Vino

Udruga Ikarski barkajoli, uz podršku Turističke zajednice grada Opatije i Grada Opatije, već godinama organizira jedinstvenu manifestaciju "Vino i vruja". Iz ikarske vrulje izvučeno je 3.000 butelja vrhunskih vina renomiranih vinara, koje su sazrijevale u ovom prirodnom fenomenu godinu dana, a neke i više od dvije godine. Istovremeno, potopljeno je na isto mjesto gotovo 5.000 butelja.

Vruja je mjesto u moru gdje se slatka voda miješa sa slanom vodom, što čini posebne uvjete čuvanja vina koja se razlikuju od onih odležanih u podrumu. Uz domaće i istarske vinare tu su i Iločki podrumi, njihova velika berba graševine iz 2011. izvađena je nakon dvije godine pod morem.

U tzv. podmorskim podrumima buteljirana vina se polažu na dubine veće od 20 metara radi manjeg utjecaja svjetla na zrenje vina. Temperature su stalne, 11-13 °C.

I ove godine, već sedmi put, nastavljamo s ovim događanjem koje iz godine u godinu prati sve veći interes vinara, tako ćemo ove subote u posebno izrađenim kavezima u ikarsku vruju spustiti gotovo 5.000 butelja vrhunskih vina. Novitet ovogodišnjeg događanja je i suradnja s Riječkim sveučilištem koji će napraviti "molekularnu" analizu istog vina koje je odstajalo u podrumu i onog koje je odstajalo u vruji. Vjerujemo da će biti zanimljivo saznati razliku te čuti što znanost kaže o promjenama u vinu nakon odležavanja u "podmorskom podrumu" gdje se temperatura na 20 m dubine kreće između 7 i 13 stupnjeva - istaknuo je Vjeko Zahej, predsjednik udruge Ikarski barkajoli.

I ovogodišnje događanje "Vino i vruja" zaključila je regata tradicijskih barki u nedjelju, 8. kolovoza. Sukladno epidemiološkim mjerama ove se godine nije održao popratni zabavni program uz degustaciju vina i vrhunskih gastro delicija.

Početkom prošle godine, u suradnji s konzultantskom kućom BlueRock Consulting, izrađena je strategija razvoja i dugoročne održivosti Feravina, a posljedično i cijelih Feričanaca kao destinacije.

Strategijom definirana nova vizija rasta i razvoja Feravina ima za glavni cilj transformaciju u modernu boutique vinariju. Osim vizije, prepoznata je potreba za ozbiljnim rebrendiranjem i novim pozicioniranjem jer su, s obzirom na sve izazovnije tržište i zahtjeve današnjeg potrošača, pred Feravinom bili značajni izazovi koje je potrebno savladati. Tako je stvorena Enosophia, novi brend i vinarija koji predstavljaju novi smjer razvoja Feravina temeljen na dugogodišnjoj tradiciji Feričanačkog vinogorja, ulaganju, inovaciji, boutique proizvodnji i fokusu na kvalitetu.

U povodu toga razgovarali smo s Ivanom Maričićem, direktorom tvrtke Osilovac u sklopu koje posluje Enosophia, vinarija koju u idućih nekoliko godina očekuje niz investicija kako bi se napravio značajan iskorak na tržištu, i to ne samo u prodaji i plasmanu vina nego i u turističkom segmentu.

Značajan iskorak

Cijela priča počela je kad smo shvatili da se moramo prilagoditi i mijenjati kako bismo mogli mijenjati vlastitu percepciju s jedne strane te percepciju Slavonije i slavonskih vinara s druge. Uvidjeli smo problem negativne percepcije s kojom se susreću slavonski vinari te percepciju Slavonije kao regije u kojoj se proizvode jeftina vina. Rješavanju tih problema odlučili smo pristupiti ozbiljno, shvativši da nam treba strateški pristup i cjelovito rješenje. Rezultat je nova strategija razvoja čijoj smo izradi radili sa stručnjacima - kaže Maričić.

S partnerima iz agencije Bruketa&Žinić&Grey krenulo se u proces rebrendiranja vinarije. Izrađena je nova brendovska arhitektura s novim vizualnim identitetom krovnog brenda i svih proizvoda koje će lansirati u idućih godina.
Okruživši se najboljima u industriji, stvorili smo novi brend koji će moći nositi sve ono što smo dosad napravili te ostvariti sve naše planove i ambicije. Tako je nastala Enosophia, naša mudrost vina - pojašnjava Ivan Maričić.

Nova strategija podrazumijeva značajniji iskorak u proizvodnji vina u premium kategoriji, što u konačnici ima za cilj i povećanje udjela prodaje u višem cjenovnom segmentu, posebice HoReCa kanalu. Jačanje portfelja s visokokvalitetnim vinima potvrđuju i prva dva brenda Enosophije, graševina TRS no. 5 i rose Matarouge. Radi se o vinima kojima se želi zainteresirati i mlađu publiku. To se želi postići inovativnom interaktivnom etiketom, prvom takve vrste u domaćoj vinskoj branši. Intenzivno se radi i na razvoju novih proizvoda.

Jedan od najvažnijih projekata za usvojenu strategiju je razvoj kontinentalnog turizma i Feričanaca kao destinacije. Dio je to holističkog pristupa nove vinarije koji, osim izvrsnosti samog proizvoda, podrazumijeva brigu o ljudima, održivom razvoju i pozicioniranju Slavonije.
Naša ideja nije samo da budemo među najboljim vinarijama u Hrvatskoj nego i vinarija koja će od Feričanaca napraviti poželjnu turističku destinaciju i privući mlade ljude da se vrate ili dođu živjeti u Slavoniju - naglašava Ivan Maričić.

Heritage hotel

U planu je gradnja vinskog hotela kapaciteta 60 do 80 soba koji će se sagraditi na lokaciji Starog podruma. Na taj projekt naslanja se projekt rekonstrukcije vincilirske kuće na lokaciji Goveđa glava.
To je jedna atraktivna pozicija u našim vinogradima u sklopu koje imamo tri objekta. Uredit ćemo restoran s pripadajućim sadržajima u vinogradima te još nešto dodatnih smještajnih kapaciteta. Odnedavno imamo konje i sagrađenu konjušnicu uz lokaciju budućeg vinskog hotela, što će dodatno zaokružiti buduću turističku ponudu - pojašnjava Maričić te dodaje da je vrijednost navedenih projekata iznad 20 milijuna eura.

Aktivno se radi i na gradnji heritage hotela, koji će se realizirati restauracijom kurije Mihalović. Taj je projekt vrijedan šest milijuna eura i hotel bi trebao biti dovršen u drugoj polovici 2022. godine. Bit će jedan od luksuznijih hotela u Hrvatskoj s manje smještajnih jedinica, ali bogatim popratnim sadržajima - kaže Maričić.

Usporedo s turističkim projektima, u planu je rekonstrukcija i dogradnja vinarije, uključujući gradnju kušaonice i showrooma, uz dodatne skladišne kapacitete. Radi se također o velikoj investiciji, vrijednoj oko pet milijuna eura.
Posljednjih godina mnogo smo radili na podizanju novih nasada i konverziji vinograda. Konverzija, zamjena starih vinograda novima, rađena je uz pomoć sredstava iz Vinske omotnice, odnosno sredstvima iz fondova EU. Protekle godine dovršene su investicije u dva nova podruma, za fermentaciju i za odležavanje vina. Jedan je kapaciteta 570.000 litara inoks posuda, a drugi 147.000 litara velikih drvenih bačvi. Sveukupno, u posljednje tri godine u vinariju je uloženo više od pet milijuna eura u te projekte. Naglasili bismo i ulaganje u novu opremu za proizvodnju pjenušaca charmat metodom, kojom smo na tržište izbacili prve pjenušce ove vrste od naših najzastupljenijih sorti, graševine i frankovke - ističe čelni čovjek tvrtke Osilovac.

Francuska proizvodnja vina ove će godine biti zabilježena kao jedna od najgorih u povijesti, ako ne i najgora, zbog jakih proljetnih mrazeva i ljetnih pljuskova koji su uništili vinovu lozu, priopćilo je tamošnje ministarstvo poljoprivrede, prema čijim procjenama se može očekivati između 32,6 i 35,6 milijuna hektolitara vina u toj zemlji, što je 24 do 30 posto manje u odnosu na lani.

Vremenske nepogode zadale su glavobolje francuskom vinskom sektoru koji je još prošle godine bio pogođen smanjenjem potražnje zbog pandemije koronavirusa i uvođenja američkih carina.

Mraz, ali i bolesti

Za očekivati je da će ovogodišnja proizvodnja biti povijesno slaba, čak ispod onih iz 1991. i 2017. na koje je također utjecao mraz u proljeće, navodi se u priopćenju. Gotovo sva proizvodna područja pogođena su ovom nepogodom, dok gljivične bolesti dovode do sušenja grozdova, listova i plijesni u vinorodnim regijama Champagne, Alsace i Beaujolais.

Proizvođači vina i ranije su predvidjeli da bi mraz mogao smanjiti proizvodnju za trećinu. No, tada je grožđe 10 do 14 dana zaostajalo za onim u vrijeme uobičajenih godina pa su mislili da još ima vremena za blagi oporavak prinosa.

Rana berba tek je počela na krajnjem jugu te zemlje, dok se prošle godine obavljala već krajem srpnja. Proizvođači šampanjca nadaju se da će njihova dugogodišnja praksa usklađivanja ponude sa zalihama iz prethodnih sezona ublažiti rast cijena. Također, utjecaj na šire tržište ovisi i o tome hoće li novi sojevi koronavirusa dovesti do ponovnih ograničenja u ugostiteljstvu i turizmu.

Niža proizvodnja u Italiji, a pogođeni i voćari

U Italiji, najvećem svjetskom proizvođaču vina, također je lošija situacija u proizvodnji vina u odnosu na prijašnje godine. Udruženje poljoprivrednika Coldiretti procjenjuje da bi se proizvodnja ove godine mogla smanjiti pet do 10 posto, odnosno na 44 do 47 milijuna hektolitara. Rezultat je to visokih temperatura koje su dovele do berbe koje je započela tjedan dana ranije na jugu, dok je na sjeveru sazrijevanje kasnilo 10 dana zbog obilne kiše.

Osim vinara, u Francuskoj su teško pogođeni i voćari zajedno s ratarima koji uzgajaju uljanu repicu i šećernu repu. Proizvodnja marelica najgora je u posljednjih 40 godina, a prinosi niži za 50 posto od prosječnih ostvarenih u zadnjih pet godina, prenosi france24.

Ministar poljoprivrede Julien Denormandie nazvao je mraz najvećom poljoprivrednom katastrofom početka 21. stoljeća. Neki znanstvenici kažu da su klimatske promjene naglo povećale šanse da se takvi događaji ponove.

World Weather Attribution, međunarodna organizacija koja analizira vezu između ekstremnih vremenskih događaja i globalnog zatopljenja, u svojoj je studiji navela kako toplija klima povećala vjerojatnost od mrazeva za 60 posto.

Naš sugovornik Ivan, jedan je od mladih kutjevačkih vinara, a vinska priča obitelji Mitrović krenula je 1991. godine kada su Ivanovi roditelji kupili hektar i pol vinograda u Venju. Ispočetka su bili kooperanti Kutjeva d.d., ali nakon sedam godina odlučuj se na kupnju vlastitih cisterni i proizvodnju vlastitog vina.
Nakon toga smo svake godine povećavali kapacitete i 2002. godine otvorili svoj OPG koji traje i dan danas. To je obiteljski posao u kojemu smo roditelji i ja, otac Antun i majka Mira. Trenutno proizvodimo oko 50 tisuća litara vina, od sortimenta imamo graševinu, merlot, pinot sivi, chardonnay, traminac i muškat ottonel - priča Ivan, dodavši da danas imaju sedam i pol hektara vinograda u Venju, Hrnjevcu i Podgorju.

Gdje se sve mogu pronaći vaša vina?

U restoranima i kafićima. Ne prodajemo u trgovačkim centrima. Web stranica će uskoro biti u izradi pa će se i tamo moći naručiti vina iz naše vinarije. Na moru smo u Dubrovniku, Biogradu i Zadru. Do suradnje najčešće dođe putem preporuka. Nedavno smo u Biograd odvezli jednu turu vina, a s čovjekom nikada prije nismo poslovali, probao je vino i odmah mu se svidjelo i naručio je. Kada netko proba i kada mu se svidi često preporuči drugima koji imaju svoje kafiće ili restorane i tako najčešće dođe do suradnje - komentira mladi vinar.

Osim toga, ova obitelj nerijetko vino prodaje i s kućnog praga, ljudi dođu na preporučeno, a tko dođe, taj se i vrati. No, Ivan ne krije da je najveći izazov za male vinarije konkurencija stranih vina koja su lošije kvalitete, a cjenovno dostupnija.

U planu izgradnja kušaonice za 50 ljudi

Obitelj Mitrović trudi se ponuditi najviše i najbolje što mogu, stoga ni ne čudi da se na njihovom imanju znaju pronaći razni posjetitelji i ljubitelji vinske kapljice. Osim kušanja vina, posjetitelji mogu uživati i u domaćim delicijama.
Sve zavisi od dogovora, nekada im pripremimo kuhana i pečena jela, a nekada su to samo hladni naresci. No, problem je što veće grupe nemamo gdje smjestiti. Upravo zbog toga imamo u planu izgraditi kušaonicu do 50 ljudi koja će uvelike podići kvalitetu naše usluge, a nadamo se i privući neke nove posjetitelje - priča naš sugovornik o budućim planovima.

Ovo ljeto naš je kraj pogodila tuča. Da li se odrazila i na vaše vinograde?
Štetu od tuče smo imali i to oko 60%, ali mislim da će kvaliteta biti dobra, da će doći do izražaja, nije ostalo puno, ali ovo što je ostalo bit će kvalitetno - ističe Ivan.

Koji je najveći uspjeh vaše vinarije?

Površinu od sedam i pol hektara vinograda sami obrađujemo, samo platimo ljude za berbu, a ostalo sve odradimo obiteljski. Radovi u vinogradi jako su teški i zahtjevni, ima ih jako puno. Vinograd traži slugu, a ne gospodara. U vinogradu se doslovno mora biti svaki dan - komentira Ivan težinu bavljenja s vinogradarstvom i vinarstvom.

Sommelierstvo - kultura ispijanja i posluživanja vina i hrane

Bavljenje vinarstvom podrazumijeva poznavanje vina, ali i hrane, stoga ni ne čudi da se naš sugovornik nedavno odlučio na pohađanje sommelierskog tečaja kojega je uspješno završio i dobio titulu sommeliera prvoga stupnja.
To je prvi i najjednostavniji stupanj, ali od njega se kreće i dalje se nadograđuje drugim i trećim stupnjem koji su uvelike zahtjevniji. Prvi stupanj obuhvaća sortiment grožđa i vina iz Hrvatske, drugi stupanj obuhvaća Europu, a treći cijeli svijet. To je kultura ispijanja i posluživanja vina i hrane, sljubljivanje vina s razno raznim jelima. Moram priznati da je sada moja percepcija vina puno drugačija, obraćam pozornost na neke stvari na koje do sada nisam, ali i ljudi te drugačije doživljavaju na sajmovima - priča Ivan za kutjevački.hr.

Sajmovi - važni za poslovanje vinarija

Bavljenje vinarstvom podrazumijeva i posjećivanje sajmova i prezentaciju vlastitih proizvoda na istima, a nerijetko upravo sudjelovanje na istima rezultira raznim suradnjama.
Posjećujemo sajmove, najviše smo u Zagrebu i Osijeku. Sajmovi funkcioniraju na način da svatko ima svoj štand na kojemu izloži svoje proizvode. Imamo određeni vremenski period kada možemo dovesti poslovne partnere i kupce, a onda dolaze sommelieri i chefovi. Dolaze i distribucijske kuće, no oni traže vino ispod cijene što se malim vinarima često ne isplati - komentira Ivan.

Budućnost vinarstva u Hrvatskoj?

Vinarstvo je grana od koje će se u budućnosti moći jako dobro živjeti, ali koja zahtjeva i jako puno rada, odricanja i ulaganja. Tražit će sve više ulaganju sebe, ali i u tehnologiju - zaključuje Ivan.

Bosna i Hercegovina ljubiteljima vina poznata je, između ostalog, po žilavci. Žilavka je authtona sorta grožđa Hercegovine, koja sazrijeva krajem rujna i vrlo dobro uspijeva na plitkim i krškim terenima i odlično podnosi sušu.

Vino žilavka ima svojstven miris, harmonično je, pitko i lepršavo vino žuto-zelene boje i doseže jačinu od 12-13 vol posto alkohola.

Manifestacija posvećena najpoznatijoj hercegovačkoj sorti žilavka održati se po peti put 17. kolovoza u Vinskoj galeriji Vukoje u Trebinju.

Zahvaljujući Vinariji Vukoje i njenom vlasniku Radovanu Vukoji, ovaj jedinstveni Salon žilavka za kratko vrijeme je izrastao u događaj koji privlači pažnju ljubitelja vina i vrhunske gastronomije u čitavoj regiji, ali i šire.
Žilavka ima potencijal kao malo koja sorta u svijetu i smatram da je ona ne samo naš zajednički adut za promociju hercegovačkog vinarstva, već i čitave gastronomske ponude ove regije. Na petom Salonu žilavke imat ćemo rekordan broj izlagača. Svoja vina predstavit će čak 24 vinarije iz čitave Hercegovine. Oni će izložiti svoja vina od sorte žilavka ili od vina od sorte žilavka sa pratećim sortama koje su Hercegovini prepoznate, kao što su bena ili krkošije, kao i neke kupaže žilavke sa svjetskim kultivarom, kao što je chardonay. Ono što je bitno reći jeste da izlažu vinarije od krajnjeg istoka Hercegovine do krajnjeg zapada. Čitava Hercegovina je zastupljena, gdje god ima žilavke. Također, uz ta vina svoje proizvode će izložiti 10 proizvođača sireva i pršuta, ali i maslinovog ulja. Za kuharski show bit će zadužen naš najbolji kuhar Nihad Mameledžija. Sve ovo će pratiti veliki broj pripadnika medija iz cijelog regiona - kazao je Radovan Vukoje.

Ovaj projekt je prepoznat i od međunarodnih organizacija kao što je USAID.
Želimo na pravi način predstaviti vinsku cestu Hercegovine kao jedan turistički proizvod koji je jako dobar i koji je prepoznat, ali želimo da radimo njegovu nadogradnju kako bi što kvalitetnije u narednom periodu umrežili sve proizvođače vina. Na Salonu žilavke imat ćemo i predstavnike Inter Vitisa, međunarodne organizacije koja je što se tiče vinskih ruta najreferentnija u svijetu. Salon žilavke je jedna velika priča u Hercegovini o kojoj će sigurno pričati svi u regionu - istakao je Vukoje.

Tržište vina često je preplavljeno lažiranim proizvodima, a svaki dan se prave i prodaju nove i još teže uočljive krivotvorine. Prisutne su u svim kanalima distribucije od posrednika, trgovaca na malo, internetske prodaje pa čak i na aukcijama.

Kako bi se tome stalo na kraj i saznalo je li u butelji, boci ili bačvi zaista ono opisano na etiketi, Zajednički istraživački centar (JRC), osnovan od strane Europske komisije, objavio je Certificirani referentni materijal (CRM) za provjeru autentičnost vina. Naime, on će zamijeniti prethodnu seriju koja je, kako kažu, rasprodana zbog velike potražnje.

Riječ je o CRM-u nazvanom ERM-AE003. To je kemijska tvar sa specifičnim svojstvima koju znanstvenici mogu koristiti u laboratoriju za kalibriranja i mjerenja, potrebnih za procjenu autentičnosti. Omogućit će kontrolnim laboratorijima da provjere je li opis na etiketi istinit u pogledu berbe grožđa, zemljopisnog podrijetla ili neprijavljenog dodavanja šećera te razrjeđivanja s vodom.

Od ukupne prodaje tri posto su krivotvorena vina

Krivotvorenje je svjetski problem koji pogađa potrošače, a često se pošteni proizvođači suočavaju s nelojalnom konkurencijom jer se takvi proizovdi plasiraju na tržištu kao visokokvalitetni proizvodi.

Zanimljiv je podatak da pronevjera vina Europsku uniju godišnje košta oko 1,3 milijarde eura, što je oko tri posto ukupne vrijednosti prodaje.

Prošle je godine diljem Europe zaplijenjeno više od milijun litara krivotvorenih alkoholnih pića, a više od 1,7 milijuna ove godine od čega najveći udio čine upravo vina. To je otkriveno ciljanim akcijama koje redovito provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u sklopu Europola i Interpola, a cijela se operacija naziva OPSON.

Kako bi se otkrili lažni proizvodi, rezultati ispitivanja sumnjivih uzoraka uspoređuju se s podacima dobivenim na autentičnim uzorcima vina koji se nalaze u Banci podataka Europske unije. Za točne podatke o mjerenju, analitički laboratoriji koriste CRM za kalibriranje svojih rezultata.

Inače, JRC pruža alate koji državama članicama omogućuju postizanje pouzdanih i usporedivih rezultata mjerenja za podršku usklađenoj provedbi strogih pravila postavljenih u zakonodavstvu EU-a o sigurnosti hrane. Ti alati između ostaloga uključuju i referentne materijale, a dostupni su i izvan EU.

Zagrepčanin Antonio Žuža (35) noću radi kao DJ, a danju - u obiteljskoj vinariji Bora u Podgradini. Da je riječ o ozbiljnoj proizvodnji u srcu zadarskog zaleđa dokazuje i njihov zlatom nagrađen Pošip iz 2019., na nedavno održanom Decanter World Wine Awards u Londonu.

Za izgradnju branda potrebno je tri do pet godina, a mi se nikada nismo hvalili, nego smo pustili da vino "govori" za sebe. Kad smo zaključili da smo dovoljno sazreli da se prijavljujemo na prestižne internacionalne dodjele nagrada, to smo i učinili, a trijumf je dokaz da smo s razlogom bili samouvjereni - govori Antonio Žuža.

O vinarstvu, kaže, još uči, a u obiteljskoj je vinariji zadužen za prodaju i marketing. Uz to se s ocem Zdravkom (59), mamom Nadom (60) i bratom Domagojem (30) brine o imanju od dvadeset hektara, koji uključuje i maslinik, voćnjak i povrtnjak.

Osnivač vinarije je Zdravko Žuža, kojem je nakon cjeloživotnog staža u drvnoj industriji radno mjesto prije sedam godina postalo vinograd. Dvije velike sadnje - 2014. i 2019. - rezultirale su pravim šampionima: na tržištu su, naime, Žužin pošip, sauvignon blanc i crni cuvée kupaža merlota, cabernet sauvignona i syraha. Pritom, njihovo zlatom nagrađeno vino najsjeverniji je zasađeni vinograd pošipa, inače sorte koja raste na Pelješcu i jugu Dalmacije.

Tim vinarije Bora ove je godine debitirao na natjecanju u Londonu, a njihovi su trsovi pošipa najsjeverniji u Hrvatskoj - jer riječ je o autohtonoj sorti Pelješca i juga Dalmacije.

Čak četiri tisuće trsova odlazi pak na autohtonu crnu svrdlovinu, gotovo izumrlu i zaboravljenu sortu, koje je u Zadarskoj županiji samo tri hektara. Prošle su godine, kaže Antonio Žuža, proizveli oko sto litara, a 2021. će s njom prvi put izaći na tržište. Uz najsjeverniji Pošip, vinarija Bora ima najjužniji Sauvignon blanc.

On se uzgaja uglavnom u kontinentalnoj Hrvatskoj, no tlo Ravnih kotara daje mu dozu mineralnosti i puniji okus. Riječ je o vrlo plodnoj pjeskovitoj crvenici, koja ne zadržava vlagu, brzo se suši i za velikih kiša, a kad se pojavi mraz, kod nas ga je najmanje. Važna je i pozicija vinograda na maloj padini: s jedne strane pušu topli vjetrovi s novigradskog mora koji nose sol, a s druge puše velebitska bura, po kojoj je naša vinarija zapravo i dobila ime - govori Antonio Žuža koji je o vinu mnogo naučio i od enologinje Nikoline Paleke, koja ih savjetuje u proizvodnji.

U moderno uređenoj vinariji Bora trenutačno su u funkciji podrum i točionica, a kroz sljedećih pet do deset godina - uz sredstava iz nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - izgradit će pravi "vinski hram". U Podgradini će napraviti eno-gastronomski, turistički i kongresni centar, koji će se prostirati na oko tisuću četvornih metara. U centru Zagreba pak planiraju otvoriti podrum i vinariju, koji će ujedno biti i mjesto za događaje, kao i kušaonica njihovih vina.

S obzirom na to da je Antonio Žuža već 15 godina DJ u raznim klubovima diljem Hrvatske, bit će to i njegova pozornica. Ondje će održavati glazbene večeri s poznatim svjetskim DJ-evima, u organizaciji diskografske kuće Imogen Recordings koju Antonio posljednjih šest godina vodi s partnerom Ilijom Rudmanom. Jednako je, kaže, posvećen i glazbi i proizvodnji vina, a raduje se jesenskoj berbi: ako budu dopuštale epidemiološke mjere, u tome će mu se ove godine ponovno pridružiti i prijatelji i tako pridonijeti stvaranju nove generacije vina Bora.