Svake godine uvezu se velike količine grožđa, zbog kojeg se pravi velika pometnja na tržištu, kazao je predsjednik Grupacije proizvođača vina u BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Zoran Obrad Vukoje nakon prošlotjedne održane sjednice navedene grupacije u Sarajevu.
"Postoji veliki uvoz svake godine. U Europskoj uniji nema prometovanja grožđa iz regije u regiju, a kod nas se događa da nam u BiH ulazi ta sirovina", poručio je Vukoje.
Uvezeno grožđe
Prema njegovom objašnjenju, već se godinama bore protiv uvezenog grožđa čija se kvaliteta ne može mjeriti s domaćim. S obzirom da dok se doveze treba dugo vremena, isto počne fermentirati.
"Tada se jednostavno prave slatko-kisela vina i na tržištu se napravi velika pometnja", rekao je Vukoje objašnjavajući da se prema zakonu u BiH od uvezenog grožđa ne može praviti vino te da članovi Grupacije proizvođača vina BiH žele da nadležne institucije dostave podatke gdje je završila ova uvezena sirovina. Napomenuo je da vinari iz BiH svake godine održavaju sastanke s nadležnim tijelima da bi se spriječio uvoz.
Po pregledu vanjskotrgovinske razmjene grožđa i vina za deset mjeseci ove godine, porijeklo uvezenog grožđa je najčešće makedonsko, koje čini čak 99 posto uvoza. Također, neznatna količina uvozi se iz Italije i Srbije. S druge strane, grožđe iz BiH najviše se izvozilo u Hrvatsku, Rusiju, Srbiju, zatim Sloveniju i Crnu Goru. Ukupno je u navedenom razdoblju izvezeno oko 520 tisuća tona stolnog i ostalog svježeg grožđa, ukupne vrijednosti oko 773 tisuće maraka. Vina od svježeg grožđa u deset mjeseci 2014. izvezlo se u vrijednosti od oko 4,1 milijun maraka ili 1.842.812 kilograma. Uvoz je, s druge strane bio znatno veći - uvezlo se svježeg grožđa više od 6.200.000 kilograma u vrijednosti od 4,9 milijuna maraka, dok se vina uvozilo u vrijednosti od 15,1 milijun maraka ili 4.500.000 kilograma.
Pomoć od države
Inače, na nedavno održanom sastanku vinara i vinogradara u Mostaru dogovoreno je da se od vlasti u BiH zatraži pomoć od oko 500 maraka po hektaru jer je ova godina, zbog nevremena, bila jedna od najlošijih za vinogradare.
Vukoje kaže da se u posljednja dva ili tri desetljeća ovakva godina nije ponovila. Vinogradari su ipak, dodaje on, vodili računa i u ovoj godini, koja je po prinosu 20 ili 30 posto lošiji u odnosu na 2013., kako bi dobili grožđe koje bi moglo biti kvalitetno i biti upotrijebljeno za pravljenje vrhunskih i kvalitetnih vina.
