Vino

Na mjestu današnje vrlo uspješne Vinarije Fazan u blizini Prnjavora još prije 14 godina nalazilo se samo šiblje u kojem su boravili fazani. Oksana i njen suprug Christian odlučili su oživjeti Oksaninu djedovinu. Danas se njihova vina prodaju isključivo u Francuskoj.

Počela je sezona kada vinari imaju najviše posla, grožđe je zrelo i već se uveliko bere i priprema za preradu u vina. Svi s kojima mso imala priliku razgovarati, ističu da im je upravo to najbolji i najljepši dio godine, vinogradi su prepuni berača, žamora i smijeha. Upravo tako, ovih dana je i u mjestu Naseobina Lišnja kod Prnjavora, u vinogradu Oksane Sadžik i njenog supruga Christiana Zwickerta. Upravo je on najzaslužniji za uspjeh kojega su postigli, jer je svoje 35-godišnje znanje i iskustvo pretočio u Vinariju "Fazan", a najveća satisfakcija su priznanja i nagrade koje su do sada osvojili.

Oksana je rođena u Bosanskoj Gradišci, nakon srednje škole odlazi na ljetovanje u Njemačku, ali zbog rata u Bosni i Hercegovini ostaje znatno duže od planiranog. Iako je završila medicinsku školu, u Njemačkoj počinje od nule te je prinuđena raditi teže fizičke poslove dok ne nauči njemački jezik. Uporna i vrijedna kakva jeste, ubrzo nastavlja školovanje, a danas je doktorica stomatologije i oralni kirurg, koji ima vlastitu ordinaciju u Njemačkoj. Nakon što je izgradila karijeru upoznaje Christiana, enologa iz Francuske.

Oživjeli zapušteno imanje

Na vinogradarstvo se odlučuju nakon što je Oksani njena majka Nada poklonila parcelu od 23 dunuma u okolici Prnjavora, koju je naslijedila od oca. S obzirom da se radilo o zemljištu koje je 25 godina bilo zapušteno, prve dvije godine su proveli čisteći šiblje koje je svuda obraslo pripremajući zemljište za sadnju. Prvi zasad vinove loze, od jednog hektara zasadili su 2009. godine, što je poslužilo kao eksperiment.

Kada smo posjetili imanje prvi put, moj suprug je rekao da ćemo tu napraviti vinariju, na što sam se ja nasmijala i nisam povjerovala. Danas u ponudi imamo izvrsna vrhunska vina koja mogu da pariraju najkvalitenijim francuskim i osvajaju brojne nagrade širom Evrope- priča Oksana Sadžik.

Težak i naporan početak

Najveća podrška od samog početka im je bila Oksanina majka koja je rješavala papirologiju i sve što je potrebno za osnivanje vinarije, svaki dan je putovala 50 kilometara u jednom smjeru, da bi došla do Prnjavora i pomogla im da pokrenu posao. Oksana i Christian su svakog petka avionom putovali relacijom Cirih-Banja Luka, a nedjeljom uveče se vraćali nazad, vikende su provodili radeći na imanju, što je trajalo pet- šest godina.

Godinu dana kasnije, uvidjeli su da se u ovaj projekat uključilo skoro cijelo selo te da je Nada okupila lokalne penzionere, koji su ozbiljno shvatili posao u vinogradu prativši uputstva koja im je dao ovaj stručnjak u proizvodnji vina, za održavanje vinograda, pa su proširili zasad na ostatak zemljišta.

Tokom izgradnje vinarije susreli su se sa određenim problemima, jer je Christian radio samo po evropskim standardima. Sav materijal koji je u nju ugrađen, morao je biti bez ikakvih otrova i opasnih hemikalija koji bi mogli pokvariti kvalitet vina.
Nosili smo zemlju na analizu da bismo kod najboljeg proizvođača sadnica u Francuskoj dobili one koje su pogodne upravo za nju. Na Francuskom institutu su nam rekli da naše tlo ima kvalitet i predispozicije za uzgoj vina kao ona iz regije Pomerol, gdje se proizvode vina koja koštaju i do 3000 eura po boci, ističe Oksana.

Plutajući podrum

Kada se radio vinski podrum, ovaj je enolog tražio da on bude "plutajući", ukopan u brdima, sa otvorima da bi, dok vino odležava, zrak iz zemlje mogao kružiti po drvenim bačvama koje nabavljaju u Francuskoj. Komentiraju da upravo taj spoj bosanske zemlje i francuskog hrasta vino čini posebnim.

Kada ga je na kušanje ponudio svojim dugogodišnjim klijentima, naviknutima na vrhunska, skupa vina, bili su oduševljeni, te su postali stalni kupci i konzumenti. Tako da za sada svoja vina plasiraju isključivo u Francusku, no želja im je da ostvare plasman i na domaćem tržište.

Sve se radi po europskim standardima

U junu prošle godine su zasadili novih 1200 čokota, a grožđe namijenjeno proizvodnji pjenušca. "Perle ljubavi" je prvi oficijelni pjenušac u Bosni i Hercegovini, a sastoji se od dvije sorte grožđa Riesling i Chardonnay.

U ponudi imamo bijela vina od sorti Riesling, Chardonnay, Pinot bijeli, a od crnih Cabernet Sauvignon, Pinot Noir, Cabernet Franc i Syrah. Također,Christian pravi i kupaže te stolna vina kao što je Salsa. Imali smo i rose vino "Balkan ballet", ali je rasprodan i prije izlaska na tržište. Ove sorte su jako zahtjevne, jer je kod nas veoma hladno, zimi ih moramo zaoravati i pokrivati agrotekstilom da ne bi smrznuli, dodaje.

Plodonosna godina za vinariju

Iako sušna, za Vinariju "Fazan" je ova godina bila itekako plodonosna. Njihovo vino je prepoznato kao jedno od najboljih u Bosni i Hercegovini, čemu svjedoče i zlatne medalje iz Skopja i Londona. Nadaju se da će im ovogodišnja berba donijeti još kvalitetnije vino s obzirom da je suša odgovarala vinovoj lozi. Brdo na kojem se nalazi plantaža je bogato vodom, pa je lišće ostalo zeleno tokom cijelog ljeta.

Ova bi godina mogla biti jako dobra

Posebnu zahvalnost iskazuju lokalnim mještanima, koji su im pružili neizmjernu podršku od samog početka. Ljudi su to koji svoje penzionerske dane provode u njihovom vinogradu i rado pomažu u vinariji i oko nje.
Ove naše dječake i djevojčice, kako ih ja od milja zovem, smatram svojom porodicom. Kada su oni na imanju, mi znamo da će sve biti kako treba. Naravno, rado primamo i podmladak, voljeli bismo da i studenti i učenici poljoprivredne škole dođu na naše imanje i u praksi nauče kako se proizvodi vino po najsavremenijim standardima, poručuje Oksana i ovim putem poziva sve zainteresirane učenike na plaćenu praksu uz mentorstvo vrhunskog stručnjaka za vina.

Lucija Kužir ima samo 27 godina, a već je tri godine voditeljica vinogradarske i vinarske proizvodnje u vinariji Feravino. Njezin godinu dana stariji dečko, Martin Kovačević, glavni je enolog u toj vinariji, a njih dvoje zajedno među ključnim su ljudima kojima je obitelj Ergović povjerila više nego ambiciozno zamišljen razvoj svoje vinarije u Feričancima, ljupkom slavonskom mjestu pod obroncima Krndije.

Zagrepčanki Luciji i Dalmatincu Martinu ovo je prvi posao. Njih dvoje upoznali su se pred kraj studiranja, a oboje su, kao najbolji studenti studija Vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, osvojili stipendiju Zaklade Miljenko Grgich (američki vinar hrvatskog podrijetla, nap.a.) koja im je omogućila višemjesečno stažiranje u Kaliforniji. S tim su se iskustvom vratili u Hrvatsku i javili se na oglas Ferovina koji je tražio dva enologa, jednog s iskustvom te jednog početnika.

Krajem srpnja 2018. godine pozvani su u Našice na razgovor za posao. Razgovor s HR službom u Nexe grupi okončan je tako što su Luciju i Martina pitali hoće li pristati bude li za posao izabrano samo jedno od njih, na što su odgovorili 'ne, idemo samo u paketu'. Mislili su da je tu stvar okončana, da im se dogodilo 'Martin u Našice, Martin iz Našica'. Vratili su se u Zagreb, a onda ih je nazvao osobno Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe, i oboje ih pozvao vinariju. I tako su Lucija i Martin preselili u Našice i zaposlili se u tvrtki Osilovac, u sklopu koje je i vinarija u Feričancima.

Osma tvrtka glavnog stratega

Nakon što je radno iskustvo i povjerenje obitelji Ergović stekao na različitim poslovima u čak sedam tvrtki iz sastava Nexe grupe, iste te godine na čelo tvrtke Osilovac (koja nije u Nexe grupi, ali su povezani vlasnički) postavljen je Ivan Maričić (39), kojem je povjereno da, nakon što je prethodno vinarija prošla dva investicijska ciklusa i temeljito je modernizirana, izradi novu strategiju njezina razvoja.

Kada je stavljeno na papir otkuda valja krenuti, došlo se do dva sažetka, jedan pod nazivom 'izazovi tržišta' (proizvodnja vina u Hrvatskoj je u padu; značajno povećanje konkurentnosti u kvaliteti i efikasnosti; potrošnja vina stagnira uz pojavu novih potrošačkih segmenata; industrija je fragmentirana i sporo se prilagođava novim trendovima; vino ima manji udjel u industriji alkoholnih pića uz manje stope rasta; potrošači su sve zahtjevniji), a drugi pod nazivom 'izazovi Feravina': proizvodi dominiraju u nižem cjenovnom segmentu; asortiman je preširok i neprilagođen potrebama tržišta; proizvodi cjenovno nisu na dovoljno visokoj razini u odnosu na kvalitetu; percepcija brenda vezana je uz industrijsku proizvodnju vina; brend se teško može povezati s novim generacijama (izazov privlačenja mlađih kupaca); brend je u svom razvoju dosegnuo vrhunac i potrebna je promjena kao odgovor na izazove tržišta i nastavak razvoja vinarije.

Naglasak je, dakle, na brendu pa je angažirana agencija Bruketa&Žinić&Grey da to riješi po svim pravilima struke. I uz pomoć konzultanata - Lucije i Martina.

I tako je nastala Enosophia

I tako je kreiran brend Enosophia, pod kojim će u budućnosti na tržište dolaziti sva vina iz vinarije. Dosad su pod tim krovnim brendom plasirana tri vina, dok ostala još uvijek imaju oznaku Feravino. Prvo je graševina koja je dobila ime 'Trs no. 5' (svaki 5. trs u Hrvatskoj je graševina!) te interaktivnu etiketu koja svira uz pomoć odgovarajuće aplikacije. Drugo je ružičasto vino 'Matarouge', spretno i sretno imenovano uz pomoć dodatka jednom jedinom slovu u imenu lokacije, Mataruge, na kojoj je vinograd iz kojeg za njega dolazi grožđe. Interaktivna etiketa, opet uz pomoć aplikacije, potrošaču prikazuje svjetski atlas rose vina. Treće je vino prvi pjenušac iz buduće linije Enosphia sparkling, a nazvano je 'Nice to see You'.

Do kraja ove godine bit će razvijeno novih sedam proizvoda pod novim brendom, a završetak rebrendinga predviđa se u naredne dvije do tri godine. Lucija i Martin tome su sada posve posvećeni, a onako 'usput', Lucija ovog mjeseca još i koordinira sve poslove oko berbe koja u Ergovićevim vinogradima traje oko mjesec i pol, budući da ima mnogo sorti grožđa koje dozrijeva u različitom razdoblju.

Rebrending je tek početak

No s završetkom rebrendinga ne završavaju ambiciozne promjene koje obitelj Ergović ima s vinarijom u Feričancima. Naprotiv. Osim što se na tržištu žele pozicionirati kao moderna vinarija s najboljim crnim vinima Slavonije, vizija je Ergovića i da postanu vodeći pokretač razvoja destinacije Feričanaca.

Počeli su, uz pomoć novca iz europskih fondova, koji im je uvelike pomogao i u prethodnim investicijama u nove nasade i opremanje novog, modernog, podruma, s obnovom kurije Mihalović u Feričancima, koju namjeravaju pretvoriti u heritage hotel. U tom će hotelu biti, doduše, tek nekoliko soba za goste, veći dio prostora bit će namijenjen okupljanjima. Za boravak gostiju, koje će jednom privući vina, hrana, konji, priroda i ostale ljepote, predviđena je gradnja posve novog hotela, uklopljenog uz zgradu starog podruma vinarije. Stari će pak podrum, podignut 1962. godine, a u međuvremenu preuređen i ušminkan, doživjeti još jedno preuređenje , ovaj put u raskošnu vinariju u kojoj će gosti moći kušati i kupovati vina. Posebna bi atrakcija trebao postati restoran na lokaciji 'Goveđa glava', također već jednom ne tako davno preuređivan, gdje se planira proširenje restorana posred vinograda. Da ne bude zabune, zbog njega se vinograd neće iskrčiti, već je zamisao da se stolovi postavljaju između redova trsova.
Znamo samo što će se piti

Vinogradi obitelji Ergović rasprostiru se na oko 160 hektara, a godišnje se u njima ubere oko 900 tona grožđa. Grožđe se ubire ručno, a ove godine na berbi je angažirano sedamdesetak ljudi. Organizacija berbe, kao i organizacija prerade grožđa, Lucijin je posao kao voditeljice vinogradrske i vinarske proizvodnje. Njezin se posao uvelike isprepliće s Martinovim, koji, kao glavni enolog, prati put vina od trenutka sadnje trsova do arhiviranja vina. O njegovoj umješnosti ovisi hoće li nova vina pod brendom Enosophia vratiti sve dosad uloženo u vinariju i opravdati očekivanja vlasnika.

Izazov je velik.

No na web stranici Feravina ovih dana nailazimo na više oglasa za zapošljavanje, među ostalim, traži se voditelj/ica odjela vinogradarstva, što znači da će se Lucija moći posvetiti samo vinarstvu, a traži se i još jedan pomoćnik enologa. Tko zna, možda se na te oglase opet prijavi neki par koji ide samo u paketu.

Eh, da. Lucija i Martin planiraju vjenčanje. O detaljima ne znamo ništa, ali smo više nego sigurni da znamo koja će se na svadbi vina piti.

Program 66. turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije "Dani berbe grožđa - Brotnjo 2021." započeo je sinoć u lijepom ambijentu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u vlasništvu Grge Ćorića. U Gornjem Velikom Ograđeniku - zaseok Buljanija sinoć su predstavljena dva nova izdana Zbornika Brotnjo, brojevi osam i devet, brošura "Hamzići ili Kripovo" te otvorena izložba slika akademskog slikara Ante Ljubičića Cara.

Na početku programa dobrodošlicu okupljenima poželjeli su prof. Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Predrag Smoljan, predsjednik Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa.

U svom uvodnom obraćanju Predrag Smoljan, predsjednik OO Dana berbe grožđa, kazao je kako se nažalost i ovogodišnja manifestacija održava uz manji broj događanja zbog važećih epidemioloških mjera i podsjetio na povijest manifestacije i njene temeljne zadaće i ciljeve.

O rujanskoj manifestaciji posvećenoj proslavi početka berbe grožđa govorio je i prof. Andrija Stojić. Stojić je tako naglasio aktivnosti pod vodstvom Ogranka matice hrvatske Čitluk vezane za manifestaciju i dodao kako Ogranak slavi trideset godina uspješnog i jako plodonosnog obnoviteljskog rada, kao i da će se od rujna do kraja prosinca održavati tradicionalna manifestacija Dani Matice hrvatske u Brotnju.

Budući da je i glavnu urednik dvaju novoizdanih Zbornika Brotnjo, prof. Stojić je također kazao nekoliko riječi o zbornicima koji donose presjek događaja koji su u proteklom razdoblju obilježili kulturni i drugi život Brotnja. Uz zahvalu svim autorima koji su sudjelovali u nastajanju zbornika, prof. Stojić je naglasio kako su dva najnovija broja Zbornika Brotnjo svojevrsna posveta pokojnom fra Korneliju Kordiću te da je u njima posvećeno mnogo pozornosti i Groblju mira, piše Čitluk.ba.

Izložbom slika važan doprinos prvom danu programa 66. Dana berbe grožđa dao je i akademski slikar Ante Ljubičić Car. Biranim riječima o umjetniku iz Runovića i njegovim slikama govorio je prof. Andrija Stojić, dok je Predrag Smoljan, predsjednik OO Dana berbe grožđa izložbu proglasio otvorenom, a posjetitelji su radove mogli razgledati izložene u masliniku.

Sinoćnji program glazbeno je obogatio Matej Paponja, učenik Osnovne glazbene škole Brotnjo, a svim predstavljačima i umjetnicima na kraju službenog dijela programa uručene su zahvalnice za sudjelovanje u programu Dana berbe grožđa.

Sintagma "velika crna vina" u nas se koristi za vina najviše kvalitete, s dodanom vrijednošću, koja su ponos vinarije i za koja obično treba izdvojiti najviše. Nosi pozitivne konotacije jer podrazumijeva da je riječ o vinima za posebne prilike te o vinima koja vrhunac postižu najranije u petoj godini od berbe, a mogu poživjeti i godinama. Doduše, treba paziti na površne prijevode s engleskog na hrvatski i obratno, jer izraz "big wine" vani ne donosi pozitivne emocije.

Big wine podrazumijeva visoko alkoholno vino visoke koncentracije, mekanih tanina i džemastog okusa, a takva vina mogu biti teška i zasitna i trenutačno nisu odviše popularna. U našem jeziku veliko vino ne podrazumijeva visoki alkohol i visoku koncentraciju, nego visoku kvalitetu i profinjenost. Takvih vina nema previše jer ih, naravno, nije lako proizvesti. Za njih se treba poklopiti dobar vinograd, zdravo grožđe, klimatski uravnoteženo godište te iskusna i vješta ruka vinara koji dobar materijal umije pretvoriti u veliko vino. Na tržištu su se pojavila tri nova kandidata za taj najcjenjeniji razred.

Šipun, Kapitul 2015

Cijena: 270 kn (u vinariji)
Kvaliteta: 92/100

Od sorti cabernet sauvignon, merlot i petit verdot. Otok Krk, a i cijeli Kvarner, dobio je svojeg prvog kandidata za razred velikih crnjaka, vina koja slojevitošću, koncentracijom i potencijalom za čuvanje pripadaju u malu i elitnu skupinu vina za posebne prilike i darove ljudima do kojih vam je osobito stalo. Berba 2015. bila je prva u novom vinogradu koji je zasadio Ivica Dobrinčić, vlasnik vinarije Šipun, ujedno poznati rasadničar koji je dao velik doprinos očuvanju važnih lokalnih i povijesnih sorti, poput trojišćine i sansigota.

Vinarija Šipun inače je poznata po dobroj i pouzdanoj žlahtini. Njihova se žlahtina od samih početaka razlikuje od većine ostalih slojevitošću i intenzitetom aroma, jer manji dio vina dozrijeva u drvu, veći u rostfrajnim tankovima pa naknadnim spajanjem vino u boci postiže za nijansu drukčiji miris i nešto puniji okus. Dobrinčić je dovoljno iskusan sa žlahtinom i njezinom krhkom strukturom da dobro zna koliko je osjetljiva na dozrijevanje u drvu pa inteligentnim doziranjem uglavnom uspješno izbjegava prevelik utjecaj drva, toliko dobro da potrošači najčešće i ne primijete razliku, a vino je ipak aromom i strukturom bogatije.

Njegova odluka da se posveti bordoškim sortama i zasadi ih na položaju Hlam na 425 m nadmorske visine jednako je važna za Kvarner koliko i njegove inovacije sa žlahtinom ili ambicije s trojišćinom. Najpoznatiji sortni blend na svijetu pokušavaju proizvesti baš sve regije i u vinskom svijetu ne postoji kompetitivnije vino od onog baziranog na merlotu i cabernet sauvignonu. Međutim, on je već u prvoj berbi, iz još sasvim mladog vinograda, uspio napraviti iznimno vino. U svom dugačkom stažu kušača vina sjećam se samo još jednog tako uspješnog slučaja prve berbe iz mladog vinograda. Bilo je to vino Il Pino di Biserno toskanske vinarije Tenuta di Biserno, koje je u međuvremenu postalo kultno ime diljem svijeta.

Dobrinčićev Kapitul krasi visoka koncentracija i više talijanski, višnjasti profil aroma, nego bordoški na šumsko voće i papriku. Urod je očito bio vrlo malen, a zrelost toliko visoka da je graničila s prosušenošću. Posljedica je naglašena slast na nepcu i jeziku, solidne i ugodno naglašene kiseline, visok intenzitet okusa u ustima i iznimno dugo trajanje. Tanini su mekani, alkohol umjeren, volumnih 13,5%. Vino se može čuvati dulje vrijeme, najmanje 15 godina od berbe.
image

Dalmatian ego, Babić Fjaka 2019

Cijena: 80 kn (Nevergreen)
Kvaliteta: 90/100

Dalmatinska akvizicija ambicioznog kutjevačkog vinara Galića i njegova glavnog enologa Jeličića. Dalmatinski korijeni glavnog enologa zasigurno su bili presudni da vinarija Galić usmjeri pozornost prema toj regiji i njezinim najvažnijim sortama. Prilika da realizira svoje viđenje dalmatinskih perjanica Jeličiću se pružila na Jadrtovcu, u ekološkim vinogradima obitelji Dunđer i Plenković, iz kojih dolazi grožđe za ovo vino, kao i za pošip koji je pod istim brendom već ugledao tržište.

Selekcija grožđa od babića ubranog 2019. vinificirana je s idejom da proizvede elegantnije i življe vino, ono što babić od svih dalmatinskih crnih sorti radi najbolje. Međutim, tijekom dozrijevanja vina u bačvi podrum je posjetio tim kultnog šibenskog restorana Pelegrini, koji se vinom oduševio i upozorio na puno veću kvalitetu od očekivane, a osobito ih se dojmio drukčiji stil dalmatinskih crnjaka, za kojim tržište zapravo vapi. Tako se etiketa predviđena da bude svakodnevno vino nametnula kao stilski ideal i buduća okosnica dalmatinskog pothvata vinarije Galić.

Istini za volju, ono što je u Galića svakodnevno vino, drugima je često nedostižna kvaliteta, jer osim pažljivo odabranog grožđa, ovaj je babić dozrijevao u starim baricima godinu pa još jednu godinu u 3300-litrenim drvenim bačvama. Staro drveno suđe korišteno je baš da bi se sačuvala svježina, naglasila voćnost i minimalizirali slatki i zadimljeni začini iz drva. Rezultat je izvrsno vino, nepobjedivog omjera cijene i kvalitete. Živo, s obiljem višnj-astog voća, ugodno nagla-šenih kiselina, gotovo elegan-tno, sa 13% volumnog alkohola, isto-dobno slojevito i postojano, tvrdih tanina, s tračkom vaniličnih začina u pozadini i dodirom šumskog tla i suhog lišća. Vapi za sočnim ramstekom ili janjećim kotletima. Ukupno je proizvedeno 4500 boca.
image

Vislander, Plavac mali položaj Ljubišće 2018

Cijena: 120 kn (u vinariji)
Ocjena: 92/100

Vis konačno ima plavac dostojan tisućljetne reputacije otoka i to iznimno vino veliki je ulog u budućnost te nove stare vinarije s očito plemenitom misijom, velik uostalom i za značenje otoka Visa kao vinogorja. Naime, Vislander je novo ime vinarije koja je nasljednica nekadašnje vinarije Radica, samo danas sa znatno većom količinom vinograda i većim ambicijama.

Vlasnici vinarije Marko Vojković i Damir Radica uložili su znatan kapital, kao i obiteljsko nasljeđe u obliku vinograda i obiteljske tradicije. Potiču iz mjesta Milna i Podstražje oko kojih su njihovi ključni vinogradi. U Milni 2,5 ha, u Tihobraće polju 4 ha, na Ljubišću 1 ha i na Voščicama 1,5 ha. Opredjeljenje vinarije Vislander jest inzistiranje na najvišoj kvaliteti i autentičnosti vina. Iako je riječ autentičnost često isprazna fraza kad je vino u pitanju, Vislander nas podsjeća da je, ako je iskren pristup posrijedi, to možda i najvažnija riječ u vinskom vokabularu. Naime, Vislander svaki položaj koji posjeduje vinificira zasebno i na tržište stavlja pod zasebnom etiketom s istaknutim nazivnom vinograda na etiketi. Takav, burgundski pristup proizvodnji vina rijedak je u modernom vinarstvu, visoko je rizičan, jer je teško očekivati od standardnih kupaca da će pamtiti nazive položaja, ali je zato pasioniranim ljubiteljima vina prava poslastica, jer mogu istraživati utjecaj različitog tla i drugih elemenata, poput nadmorske visine, klime i izloženosti suncu na konačni rezultat - vino. A u toj su vinariji razlike u plavcu malom s različitih položaja očite. I uzbudljive.

Najvažnije etikete su Plavac mali Vislander Voščice, Vislander Ljubišće i Vislander Tihobraće polje. Prvo je elegantnije i sočnije, drugo za nijansu mekše i bogatije, a treće koncentriranije i dublje. Meni je pozornost privukao Vislander Ljubišće iz 2018., jer ga doživljavam kao ideal plavca malog kad je u zoni pristupačnijih vina, ne previše koncentriranih, i nipošto prezrelih. Savršeno dozrela trešnja, s primjesama višnje u pozadini, tračkom mesnatih nota i jedva čujnih začinskih nota, obilježava miris (i ujedno daje na znanje da je riječ o vinu u još adolescentskoj dobi), a mekani i živi okus, s dubinom, toplinom i savršeno odmjerenim kiselinama koje potiču sočnost, obilježava okus. Vino s ozbiljnim potencijalom za čuvanje, s elegancijom veliki bordoških ili toskanskih blendova, a opet izvorno i autentično, neponovljivog okusa kakav nudi samo plavac mali. Očito i onaj s otoka Visa.

Veselo je u nedjelju bilo u vinogradima na samom jugu Varaždinske županije, a kako i ne bi kad je nakon mjeseci teškog rada u "goricama" napokon došlo vrijeme za berbu grožđa i za uživanje. Očuvati stare običaje i tradiciju bio je cilj ovogodišnje, treće po redu po redu "Županijske berbe" koja je održana u vinogradima Vinarije Šafran u Breznici.

Za svečanost je bio zadužen vincilir Krunoslav Čolo, a sudjelovali su članovi Udruge vinogradara i voćara Pinta iz Novog Marofa, Limene glazbe Sveti Martin Breznički Hum, Udruge "Prigorčica" Breznica i Visoko te Lovačkog društva Vepar Novi Marof. U branju grožđa pridružio im se župan Anđelko Stričak, njegova zamjenica Silvija Zagorec, saborski zastupnik i gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač, saborska zastupnica Nadica Dreven Budinski, predsjednica Gradskog vijeća Varaždina Zdravka Grđan, predsjednik Općinskog vijeća Općine Breznički Hum Marko Fišter, Darinka Andrašek ispred Općine Breznički Hum, direktor TZ-a Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini i drugi gosti.
"Županijskom berbom" želimo očuvati stare običaje, a istovremeno označavamo početak sezone berbi u Varaždinskoj županiji. Ponosni smo na naše vinogradare koji cijelu godinu mukotrpno rade. Svi znamo da vinograd ne treba gazdu, nego slugu i zato vjerujemo da će sav trud isplatiti i da će svi imati jako dobru berbu. Zahvaljujem svima koji su se odazvali na "Županijsku berbu" koju je organizirala Vinarija Šafran u suradnji s Varaždinskom županijom i Turističkom zajednicom Grada Novoga Marofa - rekla je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Koliko je vinogradarstvo ovdje ukorijenjeno, dovoljno govori podatak je u Vinski registar Republike Hrvatske upisano više od 1.700 proizvođača vina iz Varaždinske županije, a tome treba pribrojiti i sve one koji vinograde obrađuju za svoju dušu i iz hobija, napomenuo je župan Stričak.
Tradicija vinogradarstva u našoj županiji duga je stoljećima, a tom iskustvu i znanjima su naši vinari posljednjih godina pridružili nove tehnologije. Prema podacima iz Vinskog registra, u Varaždinskoj županiji godišnje se proizvede 1.300 tona grožđa i više od 8.000 hektolitara vina. Kvaliteta vina je iz godine u godinu sve bolja, pa nisu izostali ni rezultati na najprestižnijoj svjetskoj izložbi vina, Decanteru u Londonu. Naravno da nas to veseli i da sljedeće godine na izložbama očekujemo još veću "berbu" medalja - rekao je Stričak.

Među najvećim proizvođačima je Vinarija Šafran, čiji se vinogradi prostiru na 20-ak hektara. Dobrodošlicu svim beračima poželjeli su vlasnici Stjepan Šafran i Josip Tržec.
Ovo je kolijevka vinogradarstva bregovite Hrvatske. Profesionalna briga o vinogradima započela je za vrijeme Austro-Ugarske, na tadašnjim grofovskim imanjima, a kasnije i u biskupskim vinogradima. Najstariji službeni zapis je iz davne 1692. godine, a tim povijesnim kontinuitetom u vinogradarstvu i podrumarstvu se doista možemo ponositi - istaknuo je Josip Tržec, voditelj Vinarije Šafran u kojoj se godišnje proizvede od 70.000 do 100.000 litara vina.

Ovogodišnji 31. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2021. održat će se od 4.-7.11.2021. u Hotelu Croatia u Cavtatu.

Sabatina godišnje okuplja vinogradare, vinare, znanstvenike, stručnjake, sommeliere, trgovce, ugostitelje, proizvođače i distributere opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, medije te druge sudionike vezane uz ove djelatnosti.

Trodnevni program manifestacije bez plaćanja kotizacije nudi edukativne radionice i degustacije, znanstveno-stručna predavanja, poslovna druženja, te promociju i nagrađivanje proizvoda.

Uzorci vina i jakih alkoholnih pića za natjecanje dostavljaju se od 1.9.2021. - 1.10.2021. u Zadružni savez Dalmacije (Kamila Tončića 4, Split) poštom ili osobno radnim danima od 8-15 h, prema propozicijama objavljenim na www.zsd.hr

Do 22.10.2021. osigurajte svoje mjesto za promociju tvrtke i proizvoda na Sabatini i Sajmu vinogradarstva i vinarstva, te za promociju vina i proizvoda od grožđa i vina na Burzi vina prijavom na tel. 021 348 388 ili mail: info@zsd.hr

Detaljne informacije o Sabatini i prijave preuzmite na www.zsd.hr ili zatražite na tel. 021 348 388 ili mail: info@zsd.hr

Uoči Dana Grada Rovinja i blagdana njegove zaštitnice, svete Eufemije, sinoć se na Mali mol vratio "Rovinjski festival vina" kojeg Rovinjci od milja i dalje nazivaju "Rovino".

Nakon što je prošle godine ova svim vinoljupcima znana manifestacija zbog epidemiološke situacije izostala, ove je godine održana te je usput predstavila i prvo događanje zabavnog karaktera u Rovinju za koje su bile potrebne covid potvrde.

Prvo takvo događanje od početka epidemije na malom je molu okupilo građane svih generacija, ali i brojne goste te su se svi zajedno, uz organizatore i izlagače, složili s tim da je vladala jedna posebna, vesela atmosfera.

Tako su, već tradicionalno u organizaciji Udruge "Agrorovinj", posjetitelji imali priliku kušati vina najboljih rovinjskih vinara.

Upravo je promoviranje istarskih vina, s naglaskom na autohtone sorte cilj ovog festivala, a u ponudi su se mogla pronaći čak i ekološka, te biodinamična vina.

Ove godine manifestacija je dodatno obogaćena prvim Ljetnim festivalom istarske supe, pa su tako svi zainteresirani mogli vidjeti kako se radi istarska supa, a mogli su je i degustirati iz bukalete.

Također, za vrijeme trajanja ovog festivala rovinjski su sastavi bili zaduženi za podizanje atmosfere, što im je i pošlo za rukom sudeći po brojnim građanima, ali i gostima, koji su plesali podno pozornice i oduševljeno ih pratili.

Dakle, "Rovinjski festival vina" uspješno se vratio na listu najomiljenijih događanja koja se tijekom toplijih mjeseci odvijaju u Rovinju.

Uz nadu da će ih u budućnosti dočekati još povoljnija epidemiološka situacija, organizatori navode kako će i narednih godina nastaviti s promocijom lokalnih vinara i vina na ovaj način koji je već prirastao srcu brojnim građanima, ali i posjetiteljima.