Po najstarijim legendama, još iz doba osnutka Grada, sveti Vlaho podigao je Dubrovnik svojim svemoćnim rukama. U tom silnom poslu pomoglo mu je more koje je naplavilo kamene temelje, pa je Grad prvo zaplivao kao golema dubrovačka karaka.
Od tog trenutka, kazuje dalje legenda, parac nosi grad kroz nebeska prostranstva, bez imalo muke i napora, budući da ga stalno krijepi dubrovačko vino iz Konavala. Ako dođete u Grad, a želite kušati vrhunsko bijelo vino, nezaobilazna postaja je konavosko mjesto Gruda, od svega sedamstotinjak mještana, a dubrovačka malvasija perjanica je u proizvodnji grožđa i vina u Konavlima.
Božo Martinović, vinogradar i direktor Dubrovačkih podruma, vodeće vinske kuće konavoskog vinogorja, kazuje kako ga je život igrom slučaja doveo u vinariju kada je tvrtka bila gotovo srušena, vinogradi uništeni, a jedino je ostala zgrada u Grudi.
Poslije rata uhvatio se spašavanja i unapređivanja vinogradarstva u Konavlima, u kojima je tradicija proizvodnje vina stara nekoliko stoljeća. Martinović je 2001. godine s partnerima privatizirao Dubrovačke podrume, danas je jedan od suvlasnika i direktor već 23 godine, a polako se priprema za odlazak u mirovinu.
U razdoblju obnove pa sve do danas posadili su nove vinograde poviše Cavtata, instalirali opremu za proizvodnju i punjenje vina, u suradnji s kooperantima darovali su sadnice za unapređenje vinogradarstva. U biti, u svih ovih 20 i nešto godina susreću se s novim teškoćama, no bez obzira na sve, ide se naprijed. Direktor hvali kooperante koji imaju jako puno strpljenja, jer im se redovito duguje neki novac, isključivo zbog tržišta i grane privrede koja ima dug obrtaj robe.
Autohtona sorta
"Situacija nam ne da nekakve velike nade da ćemo brzo izići iz ovih problema, međutim jedina prilika da se stvari poprave jest izvoz, koji u zadnjih godinu-dvije stalno raste, i to u zemlje Europske unije i izvan njih" - kaže Martinović.
Raste i broj zaposlenih, koji se kreće od 18 do 30 ovisno o vremenu i sezoni, a direktor je osigurao i kombi za nekolicinu njih koji žive u udaljenim mjestima Osojniku i Mokošici.
U zadnjih 15-ak godina uložili su tri milijuna eura u obnovu, podizanje vinograda, novu opremu, a vrijednost bačava veća je od 100 tisuća eura. Sva oprema koju danas koriste kupljena je i instalirana u stare prostore.
Godišnje pune oko 500 tisuća boca, a obrađuju 42 hektara vinove loze. Iako su uglavnom oslonjeni na vlastitu proizvodnju, svake godine imaju i otkup od kooperanata.
S tih površina proizvodi se Cabernet sauvignon, Merlot, Ragusa bijelo, Ragusa crno, Plavac, Kadarun, Merlotina i Trajectum vino koje plasiraju u hotele, restorane i prodavaonice u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pa i šire van Hrvatske.
Da konavoska vina nešto znače, pokazao je i iskorak u proizvodnji i kvaliteti vina, čemu svjedoče brojne europske i svjetske nagrade.
"Kvalitetom možemo konkurirati europskim proizvođačima, tako da se Konavle i naši proizvodi znaju često naći na nekim ozbiljnim stolovima unutar europskih, pa i svjetskih centara, a zahvaljujući entuzijazmu nekoliko proizvođača ponovno je revitalizirana i dubrovačka malvasija. To je autohtona sorta dubrovačkoga kraja poznata iz vremena Dubrovačke Republike, i na neki način je perjanica proizvodnje grožđa i vina u Konavlima."
Seoska domaćinstva
Kuće za odmor i seoska domaćinstva su budućnost Konavala. Sve više gostiju bježi iz hotela i gradske vreve u potrazi za mirom. Konavljani sa svojom kućom, pojatom i gumnom mogu stvoriti radno mjesto sebi i svojoj obitelji.
Konavosko vinogradarstvo trebalo bi se zasnivati na ovim rubnim dijelovima polja, jer je proizvodnja grožđa i uzgoj vinove loze puno lakši, bolji i kvalitetniji na strminama koje su okrenute prema polju, a još uvijek je odlična zemlja - govori Martinović.
Odlični su i odnosi s pelješkim vinarima, koji im slove kao najveći konkurenti. Bez obzira čije je vino bolje, dugo zajednički rade na promociji vinarstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Luka Korda: Bolji smo od Pelješca
Općina Konavle nekoliko je godina imala program pomoći pri sadnji i subvencije za vinograde, međutim ove je godine to ukinuto zbog nedostatka novaca. Kako nam je rekao Luka Korda, načelnik općine Konavle, ove godine im ni Bog nije naklonjen, ali dobro je sve što se proizvodi, bilo to vino ili masline.
"Tko god proizvodi, dobro je došao i pokušat ćemo mu pomoći na bilo koji način. Najgore je ako se ljudi za nešto muče, proizvode, a onda nemaju kome prodati. Tko god se trudi, treba ga nagraditi. Vinarstvo puno znači za turizam Konavala, i danas možemo konkurirati Pelješcu, čak smo ih premašili u kvaliteti. "
