Zavod za znanstveni i umjetnički rad, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi organizirao je znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu unapređenja vinogradarstva i vinarstva nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju . Znanstveni je skup ujedno bio prilika da se progovori o problemima u vinogradarstvu i vinarstvu ali i daju smjernice o tomu kako bi dalje trebalo raditi.
S 27 tisuća hektara vinogradarskih površina te s više od 1.400 proizvođača vina koji imaju oko pet tisuća različitih zaštićenih brendova s geografskim podrijetlom, pred Hrvatskom su i dalje mnogi izazovi u vinogradarstvu i vinarstvu. Hrvatska danas ima izuzetno dobrih proizvođača čija se vina mogu svrstati uz bok onim svjetski najpriznatijima te zato, kaže Ivana Alpeza iz zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo niti jednoga trenutka ne bi trebala biti upitna sudbina vinara i njihovih vina.
Prostora za unapređenje vinogradarstva i vinarstva ima ne samo u promidžbenom dijelu hrvatskih vina već i u onom znanstvenom segmentu. Unatrag desetak godina doznajemo od Edija Maletića, jednog od predavača Hrvatska je ozbiljnije pristupila klonskoj selekciji. Iako se klonskom selekcijom mogu poboljšati autohtone sorte nije zanemarivo ni uvođenje novih tehnologija u vinarstvu koje pridonose povećanju kvalitete a time i konkurentnosti hrvatskih vina na tržištu. Tako u susjednoj Sloveiji već duže vrijeme u proizvodnji bijelih vina ističe profesorica sa biotehničkog fakulteta u Ljubljani Tatjana Košmerl koriste hrastov čips,
U svakom slučaju još uvijek ima dosta prostora za unapređenje vinogradarstva a time i proizvodnju kvalitetnih vina u Hrvatskoj.
