Uistinu uživate u vinu, no nemate pojma o čemu to pišu veliki znalci kad ga ocjenjuju u svojim kolumnama.
Niti imate previše volje učiti. A opet, ne biste se baš htjeli sasvim osramotiti ako vas, ne vašom krivnjom, uvuku u visokoumni razgovor o vinu.
Lawrence Marcus, kolumnist u Food and Wine, savjetuje kako uz pomoć deset trikova zavarati ljude da se razumijete u vina.
- Vino je, izgleda, majstor kamuflaže pa tako čujete da kažu kako shiraz miriše poput slanine. Sastojci grožđa tijekom procesa mijenjaju se u složene arome pa vino može mirisati po papru, medu, zemlji - nije komad špeka pao u bačvu.
- Imena vina funkcioniraju ovako: ili se zove prema sorti grožđa (chardonnay, cabernet sauvignon) ili prema mjestu odakle je - bordeaux, rioja, chianti...
- Zapamtite sorte koje se koriste u slavnim vinima, odnosno regijama: crveni burgundac je pinot noir, bijeli burgundac je chardonnay, bordeaux je mješavina cabernet sauvignona i merlota, chianti je od sangiovesea...
- Mirisi koje u vinu ne smijete osjetiti su miris mokrog psa i konja. Riječ je o nepoželjnim kemikalijama i gljivicama.
- Ako je crveno, slobodno recite da miriše po bobičastom voću. Kupina ili malina, neko se sigurno osjeti.
- Ako je vino bijelo, recite da je limunasto. Često jest, a ako i nije, izraz je prihvatljiv jer je vino žuto.
- Ako miriše na vaniliju, vjerojatno je ležalo u hrastovim bačvama. Istaknite to.
- Ne govorite da je vino slatko (osim ako stvarno jest). Slatkoća se povezuje sa šećerom, a šećer je grijeh.
- Izmišljajte. Ljudi zapravo ne slušaju jedni druge, posebno ako piju.
- To ne vrijedi ako je u društvu neki znalac i zaljubljenik u vino. Taj će vas izazvati na dvoboj kažete li nešto krivo.
Večernji list
