Vino

Vinarija deMar najmlađa je vinarija Ludbreškog vinogorja čija su vina prošle berbe ostvarila odlične rezultate, ne samo u Hrvatskoj, nego i na međunarodnim izložbama, a ističe se srebro za graševinu i bronca za rajnski rizling na Decanteru u Londonu. Trenutno su u pripremama za berbe, a o sezoni i vinariji pričali smo s vlasnikom Marijom Funtekom.

Vinarija je osnovana 2016. godine kada smo posadili prvi vinograd i nismo mislili da će to doći tako daleko. Nama je to i dalje hobi, vinariju vodimo preko našeg OPG-a, a sve radimo sami, od vinogradarstva do podrumarstva. Jednostavno, eksperimentiramo svake godine i rezultati su se sada počeli pokazivati - rekao je Mario te dodao kako će ove godine napraviti 15-ak tisuća litara vina.

Zasad imaju više od 20 zlata za svoja vina, a od prošle berbe posebno su ponosni na rajnski rizling koji je ove godine na tri izložbe u Hrvatskoj bio šampion. Prvom šampionskom titulom okitio se u veljači na izložbi vina u Novigradu Podravskom, potom je u svibnju bio šampion redovite berbe s 92 boda na Međunarodnoj izložbi vina u Štrigovi i na kraju je u lipnju na 53. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Zelini osvojio nagradu Pero Kalazić za najbolje vino s ostatkom šećera, izuzev predikata.
Ove godine prvi smo put, osim Decantera, bili i na ostalim međunarodnim izložbama te također postigli odlične rezultate. Na International Wine Challengeu u Londonu osvojili smo broncu za muškat žuti, na VINARIUM International Wine Contest u Bukureštu osvojili smo zlato za muškat ottonel i graševinu te u Neustadtu u Njemačkoj za rajnski rizling nagradu "Best of Riezling" - rekao je Mario.

Trenutno je vinarija u punom pogonu jer se sve priprema za berbu koja će krenuti kroz deset dana, a prvi na redu je muškat. Nadaju se dobroj berbi koja se vremenski malo pomaknula s obzirom na prijašnje godine.
Ubrzo ćemo krenuti s muškatima, a kvalitetu ćemo vidjeti kad krene berba. Ovo što zasad vidimo izgleda dobro. Berba graševine bit će početkom listopada i nju ćemo probati napraviti još bolje jer joj prošle godine nismo posvetili puno pažnje kao ostalim sortama, a dala je odličan rezultat pa ćemo vidjeti kako će ispasti onda ova berba - pojasnio je Mario. Osim berbe, u deMaru se sprema i završetak gradnje nove vinarije u Komarnici Ludbreškoj s kojom imaju velike planove.

U vinogradima nema dosta mjesta, a mi smo halu počeli graditi prije nekoliko godina. Kako smo obilazili druge vinarije, vidjeli smo da nije nužno da su vinarije u vinogradima i onda se javila ideja da probamo nešto slično - otkrio je Mario.

Za kraj je rekao kako se posljednjih godina ludbreško vinogorje zaista diglo te nagrade koje ostali naši vinari osvajaju s razlogom stavljaju ludbreško vinogorje na vinsku kartu Hrvatske, no kako još uvijek nisu ravnopravni s ostalim vinogorjima Hrvatske.
U Ludbregu se održava jedinstvena i najveća izložba mladih vina, a do prije nekoliko godina nije se ni znalo za ludbreške vinare. Konkurencija u vinarstvu je ogromna i mogu reći za nas da nam puno znače sve nagrade, koje nas guraju, a ove smo godine puno napravili prisustvom na Vinart Grand Tastungu u Zagrebu te na vinskom gradu u Zagrebu, a i Varaždinu ovih dana, tijekom Špancirfesta, što su svi pratili. Možemo se pohvaliti da smo ovih dana pozvani da sudjelujemo na prestižnom 15. Jubilarnom međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, Vinocom 2021 Zagreb, koji će se održati u hotelu Esplanade u studenome - rekao je na kraju Mario i otkrio kako je njegov favorit 'kralj kiselina' rajnski rizling.

Nakon prošlogodišnjeg uspjeha i velikog broja zadovoljnih vinoljubaca, popularni festival Vinski grad vratio se u Rijeku. Program festivala počeo je večeras na Trgu Riječke rezolucije i Trgu 128. Brigade, a trajat će sve do nedjelje 26. rujna.

Festival Vinski grad namijenjen je širokom krugu potrošača, ne nužno vinskim znalcima, već svakom tko voli i konzumira dobra vina.

Vinski grad čini tridesetak lijepo opremljenih bijelih drvenih kućica, a u svakoj će se predstaviti po jedna vinarija, ugostitelj, ili distributer vina. Glavni partneri projekta Vinski grad već su tradicionalno tvrtka Romerquelle i Roto Svijet Pića i President sirevi, koji posjetiteljima nude posebno uređene lounge zone za ugodno druženje. Uz bijele ugodne zone za sjedenje, atmosferu upotpunjava rasvjeta i ugodna
Ulaz za sve posjetitelje je besplatan, ali da bi mogli konzumirati vina, potrebno je na jednoj od blagajni kaucirati čašu za 30 kuna, te zamijeniti gotovinu za kupone budući da se sve usluge u Vinskom gradu plaćaju kuponima.

Cijene svih vina su promotivne, pa je dobra zabava zajamčena!

Izlagači - Vinski grad Rijeka 2021:

Badel 1862 - Korlat, Marčeta, Štampar, Benvenuti, Damjanić, Krauthaker, Vina DK (Dvanajščak Kozol), Skaramuča, Tikveš, Agris, Enosophia, Galić, Katunar Ivan, Pavlomir, PZ Gospoja, PZ Vrbnik, Roxanich, Šipun, Vinakoper, Katunar Anton, Iločki podrumi, Vina Croatia Vina Mosaica, Roto, Romerquelle, Dukat (President)

Grand prix šampion 12. Festivala vina srednje i sjeverne Dalmacije "Vinfest Benkovac 2021." je maraština "Fiolić Maraština Surije", berba 2019., proizvođača Tantum d.o.o. Vina i likeri Fiolić. Apsolutnim šampionima, s osvojenih 90 bodova s metodom 100 pozitivnih bodova, benkovački gradonačelnik Tomislav Bulić dodijelio je veliki šampionski pehar i Veliku zlatnu medalju, odnosno Veliku zlatnu čevulju.

​Vinarski šampioni, "gradska dica" Fiolić

Obitelj Fiolić iz Zadra, odnosno Vinarija Fiolić, proizvodi 20.000 butelja vina koja su prepoznata i prihvaćena na tržištu u ponudi vrhunskih vina regije. Osim vina, Fiolići proizvode likere od višnje maraške i od smokve za koje su dobili različita priznanja i nagrade kako na domaćoj tako i na međunarodnoj razini.
Na benkovačkoj vinskoj čaroliji u konkurenciji 64 vina bilo je šest kategorija, odnosno šest šampiona. Veliki uspjeh Vinafesta postigla je maraština "Fiolić Maraština Surije" kojoj su dodijeljene još dvije šampionske titule, u kategoriji bijelih vina na tržištu i u kategoriji najbolje maraštine za što su im dodijeljeni pehari i Zlatne čevulje. "Gradska dica", braća Dario i Mario Fiolić, nemaju vinograd, ali proizvode vrhunska vina koja se mogu degustirati u ugostiteljskim objektima ili na Puntamici u srcu turističkog dijela Zadra gdje imaju slikovitu i simpatičnu konobu i kušaonicu.
Otac i sin, Tomislav i Martin Glavić

Dvije šampionske titule, pehare i Zlatne čevulje osvojila je tvrtka za ekološko vinogradarstvo i vinarstvo Ker - Vin iz Nadina. S osvojenih 89 bodova šampioni su u kategoriji crnih vina "Martin - Cabernet Sauvignon", berba 2017., dok su sa sortom plavina "Martin Plavina", berba 2020., s osvojenih 85 bodova šampioni u kategoriji najbolja plavina. Ker - Vin je ustvari naziv dvojnog obrta - keramika i vino, u vlasništvu obitelji Glavić, Tomislava, supruge Tatjane, kćeri Martine i Marte i sina Martina.

U kategoriji crnih vina u postupku proizvodnje šampion je "Merlot", berba 2019., proizvođača OPG-a Stjepan Vučemilović iz Zadra, a u kategoriji bijelih vina u postupku proizvodnje "Pošip", berba 2020., proizvođača Vinarije Jokić d.o.o. iz Lišana Tinjskih.
Sretni smo i ponosni da unatoč svim nedaćama nastavljamo s organizacijom ove nadaleko poznate vinske smotre, nastavljajući tradiciju u kojoj je utkana svaka kaplja znoja, truda i ponekad nadljudski napor kako bi se ispisali neki od najljepših redaka hrvatske vinske priče, kazao je gradonačelnik Bulić, koji je istaknuo kako će usprkos temperaturnim minusima početkom travnja i petomjesečne suše ova godina biti dobra vinogradarsko-vinska godina.

Ostvaren cilj, nisu više crna rupa

Nazočnima se obratio i županijski pročelnik Ivan Šimunić, potom i prof. dr. sc. Edi Maletić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo.
Veliki, dobri Željko Katuša ostvario je svoj cilj, Zadar i zadarska regija više nisu crna rupa po pitanju vinogradarstva i vinarstva. Tome naveliko pridonosi i Vinfest, naglasio je Maletić, jedan najboljih vinskih znalaca Hrvatske.

Kako je u tijeku kulturno-povijesni i društveni projekt Revitalizacije srednjovjekovne tvrđave Kaštel Benković (danas Zavičajni muzej), Vinfest se održao u lapidariju, dvorištu ove utvrde iz 15. stoljeća.
Na susretu gospode vinara s gospodom vinoljupcima vidljiv je čudesan napredak vina ovog kraja. Kvaliteta lokalnih vina je uzdignuta na višu razinu, kazao je uspješni vinogradar i vinar Tomislav Glavić iz Nadina, predsjednik Udruge vinara Zadarske županije, član Organizacijskog odbora koji se brinuo da sve štima. Glaviću je stalno pri ruci bio Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Ravni kotari. Program je vodio novinar Mihovil Mijo Brkić s Radio Benkovca.

Kotaranke oduševile vinsku gospodu

Domaćin manifestacije Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja, brinuo se da na domjenku s vrhunskim jelima (janjetina s bižima i jetrica na gulaš) koja je pripremio biogradski Angelus Catering, vinoljupcima i gostima ne nedostaje vrhunskih vina za degustaciju.
"Tko ima dobro vino, ima i prijatelja", a ovdašnji kraj ima ih na tisuće i svakodnevno stiče nove, kazao je Ćurković.

Za štimung se brinula benkovačka klapa Asserija, dok je debitantski nastup imala ženska klapa Kotaranka.
Sedam pehara, 34 zlata, 18 srebra i 4 bronce

Dodijeljena je jedna velika zlatna medalja, Velika zlatna čevulja, 33 zlatne medalje Zlatna čevulja, 18 srebrnih medalja Srebrna čevulja i četiri brončane medalje Brončana čevulja te sedam pobjedničkih pehara.

Medalje i pehare dodjeljivali su: Tomislav Glavić, član Organizacijskog odbora, Ivan Šimunić, županijski pročelnik, Tomislav Klarica, benkovački dogradonačelnik, dipl. ing. Zvonimir Vlatković, član Ocjenjivačkog suda, Vanja Čvrljak, direktor TZ Ravni kotari, prof. dr. sc Edi Maletić, član ocjenjivačke komisije te Tomislav Bulić, benkovački gradonačelnik.

Francuska će ove godine proizvesti najmanje vina otkada je počela objavljivati podatke zbog mraza i bolesti koji su poharali vinograde, priopćilo je u utorak ministarstvo poljoprivrede.

Proizvodnja će ove godine biti za 29 posto niža nego u 2020. i dosegnut će 33,3 milijuna hektolitara. U odnosu na prosjek u proteklih pet godina bit će manja za četvrtinu.
Proljetni mrazevi smanjili su dobar dio proizvodnje i ona će biti najniža u povijesti, slabija nego u 1991. i 2017. godini, navelo je ministarstvo u priopćenju.

Proizvodnja je i u te dvije godine trpjela zbog oštrog proljetnog mraza, napominje Reuters.

Ovogodišnje gubitke produbit će pojava bolesti vinove loze, ističu u ministarstvu.

U kolovozu ministarstvo je procijenilo da će proizvodnja vina ove godine pasti od 24 do 30 posto, na 32,6 do 35,6 milijuna hektolitara.

Gotovo sve domaće vinogradarske regije našle su se na udaru nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali u različitom intenzitetu, objavilo je ministarstvo.

Tako bi proizvodnja u regiji Champagne trebala pasti za 36 posto uslijed obilnih ljetnih oborina koje su pogodovale razvoju plijesni i povećale gubitke povezane s mrazom. Plijesan izaziva sušenje grozdova i lišća, podsjeća Reuters.

Proizvođači su u srpnju upozorili da bi čak polovina berbe mogla biti izgubljena, iako opskrba tržišta neće biti ugrožena zahvaljujući zalihama iz prethodnih godina.

Regija Burgundy-Beaujolais također je teško pogođena i njezina bi proizvodnja trebala biti gotovo prepolovljena u odnosu na 2020. zbog mraza, tuče i bolesti koji su uništili dobar dio uroda burgunca, priopćilo je ministarstvo.

U regiji Bordeaux proizvodnja bi trebala pasti za četvrtinu. Područje Sauvignona teško je pogodio mraz pa će se smanjiti proizvodnja bijelog vina, dok je sorta grožđa merlot, koje se osobito koristi u proizvodnji vina zaštićenog porijekla iz Saint-Emiliona i Pomerola, pretrpjela napade bolesti.

Najveća proizvodna regija, Languedoc-Roussillon, bilježit će 32-postotni pad u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je dodatnu štetu izazvala suša, napominju u ministarstvu.

Peti festival vrhunskih vina "BLAŽ Enology" okupio je ove godine 28 vinarija, a ljubitelji hercegovačkih vina, autohtonih sorti blatine i žilavke, moći će ih kušati 26. kolovoza u Sportskom centru Međugorje s početkom u 18 sati.

Uime organizatora Festivala vinar Andrija Vasilj na današnjoj konferenciji za novinare u Međugorju kazao je kako je enološki performans "BLAŽ Enology" ove godine okupio 28 vinarija te da će posjetitelji moći uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi.
27 vinarija je iz BiH i jedna gost iz Italije - Mondavi. Ove godine priredili smo eno gastro zabavni program u Međugorju u četvrtak u 18 sati. Tu nam se treba pridružiti Nihad Mameledžija, poznati bh kuhar, kazao je Vasilj.

Podsjetio je kako je manifestacija "Blaž" nastala prije pet godina te da od tada ovaj vinski festival raste iz godinu u godinu.

Od početnih sedam vinarija manifestacija je narasla na današnjih 28 i "BLAŽ" sada predstavlja Hercegovinu kao vinsku regiju.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je kako je Vanskotrgovinska komora kao pouzdan partner gospodarstva BiH prepoznala ovo kao jedan od modaliteta kako pomoći gospodarstvu, napose u ovom teškom vremenu.
Svjesni smo činjenice da je u prošloj godini turizam bio na jako niskim granama, ali ova ponuda koja se događa u ovoj godini daje vjetar u leđa razvoju i izgradnji vinske ceste. To je nešto što nas revitalizira i vraća na pravi put, kazao je Vuković.

On je naveo kako BiH ima 3.700 hektara vinograda i 11.000 obiteljskih pogona koje prave vino, te da se iz BiH godišnje izveze vina u vrijednosti 4 milijuna maraka, a uveze 15 milijuna maraka.

Po njegovim riječima, taj balans mora se popraviti u korist domaćeg vina, a manifestacije poput ove međugorske put su kojim treba ići.

Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković složio se s Vukovićem da "BLAŽ" treba ići izvan granica BiH, na sva inozemna tržišta, istaknuvši kako se bh. vinari nemaju čega sramiti jer kvalitetom koju imamo na našim vrhunskim vinima mogu stati uz bok svih vina u svijetu.

Izrazio je nadu da će se revitalizirati vinska cesta Hercegovine te da će se kroz taj kanal prodaje plasman vina popraviti za 25 do 30 posto.
Kroz vinsku cestu Hercegovine ne samo da promoviramo BiH nego promoviramo naša tradicionalna jela, naše kulinarstvo i kulturu i sve ono što ima jedna BiH, ocijenio je Ivanković.

Tijekom dana održana je i radionica blatine i žilavke koju je vodio ugledni sommelier Siniša Lasan.
Ono što se zna od prije, a danas se samo dokazalo je da blatina i žilavka imaju strahovito veliki potencijal kako na domaćem tako i na stranom tržištu, kazao je Lasan.

Poručio je kako je promocija jedini alat za plasiranje vina na strana tržišta, dodavši kako na svjetskoj vinskoj sceni i vinskim kartama ima mjesta za te autohtone hercegovačke sorte, ali da na promociji treba jako puno raditi.

Pokrovitelji ovogodišnjeg festivala "BLAŽ Enology" su USAID, Vanjskotrgovinska komora BiH, Vlada HNŽ-a, Turistička zajednica HNŽ-a Općina Čitluk, HT Eronet, Radio postaja Mir Međugorje, Wine hotel Cesarica te Sportski centar Međugorje.

Od ove će jeseni u njihovoj kući baš svi biti - školarci. Dunja kreće u prvi, Stjepan u treći, a Dorja u šesti razred osnovne škole, dok je najstariji Filip upisao prvi srednje, za računalnog tehničara. Davno ostavljene fakultetske knjige za studije prava i prometa njihovi su roditelji zamijenili literaturom za upravno pravo, koje se dohvatila Marijana, i voćarstvo i vinogradarstvo, koje studira najstariji u ovoj vrijednoj i veseloj obitelji, 41-godišnji Hrvoje Pavlović, koji je od supruge s kojom je više od pola života, stariji - 25 dana.

Šestero Pavlovića živi u Velikoj, a u obližnjem selu Češljakovcima - koje administrativno pripada susjednoj općini Kaptol - na imanju Hrvojevih roditelja Jagode i Ivana napravili su vinski podrum kapaciteta 50 tisuća litara. Od graševine, pinota sivog, pinota bijelog, sauvignon blanca, merlota, cabernet sauvignona i frankovke proizvode devet etiketa vina nagrađivanih zlatnim plaketama i šampionskim titulama na brojnim sajmovima i izložbama vina u Hrvatskoj, ali i izvan naših granica.

Nemaju točnu evidenciju koliko su nagrada do sada dobili, neke su pred nama raspakiravali iz prispjele pošte, no sasvim sigurno ih ima dovoljno da svatko od njih šestero u ruke uzme barem po tri priznanja. Da je njihovo vino proizvedeno u nekom drugom dijelu Hrvatske, s obzirom na kvalitetu, postigli bi sigurno bolju cijenu, ali s obzirom na to da je to vino iz Slavonije u kojoj na žalost isti posao vrijedi manje nego drugdje, po litri rinfuznoga vina dobiju 15 kuna dok butelje stoje od 25 do najviše 90 kuna.

Na deset hektara - od čega je devet njihovih vlastitih, a jedan imaju u najmu - godišnje uberu oko sto tona grožđa. Od polovine uroda proizvedu oko 50 tisuća litara vina, a polovinu prodaju, što u grožđu što u moštu. Planova za proširenje vinograda za sada nemaju, jer u prvom su redu orijentirani na poboljšanje kvalitete grožđa, čime će i njihova vina postati još kvalitetnija.
Radimo na što prirodniji način i stvaramo vina s dušom. Cilj nam je svake godine raditi na kvaliteti kako bismo na kraju dobili vrhunsku kapljicu - kaže Hrvoje Pavlović.

Kako bi to postigli, javili su se na mjeru iz vinske omotnice kojom je osiguran novac iz EU fondova za konverziju vinograda. Prođu li, umjesto dosadašnjih 3000 trsova po hektaru imat će ih dvostruko više. Kao mladi poljoprivrednici bili su svojedobno dobili bespovratno 50 tisuća eura iz vinske omotnice, a to im je poslužilo za uređenja i opremanja novoga podruma. No, to ni izbliza nije teklo glatko. Morali su slati čak 17 nadopuna projekta, a umjesto nakon dva mjeseca, novac im je na račun stigao nakon jedanaest mjeseci:
Možete samo zamisliti što nam je u tom vremenu banka radila - kaže Hrvoje.

Priča nam pri tome kako se za taj projekt skupilo još poprilično nezamislivih troškova koji su iskakali "k'o iz paštete". Zbog svega toga, kaže Hrvoje, dok su to sve poplaćali, u konačnici povrat je ispao kud i kamo manji od polovine vrijednosti investicije koja se popela na milijun kuna.
Ni sam ne znam kako smo se uopće snašli. Da sam od početka znao da će to biti, ne bih se uopće upuštao u tu investiciju. I zato i danas govorim da je sreća da na sljedećoj mjeri na koju smo se prijavili nismo bili prošli - priča Hrvoje Pavlović. Naime, novim su projektom predvidjeli da će kušaonica koju su trebali napraviti u staroj obiteljskoj kući stajati 600 tisuća kuna. Da su prošli i, recimo, dobili pola od predviđenog troška, sami bi morali dodati još barem pola milijuna kuna.

S obzirom na to da je u vrijeme pandemije građevinski materijal znatno poskupio, cijeli bi projekt došao barem 200 tisuća kuna više, pa bi Pavlovići morali od nekud 'izmisliti' i tu razliku. Dok slušamo Hrvoja kako nam govori iz kojeg je bizarnog razloga ostao i bez državne potpore zbog gubitaka u koroni, okrećemo se ka Marijani i pitamo ju kako to da zbog svega nisu odustali od vinarstva:
Kako? Previše smo uložili da bismo sada stali - smireno izgovara te dodaje kako se tijekom svih ovih godina pretvorila u pravu ljubiteljicu vina i kako uživa u zajedničkom poslu od kojeg njihova obitelj živi.

Marijana se prvenstveno brine o djeci i njihovim aktivnostima, Dunja trenira te-kvon-do, Stjepan je nogometaš, Dorja pohađa glazbenu školu i svira klavir, Filip je zaljubljenik u ribičiju - no bez njezine svesrdne potpore teško da bi Hrvoje uspio sve izgurati sam i pozicionirati se na tržištu koje se s kućnog praga i prodaje putem društvenih mreža prelilo i na ugostiteljske objekte na području Požeško-slavonske županije, ali i u restorane u Zagrebu, Zadru, Makarskoj… Poljoprivredna priča supružnika Pavlović započela je prije osamnaest godina kad su se oboje vratili iz Zagreba gdje je Marijana radila, nakon što je zbog financijske situacije morala napustiti studij prava u Rijeci, a Hrvoje studirao promet. U to se doba Hrvojev otac Ivan prestao baviti tovom junadi i uzgojem svinja jer je to postalo neisplativo, pa su doslovno od nule krenuli s novom granom poljoprivrede.

Hrvoje je i sommelier

Posadili su najprije hektar i pol vinograda, zatim kupovali zemlju, krčili je, pripremali za sadnju loze… Tijekom godina su povećavali površine pod vinogradom sve dok nisu došli do deset hektara koje sada obrađuju: - To je sasvim dovoljno da se može dobro živjeti - kažu Pavlovići, u čijim je vinogradima najzastupljenija sorta graševina i ona čini oko 60 posto površina njihovih vinograda. Uz ulaganje u podizanje vinograda Pavlovići su ulagali i u educiranje o vinogradarstvu i vinarstvu, pa je tako kroz godine Hrvoje išao na brojna predavanja, a završio i za sommeliera. Kako su se povećavale površine njihovih vinograda, a samim time i količine vina koje su proizvodili, stari im je podrum postao pretijesan. U suvremeno uređenom novome podrumu Dunja, Stjepan i Dorja pokazuju nam kako s bratom Filipom pune boce, stavljaju čepove i etikete, jer i oni rade kako bi roditeljima olakšali sve zadatke koje treba obaviti u najzahtjevnije vrijeme kada se posao iz vinograda preseli u podrum.

Idu oni i u vinograde smještene podno Papuka - gore koja pamti more, baš kao i Pavlovići. Za najmlađe je kod vinograda napravljeno pravo dječje igralište, s trampolinom, ljuljačkama, golovima… Kažu: imat će oni u Češljakovcima sigurno i kušaonicu makar i ne bilo dotacije iz Europe. Moći će ondje jednoga dana izvjesiti i svih svojih šest školskih diploma bude li na zidovima mjesta od priznanja koja će do tada dobiti za svoja vina.

Merlot je sveprisutna i važna vinska sorta čija vina pronalazimo u gotovo svakoj vinskoj regiji na svijetu. U matičnoj Francuskoj najzastupljenija je domaća sorta koja pokriva čak 112.000 hektara vinograda i ima udio od 14% u ukupnim vinogradarskim površinama te zemlje. Udio francuskog merlota u odnosu na ostatak svijeta još je značajniji, jer je prema zadnjim podacima OIV-a merlotom ukupno zasađeno 266.000 hektara u cijelom svijetu, što znači da Francuzi posjeduju oko 42% globalnih nasada te sorte. U Hrvatskoj je merlot također vrlo značajna sorta, a pod njom je zasađeno ukupno oko 840 hektara i po zastupljenosti je na četvrtom mjestu, iza graševine, malvazije i plavca malog, a ispred cabernet sauvignona, plavine i chardonnaya.

Popularnost merlot duguje svojoj pouzdanoj i prilagodljivoj prirodi i svojstvima kad su okus i miris u pitanju. To je sorta koja je u stanju dati neka od najcjenjenijih vina svijeta, poput Petrusa iz bordoškog Pomerola, a istovremeno i jeftina supermarket vina iz masovne proizvodnje. U blendovima hladnijih regija merlot je taj koji donosi voćnost i mekoću, dok u blendovima toplijih regija daje također voćnost, ali i sočnost pa ublažava potencijalnu prezrelost, recimo, plavca. Zbog toga je kod vinara toliko omiljen, uvijek može poslužiti postizanju ravnoteže u vinu. Recimo, cabernet sauvignon i cabernet franc gotovo su nezamislivi bez miješanja s merlotom jer je priroda te dvije sorte više herbalna, zelenija, a tanini su im naglašeniji, stoga mekši i voćniji merlot popunjava onaj dio koji im nedostaje. S druge strane, kad je merlot dominantan, dvije navedene sorte daju mu kičmu i podižu aromatičnost. Posljedica tog skladnog braka najpopularniji je blend na svijetu, takozvani bordoški blend koji se obično sastoji od nekih od sljedeće četiri sorte; cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot i petit verdot. Ostale tri sorte nekad jesu, a nekad nisu prisutne u blendu, ali merlot je gotovo svaki put njegov dio.

Od svih internacionalnih crnih sorti koje pronalazimo u Hrvatskoj, merlot pokazuje možda i najbolje rezultate. Prisutan je u sve četiri regije i u svakoj od njih možemo naći vino najviše klase od te sorte. U Istri je merlot ujedno i najzastupljenija crna sorta, ima ga više čak i od matičnog terana. Tamo je merlot redovno živ, s blago naglašenom kiselošću, što je općenita karakteristika istarskih crvenih vina. Na položajima kao što je najjužniji istarski vinograd na rtu Punta Greca, daje bogata vina visoke koncentracije, dok na standardnim crljenicama u okolici Višnjana i Vižinade daje nešto elegantnija i življa. Najviše pokazuje u blendovima, kao što su naprimjer, Meneghetti red, Kozlović Santa Lucia, Matošević Grimalda i drugi. S druge strane, ima i nekoliko impresivnih monosortnih primjeraka od kojih se najviše ističu Punta Greca vodnjanske vinarije Medea, Merlot Superior Franca Armana i Merlot Festigia porečke Agrolagune.

U Dalmaciji merlot najviše pokazuje u njezinim sjevernim dijelovima. Vinogradi u okolici Nadinskog blata, zatim položaji poput Korlata i drugi slični položaji mjesta su u kojima je pokazao najviše. Dalmatinske merlote karakterizira visoka zrelost i visoka koncentracija, ali i neobično visoke kiseline, što im daje neku vrstu živosti i oštrine. Dakle, prilično su netipični za toplu regiju. Iz novosvjetovnih regija, poput središnjeg Čilea ili iz južne Francuske, dolaze džemasti i prezreli primjerci merlota, a dalmatinski posjeduju kičmu i živost te zapravo bolju ravnotežu.

U Slavoniji i Podunavlju merlot pronalazi uvjete najsličnije onima iz matičnog Bordeauxa. Iako tu ima manje padalina i više sunca nego kod kuće, s klimatološke strane i glede sastava tla to je nekako najbliže. Stoga su ovdje uravnoteženija vina kad govorimo o snazi alkohola i općenito elegantnija, osim kad je riječ o toplijim godištima. Iz Iloka, Kutjeva i Baranje pristižu najbolji primjerci iz vinarija kao što su Krauthaker, Buhač i Belje.

Bregovita Hrvatska ima najmanje te sorte, jer ovdje jedna druga internacionalna sorta daje puno impresivnije rezultate, a to je pinot noir koji voli prohladne klime. Međutim, na nekoliko položaja s poroznijim tlima i na strmijim kosinama izloženim suncu merlot može briljirati. Najbolji primjer je Hršak breg, gdje vinarija Petrač proizvodi jedan od najljepših merlota Hrvatske, koji je ujedno stilski gledano, od svih hrvatskih, najsličniji nečemu što bi bio Pomerol ili Saint Emilion.