskom i Natalijom Kuzmanovskom. Makedonija je zaista zemlja predivnih, moćnih vina.

Dobra hrana [ Jutarnji list ]

Vinari

Jedna od najvećih, neprofitnih, vinskih udruga na svijetu Munskänkarna, s ukupno više od 25 tisuća članova i 170 sekcija po cijeloj Švedskoj i svijetu, odabrala je Istru kao svoju vinsku regiju 2017...

Prezentacije

Sinoć je u organizaciji Vinarije Povratak u restoranu California na Brankovićima upriličena službena prezentacija prvih pet komercijalnih vina Vinarije Povratak. Prezentirana vina su plod...

Vinolozi

U Gradskoj čitaonici održana je promocija knjige "111 vina iz crnogorskih porodičnih vinarija", autora Svetozara Savića. "Moj cilj je bio da obiđem i promovišem male porodične vinarije, koje nisu...