Otkako je nakon svetog Vinka krenula rezidba, nema odmora u vinogradima diljem Hrvatske. Početak vegetacije znači da se kreće u zaštitu, prihranu i pripremu za rast vinove loze. Rekli bismo, travanj označava njezin prijelaz iz mirovanja u aktivnu sezonu pa sve što se sada napravi utječe na konačan urod i kakvoću grožđa.
A s urodom, iako ih često i u vegetaciji znaju pogoditi poplave, nemaju problema poznata braća Gašpar iz Umčana kod Vrgorca.
Svoje sam vinograde spasio s Fantic A bakrenim sistemikom. Kad su svi 'rokali' nekakve druge molekule, ja sam se vratio bakrenom sistemiku i za razliku od drugih imao berbu
, priča Dario Gašpar koji već godinama surađuje s tvrtkom AgroChem MAKS.
Prema njemu, to je možda i najpotpuniji bakreni preparat na tržištu koji može podnijeti jako puno litara kiše.
Jako zahvalan preparat. Naša baza obrane je i dan danas bakar. Krećemo s Neoramom WG, a kasnije uključujemo Fantic A, fungicidni pripravak na bazi bakrenog hidroksida, bakrenog oksiklorida i benalaksila M koji nudi kompletnu zaštitu protiv plamenjače
, opisuje.
Identitet grade na autohtonosti
Prije svega vinogradu prijeti peronospora, potom pepelnica, ali i botritis. Kako objašnjava Dario, njihov je OPG malo gospodarstvo koje svoj identitet, na tri hektara vinogradarskih površina, gradi na autohtonosti.
Na nečemu što je izvorno hrvatsko, tako da smo, iako su nam svojevremeno te parcele davale najbolje rezultate, ušli u precijepljivanje i izbacili internacionalne, a uveli naše stare autohtone sorte
, ponosno ističe.
Prvenstveno su to zlatarica vrgorska i trnak kako ga zovu u vrgorskom i neretvanskom području odnosno trnjak u Imotskom i Hercegovini.
Njegujemo stare rezove, idemo na dugovječnost loza. Imamo oko 8 do 8,5 tisuća loza starosti preko 60, 70, neke i 80 godina. Baštinimo stare sorte, a vrijeme je pokazalo da nismo 'falili'
, kazuje Gašpar.
Braća Gašpar brend grade na autohotnim sortama (Foto: ACM)
Kaže, sad će se možda neki i smijati, ali njemu je najdraža sorta za raditi ona - najzahtjevnija. Konkretno, zlatarica vrgorska koje imaju 30%, što je otprilike jedna trećina nasada, ali 70% vremena pripada njoj.
Jako je zafrkana. To je naše najjeftinije vino, a najviše traži
, smije se poznati dalmatinski vinogradar i vinar objašnjavajući da u zlatarici osim normalnih klasičnih zaštita, provode tri, četiri specifična ampelografska zahvata kojima daju imunitet lozi, da što bolje prebrodi bolesti.
Što ekološki prihvatljivije, to bolje
Kako sam rekao, jako je zafrkana. Prvi simptom bolesti u vinogradima je na zlatarici
, dodaje navodeći da u zaštiti od sive plijesni koriste Pyrus 400 SC. Ističe da otkad ga upotrebljavaju zadnjih sedam, osam godina apsolutno nemaju nikakvih problema.Temelj njihove uspješne borbe s pepelnicom je primjena fungicida Decibel Vitis.
Kombinacijom u dato vrijeme kad se radi s Decibelom i u vrijeme kad se radi s Pyrusom vi nemate nikakvih problema ni s klasičnim botritisom, s crnom truleži, pepelnicom, s ničim
, naglašava iskusni vinogradar.
Najvažnije je, savjetuje pritom, vrijeme primjene botricida jer mnogi vinogradari kasne, pogotovo u sorti poput zlatarice koja je hermafrodit, samooplodi sve bobe i jako se brzo stisne.
Osobno, mi koristimo Pyrus na 70% od cvatnje. Prvi put idemo tada i drugi put nakon 15 dana prije nego što se skroz zatvori, prije nego što se jedna druge bobice dotakne. Od onda nemamo niti jedno zrno truloga grožđa u vinogradu
, ističe.
Naravno, dodaje, rade i prihranu i to Tora gnojivima i biostimulatorima.
U svemu kad radimo plan, pazimo da program bude što ekološki prihvatljiviji jer želimo zemlju ostaviti u najboljem stanju što možemo mlađoj generaciji
, napominje Dario ponosno ističući da je OPG danas preuzeo najmlađi muški član obitelji Gašpar - Dorijan.
Cilj je visoka kvaliteta, ne kvantiteta
Tora biostimulatorima dobivaju, kaže, jako dobre rezultate i u vidu samog zdravlja loze, a poseban razlog zašto voli raditi s AgroChem MAKS-om, je taj što su Tora gnojiva ona koja lako kontrolira.
Moj cilj je imati visoko kvalitetne prinose. Ne pričam o visokim kvantitetama, nego visokim kvalitetama. S izborom Tora prihrane mogu kontrolirati kvalitetu maksimalno. To su sve dodaci biljkama koji nisu tako agresivni, ne forsiraju nekakav vegetativni rast, pumpanje mase, ogromna zrna ili ogromna grožđa
, objašnjava navodeći da tim dodacima lozi daje dodatnu energiju. Isto ih primjenjuje i u maslinama koje obitelj također uzgaja.
Dodatno, na njihovom je području zemlja takva da obično bude kloroza, žutice. Dolazi do antagonizma, bude puno kalija, a malo željeza i magnezija jer tlo teško usvaja mineralne tvari
Enormne smo novce nekada trošili na dodavanje rastopljenih tvari preko korijena, međutim smo shvatili da je upitno hoće li dati rezultat. Zato u zadnje vrijeme čekamo i gledamo vizualno vinograde i ako imamo potrebe onda koristimo na primjer Tora Combi Max u normalnim dozama. Brzo se vrati i loza i sjaj lišća i boja, sve, tako da nemamo nikakvih problema. Kažem Tora je stvarno proizvela preparate jako zahvalne za nas vinogradare
, opisuje.
Istarska malvazija, teran, borgonja i - hrvatica
Ništa manje užurbano nije ni u istarskim vinogradima. Potvrđuje nam to Alfredo Cossetto iz obiteljske vinarije Cossetto u Kašteliru čijih je osam hektara vinograda smješteno na obroncima s najboljim položajima na nadmorskoj visini od 200 metara.
Na ovom obiteljskom gospodarstvu tri generacije složno funkcioniraju i svaka sljedeća nastavlja tradiciju vinogradarsko-vinske proizvodnje. I oni svoju proizvodnju baziraju na autohtonim sortama, istarskoj malvaziji, teranu i borgonji. Paletu nadopunju svjetski poznatim sortama kao što su chardonnay, cabernet sauvignon i muškat bijeli.
U pripremama su za zaštitu, a baš su završili s postavljanjem armature na novom nasadu.
Dovoljno sam star da se sjećam da je umaški PIK naglasak stavljao na teran, a porečka laguna na borgonju. Naši su stari borgonju kao i još jednu autohtonu istarsku lozu - sortu hrvatica, znali koristiti kako bi ublažili teran, ali i obje same daju pitka, svježa vina
, ponosno ističe vrijednost domaćeg materijala otkrivajući da je upravo Kaštelir mjesto gdje se nalazi jedini monosortni nasad hrvatice, crne sorte vinove loze koja je najvjerojatnije istarski endem.
On ju zasad nije sadio, ali jest susjed i prerađuje ju upravo u vinariji Cossetto.
Ovaj diplomirani agronom, iskusni vinogradar, vinar, ali i maslinar, potvrđuje nam da je važna pravovremena zaštita loza, posebice osjetljivijih kakve su izvorne, jer prijetnja je svim vinogradima prvenstveno peronospora, a potom i pepelnica.
Jasno je, dodaje, da bez kvalitetnog grožđa nema takvog vina, a ova se obitelj, zbog ograničene površine vinogradarskih nasada, orijentirala upravo na to - proizvodnju vrhunskih vina za probirljivo tržište i vinske sladokusce. Brojne nagrade, dakako, nisu izostale, a mrđu vrhunskim vinima od bijelih svakako se ističe malvazija, malvazija Gentile i Vale la Pena, a od crnih cuvée Mozaik.
Dugo godina već surađuju s tvrtkom AgroChem MAKS od čijih zaštitnih preparata izdvajaju Fantic A, Decibel Vitis, Domark 40 ME... Koriste, kaže nam, i Tora gnojiva i biostimulatore i to ne samo u vinogradu već i maslinama kojih imaju 1.500 stabala, također mahom autohtone sorte.
Probali smo i zadovoljni smo, folijarno prihranjujemo, pomažemo biljci
, kaže ističući da je bitno u kojoj fazi se i koliko daje gnojiva jer samo pravilnom primjenom dolazi se do željenih rezultata i čuvaju nasadi za buduće generacije.
Zaštita korisnih kukaca
Ponosni na bioraznolikost su i na drugom kraju zemlje, najistočnijem hrvatskom gradu Iloku. U Vinariji Čobanković koju vode četiri brata, ali im i dalje pomaže otac, bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković, kada su u pitanju grozdov moljac ili grinje, prate kretanje štetnika i tretiraju onda kada smatraju da stvarno postoji kritičan broj.
Osobno, a i kao voditelj zadužen za zaštitu i proizvodnju, nisam pristalica prskanja po kalendaru, čaju ili ne znam čemu. Držim da upravo s insekticidima čovjek mora biti oprezan jer imaju širok spektar djelovanja i ne uništavaju samo ono što bi mi željeli
, kaže otac Petar.
Dodaje da na njihovu području Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek provodi monitoring američkog cvrčka pa su tako i u njihovim vinogradima obavljali nadzor.
Ono što ih je pozitivno iznenadilo je zabilježen veliki udio korisnih kukaca i drugih korisnih organizama. Smatram da je to posljedica upravo pravilne upotrebe insekticida
, ističe.
Naravno, kad je velika navala moljca ili sličnog, posegne se za sredstvima Cythrin Max i Coragen 20 SC tvrtke AgroChem MAKS s kojom imaju dugogodišnju suradnju. Koriste njihovu cijelu paletu, ali ističu da su jako zadovoljni preparaima za peronosporu, Zorvec Vinabelom te za pepelnicu Decibel Vitis.
To su sredstva koja daju jako dobre rezultate. Njih koristimo u onim periodima kada je najveća opasnost od zaraza ili eventualno ako ne daj Bože slučajno negdje dođe do početaka zaraze. Iako, realno gledajući do toga ne bi smjelo doći u vinogradu, jer čim dođe do primarnih infekcija, onda se to već odražava na urod
, pojašnjava Petar.
Obitelj danas kroz dva obrta i dva OPG-a ima stotinjak hektara vlastitih površina, u zakupu 30-ak te kroz kooperativne odnose 50-ak hektara.
Radimo 180 do 200 hektara po potrebi, ovisno u godini
, otkriva sin, enolog Hrvoje Čobanković, dodajući da imaju 35 ljudi u stalnom radnom odnosu. I to domaćih.
Oni su s našeg područja, Iločani, već druga i treća generacija radnika koja radi s nama, s našom obitelji, s našim očevima, djedovima
, ponosno ističe da s radnom snagom nemaju problema.
Obitelj je, naime, puno uložila u mehanizaciju što je najbolje vidljivo u berbi. Dok je nekoć za jedan hektar trebalo preko 50 ljudi, sad se to strojno obavi za nekoliko sati. No, napominje Hrvoje, rezidba je posao gdje su potrebne spretne ruke jer vinogradarstvo je profesija gdje se neke stvari ipak ne mogu i ne trebaju obavljati strojno.
Od sortimenta, kako u vinogradima, tako i u prodaji, dominira im graševina. Što se tiče vinogradarskog dijela, oko 70% odnosi se na ovu sortu, a prodajnom i više.
Jednostavno sorta koja ima najbolje tržište i što se tiče grožđa kao sirovine, mošta pa i finalnog vina od nekakvog osnovnog, litrene graševine do kvalitetnih butelja i vrhunskih
, priča Hrvoje.
Dakako, tu je i silvanac zeleni, prepoznatljivo vino kuće koje je već postiglo značajne rezultate. "To je dosta zanimljiva sorta, malo elegantnija, nježnija nego graševina, ali lagano, umjereno, izrazite svježine, nešto nižih alkohola. Daje vino koje se značajnije troši ljeti", objašnjava navodeći da su sa zelenim silvancima 'pogodili' i na tome rade dalje.
Podigli su dio novih nasada odnosno mijenjali stare za nove te povećali površine pod zelenim silvancem. Mora, dodaje, istaknuti i traminac koji je perjanica Iloka i na tom području daje najbolje rezultate.
Rade i rajnski rizling, chardonnay, pinot sivi i to dosta specifično.
U gotovo isključivo barique kombinaciji. Jedno moćnije, jače, odležanije vino koje tehnološki duže dozrijeva, ali u odnosu vina i drveta daje izuzetno dobre rezultate i stvarno moćna, zrela vina
, navodi Hrvoje.
Od crnog sortimenta je najviše, tradicionalno zastupljena frankovka koja u zadnje vrijeme dosta ide u rose, a od ostalog imaju nešto merlota, cabernet franca i cabernet sauvignona.
Obitelj Čobanković ima veliku zastupljenost novih mladih vinograda, u starosti od šest, sedam godina do onih koji su prošle godine sađeni.
I zahvaljujući tome imamo dobre prinose. Obnovili smo velik dio naših vinograda, 80-ak posto. Mislim da rijetko tko u Hrvatskoj ima toliki postotak novozasađenih vinograda u zadnjih 10 godina
, pojašnjava Petar.
Prinose nastoje držati otprilike na 12 tona/ha, a naravno da bi ostali dobri, obavljaju i prihranu s Tora gnojivima odnosno biostimulatorima. Posebno ističe Tora N-Leaf. Tora Combi Max i Tora Micro Bor Max 20.
Koristimo ih već par godina i pokazalo nam se stvarno jako dobro
, opisuje iskusni vinogradar dodajući da se zbog promjene klime berba pomaknula pa kreće već u kolovozu.
Čak prerano, ali tako je
, zaključuje.
