Vino

Članice udruge Kvarner Wines Estate Winery Katunar i Vinarija Šipun iz Vrbnika sudjelovale su na prvom ocjenjivanju hrvatskih mješavina crvenih sorata koje su organizirali osnivači projekta iVino eno-gastro novinari Ana Rogač i Ivo Kozarčanin koje je održano u zagrebačkom hotelu Esplanada u rujnu 2021.

Vina vinarije Estate Winery Katunar - Katunar Kurykta Reserva 2018. i Katunar Kurykta Supele 2017. magnum ocijenjena su s visokih 86,25 bodova čime su se plasirala među prvih deset crvenih mješavina Hrvatske na ovom ocjenjivanju, dok je vino Katunar Kurykta Reserva 2015. ocjenjeno s visoka 83 boda. Vino Kurykta reserva spravljeno je od četiri različite sorte grožđa, prije svega autohtonih, sansigot i debejan, ali i svjetskih sorti čiji se odnos mijenja od godine do godine, ovisno o kvaliteti pojedine sorte, jasno prema našem izboru.

Vino Vinarije Šipun Kapitul 2015. ocijenjeno je s visokih 83,5 bodova, dok je ovo vino Saša Špiranec svrstao među tri vina kandidata za ulazak u razred velikih crnjaka Hrvatske s ocjenom 92/100. Ovo je vino spravljeno od sorti cabernet sauvignon, merlot i petit verdot.

Ova se vina mogu nabaviti u vinarijama u Vrbniku i u prodajno - promocijskom centru Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko - goranske županije KAŠETICA primorsko - goranska u Rijeci.

Red Blend, prvo ocjenjivanje hrvatskih mješavina crvenih sorata, organizirali su u Esplanade Zagreb Hotelu Ana Rogač i Ivo Kozarčanin, osnivači projekta iVino. Na ocjenjivanju je bilo 57 uzoraka iz svih djelova Hrvatske, od Iloka na istoku do Konavala na jugu. Vina su ocjenjivali enolozi Franjo Francem i Slaven Jeličić, sommelieri Darko Lugarić i Silvio Dedić, direktor festivala Vino com Zagreb Ivan Dropuljić te novinar i vinski kritičar Željko Suhadolnik. Projek iVino je prije Red Blenda proveo ocjenjivanje ružičastih vina Drink Pink u lipnju, a u studenome ocjenjivanje pjenušaca The Flute Stars.
Sretan sam što su naša vina ovako visoko ocijenjena. To s jedne strane pokazuje da smo spremni na proizvodnju velikih kupaža s autohtonim sortama, a s druge da autohtone sorte imaju itekako veliki potencijal, rekao je Anton Katunar, direktor Estate Winery Katunar.

Ivica Dobrinčić, vlasnik Vinarije Šipun i predsjednik Udruženja Vina Kvarnera je rekao kako je ovo ocjenjivanje još jedan dokaz da je Kvarner sjajan terroir za uzgoj i njegu sjajnog grožđa koje postaje vrhunsko vino. Ta vina redovito su sjajno ocijenjena na hrvatskim i međunarodnim ocjenjivanjima a nama daje poticaja da se trudimo još više i radimo na kvaliteti vinograda, uzgoja i prerade.

Sudjelovanje vinarija na ocjenjivanjima kvalitete vina izuzetno je marketinški bitno za samu vinariju, za promociju i reputaciju vinskih sorti, prvenstveno autohtonih ali i za pozicioniranje vinske regije, ovdje mislim na Kvarner, odnosno terroira na vinskoj karti Hrvatske i šire regije. Zahvaljujem pokretačima projekta iVino Ani Rogač i Ivu Kozarčaninu što su se i vina našeg udruženja Kvarner Wines našla na ocjenjivanju, rekao je direktor Udruge Kvarner Wines dr. sc. Žarko Stilin.

Rame uz rame s najboljim europskim vinskim regijama, Hercegovina se predstavila na uglednom Merano Wine Festivalu u Italiji.

Već 30 godinu zaredom na nekoliko dana u studenom Merano postaje vinski centar svijeta, a ovaj put i naša zemlja imala je svog predstavnika. Riječ je o Podrumima Vukoje 1982 iz Trebinja, čiji vlasnici su dobili pozivnicu da predstave svoja najbolja vina zajedno s najpoznatijim svjetskim vinarijama, kakve su francuske Maison Champagne, Drappier, Rolly Gassmann i Joseph Perrier, italijanske Antinori, Ornellaia, Cantina Terlan, Capanelle, austrijska Sepp Moser...

O kakvom priznanju se radi govori podatak da je Merano Wine Festival u Italiji zatvorenog tipa kada su u pitanju izlagači, odnosno, vinarije sudjeluju samo po pozivu.
Sigurno da je ovo veliki uspjeh za Podrume Vukoje 1982, a i za čitavo vinarstvo naše zemlje, jer smo bili jedina vinarija iz regije. Na ovom festivalu, koji se smatra najprestižnijim festivalom u Europi i koji smatraju ocem svih vinskih festivala, dobili smo specijalnu pozivnicu. Na njemu sudjeluju samo najbolje vinarije i pozivnog je tipa. Ne može se sudjelovati ni na jedan drugi način, nego da te odabere specijalni žiri sastavljen od najboljih somelijera Italije, koji odlučuju hoće li netko dobiti pozivnicu, kaže Radovan Vukoje, vlasnik Podruma Vukoje 1982.

Kako ističe, samo učešće je veliki uspjeh, a sve je dodatno začinio uspjeh vina Vranac Rezerva 2015.
Ovaj Vranac je dobio najveće ocjene od degustatora i somelijera, a još tri naša vina su bila prisutna - Selekcija bijela 2016, Selekcija crvena 2013 i Žilavka iz 2020. godine. Smatramo da je sudjelovanje na ovom festivalu velika priča za bosanskohercegovačko vinarstvo. Uvršteni smo na kartu s najboljim svjetskim vinarijama i velesilama kao što su Francuska, Italija, Španjolska... Nama je bitno da su autohtone sorte jako visoko ocijenjene, kaže Vukoje.

Za Podrume Vukoje 1982 godina na izmaku je bila izuzetno uspješna.
Sve je nekako počelo u Americi, gdje smo na jednom prestižnom festivalu osvojili četiri zlatne medalje. Prema svim pokazateljima 2021. je jedna od boljih godina što se tiče berbe, ali i rezultata. Nakon pandemijske 2020. godine, koja je bila teška, tržište se oporavilo na svim kontinentima gdje radimo i sve se vraća u normalu. Ove godine napunit ćemo oko 170.000 boca kvalitetnog vina. Mi smo proizvođač koji se bazira na vrhunskim vinima, a to postižemo i zbog činjenice da pravimo samo od grožđa iz svojih vinograda i na taj način kontroliramo i primarnu sirovinu od koje dobijamo odličan finalni proizvod, zaključuje vlasnik Podruma Vukoje 1982.

Nerijetko se može čuti da je čaša crnog vina dobra za zdravlje. No na što to točno crno vino djeluje blagonaklono i zašto?

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća provedena su brojna istraživanja koja su nastojala naći povezanost između hrane i pića koje konzumiramo i našeg zdravlja. Jedno od njih je i crno vino, a upravo su ovo razlozi zbog kojih i danas možete posegnuti za jednom čašom nakon posla.

1. Štiti srce

Smatra se kako crno vino ima učinak na zaštitu kardiovaskularnog sustava, kao i da se redovitom konzumacijom (dakako, u umjerenim količinama) utječe i na smanjenje mogućnosti za razvoj srčanih bolesti. Ipak, Američko udruženje srca upozorava da je to vjerojatno povezano i s načinom života koji uključuje i prehrambene navike. Prema njima, crno vino djeluje pozitivno kada je u suglasju s jelovnikom punim voća i povrća.

2. Bori se protiv upala

Crno vino prepuno je polifenola, spojeva kao što su resveratrol, tanin i katehin, a to može zahvaliti prisutnosti pigmenta antocijanina. Naročito je vrijedan resveratrol koji se osim u vinu, odnosno grožđu, nalazi i u kikirikiju i tamnoj čokoladi

Prepoznata je vrijednost zbroja polifenola koji se nalaze u vinu, a kao takvi prepuni su antioksidativnih i protuupalnih svojstava. Upravo je zato crveno grožđe, od kojeg se i radi crno vino, često sastojak krema za lice, naročito za kožu sklonu upalnim procesima kao što su akne i crvenilo.

3. Pooštruje um

Flavanoli u vinu mogu zaštititi tjelesne stanice koje podržavaju zdrave krvne žile - ključnu fiziološku korist koja može poboljšati dotok krvi u mozak i spriječiti razvoj štetnih naslaga na stanicama. Iako testiranja na ljudima još to nisu potvrdila, smatra se da ranije spomenuti resveratrol može spriječiti slabljenje pamćenja koje je povezano sa starijom životnom dobi.

4. Može utjecati na dugovječnost

Kada je pak riječ o starijoj životnoj dobi, istraživanje koja je objavljeno 2014. godine (Widmer, Flammer, L. Lerman, A.Lerman), a koje je pratilo osobe tijekom nekoliko desetljeća, pokazalo je kako je vrlo vjerojatno resveratrol, u kombinaciji s odgovarajućom zdravom prehranom, razlog zbog kojeg su neki ljudi dugovječniji od drugih. Upravo se zato preporučuje čašu crnog vina piti uz jela iz mediteranske kuhinje ili dobro uravnotežene obroke prema vlastitom nahođenju.

5. Poboljšava raspoloženje

Nije tajna kako čaša vina poboljšava raspoloženje, no sada je to i dokazano. Naime, rezultati već ranije spomenutog istraživanja pokazali su da se ljudi lakše opuste i postanu bolje volje u okruženju koje smatraju negostoljubivim ako konzumiraju čašu vina. Tada je njihovo raspoloženje bilo jednako onim ljudima koji su od početka provođenja pokusa bili izloženi ugodnoj i gostoljubivoj atmosferi.

Postoje li negativne strane konzumacije vina?

Kao i svaka hrana ili piće, i crno vino ima naličje medalje. Dakako, pritom se misli na pretjeranu konzumaciju. Stručnjaci, kako je vidljivo, uvijek ističu i prednosti crnog vina, no kada govorimo o tome, misli se na povremenu čašu vina, ne na njegovo redovito ispijanje. Upravo ćemo takvom ravnotežom našem tijelu omogućiti uistinu iskoristiti ono najbolje od vina.

Više od 30 izlagača iz Bosne i Hercegovine i regiona predstavilo se na 14. Međunarodnom festivalu vina i gastronomije "Sarajevo wine fest" koji je otvoren jučer u hotelu Holiday.

Direktor festivala Elmir Hadžialić izjavio je za Fenu da su uspjeli organizirati manifestaciju u teškim pandemijskim uslovima, te da je 10 izlagača koji su potvrdili dolazak otkazalo nastup.

Istakao je da bi u redovnim okolnostima sigurno bilo mnogo više izlagača jer ih je prethodnih godina bilo oko 70.
Ipak, uspjeh je što smo okupili i ovoliko izlagača jer su svi drugi festivali vina u BiH otkazani - rekao je Hadžialić.

Tijekom dva dana trajanja tradicionalne manifestacije posjetioci će moći uživati u degustaciji vrhunskih vina bosanskohercegovačkih i regionalnih vinara, uz raznovrsne delicije koje će biti ponuđene na štandovima renomiranih proizvođača hrane.

Ove godine, shodno epidemiološkoj situaciji, ulaz u izložbeni salon za sve učesnike - izlagače i posjetioce će biti moguć jedino uz zakonom predviđene mjere ili uz antigenski test, koji će biti moguće izvršiti na licu mjesta.

U Mađarskoj je održana prekogranična konferencija vinogradara i vinara s Vinske ceste Križevci-Kalnik-Orehovec i Vinske ceste Villány-Siklós, kao drugo od dva projektna događanja kojima je cilj poticanje jače suradnje između mađarskih i hrvatskih vinara te razmjena znanja i iskustava, kao i problema s kojima se susreću u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, radi postizanja boljih rezultata i unaprjeđenja poslovanja.

Konferencija je dio projekta "Cross-border-wine routes 2", koji je odobren za sufinanciranje od strane Europske unije u okviru Interreg V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. godine, a provode ga glavni korisnik Grad Križevci i projektni partner Tenkes Borvidékfejlesztő Nonprofit Kft. u razdoblju od 1.9.2020. godine do 31.08.2022. godine.

Glavni cilj projekta je stvaranje prepoznatljive slike prekogranične regije Mađarska-Hrvatska kao vinske regije kroz daljnji razvoj, pozicioniranje i brendiranje postojećih vinskih cesta Križevci-Kalnik-Orehovec i Villány-Siklós, čime se osigurava porast njihove atraktivnosti i rast turističkih kapaciteta, radi generiranja porasta broja posjetitelja u regiji, produženja njihovog boravka i povećanja potrošnje, a njegova ukupna vrijednost iznosi 399.771,57 EUR.

Konferenciju je otvorio József Bock, predsjednik Vinske regije Villány, koji je pozdravio vinare iz Hrvatske, poželio im dobrodošlicu te izrazio želju za daljnjim razvojem suradnje.

Gradonačelnik Grada Križevaca Mario Rajn zahvalio je mađarskim vinarima na organizaciji konferencije te istaknuo da će Grad Križevci i dalje nastaviti pružati potporu jačanju prekogranične suradnje, pozicioniranju vinske ceste Križevci-Kalnik-Orehovec, organizaciji vinsko-turističkih događanja i promociji križevačkih vinogradara i vinara.

U drugom dijelu konferencije uslijedio je obilazak vinograda i vinskih podruma članova vinske ceste te predstavljanje vinogradara i vinara s područja Villány-Siklós, razmjena znanja i iskustava između mađarskih i hrvatskih vinara.

Grad Varaždinske Toplice uz izvore ljekovite vode, okružen je blagorodnim vinogradima. Martinjski tjedan prava je prigoda za predstavljanje novih etno-priča, a jednu od njih ima poseban pjenušac.

Na topličkoj vinskoj cesti, obiteljska je vinarija. Krenuli su hobistički, a danas proizvode vrhunska vina, nagrađena u svjetskoj konkurenciji Dekantera u Londonu. Do Martinjskog tjedna, dozrio je pjenušavi i - "Naj net".
Nije to nešto novo, ali se radi u Francuskoj već od 16. stoljeća. To je jedno prirodno pjenušavo vino koje je maglasto, nije filtrirano, i ima određeni talog u boci, jer fermentacija završava u samoj boci. I napravljena je iz tog octa od portugisca, objašnjava Dragutin Najman, vlasnik vinarije.

Vinar sretno surađuje sa zetovima - vinogradarom i majstorom kuharstva.
Ja sam se priključio prije desetak godina i počeli smo razvijati ovu priču u smislu da probamo raditi kvalitetnija vina, da malo odskočimo od tradicionalnih pravljenja vina za gemište, rekao je Siniša Hajsok, OPG Najman, voditelj vinogradarstva i vinarstva.

Fine kapljice nadograđuju kulinarski.
Imamo portugizec i Pet Nat, sljubiti neke tradicionalne okuse, ali možda na malo drugačiji način. Pa tu nisu klasični trganci s vrhnjem, tu su trganci s kuhanim svinjskim jezicima pripremljeni. Onda, recimo, nije klasična orehnjača, nego je tu - kestenjača, opisuje Mario Oblak, majstor kuharstva.

Mladi sirevi lokalnih OPG-ova, slažu se s mladim vinima. U štrudlu od vrhnja, grožđice su macerirane u portugiscu.
Varaždinska županija je zadnje dvije tri godine davala nekakva inicijalno sredstva koja su utrošena na jednu vrstu promocije i marketinga, a to je slanje i odabir vina za Dekanter u Londonu. Evo iz godine u godinu bilježimo sve veći broj medalja, sve veću prepoznatljivost na tržištu vina, priča Dragutin Vincek, pročelnik UO za poljoprivredu Varaždinske županije.

Da se trud isplati jasno je kad se raskoš jeseni na topličkim bregima, okruni ružičastim pjenušcem.

Volite li vinske klasike? Oni ne nastaju preko noći, nego se stvaraju godinama, stoljećima... Iza njih je puno truda, pravi vinski virtuoz i topla obiteljska priča. Jednu takvu krije i Kabola, poznata butik vinarija iz Istre, nezaobilazno odredište zaljubljenika u vrhunska vina, ali i u skladan odnos prirode i arhitekture.

Kada je 1891. obitelj nona (djeda) Ivana napunila prvu butelju odličnog Momjanskog muškata, počela je ljubav obitelji Markežić prema vinu. U drvenim bačvama starog podruma iz godine u godinu vina su postajala sve bolja, a skroman nono zasluge je pripisivao momjanskoj zemlji, zahvaljujući joj na svim blagodatima. Tradiciju ovoga jednostavnog istarskog težaka, koji je većinu života proveo u polju, masliniku i vinogradu, nastavio je otac Mario koji je znao da bez kvalitetnog grožđa nema dobrog vina.

Njegov sin Marino, danas jedan od najpoznatijih vinara u Hrvatskoj i šire, ljubav je pretvorio u pravu strast. Iako još uvijek u arhivi čuva nekoliko butelja slavnoga obiteljskog Momjanskog muškata iz 1891., a kao godinu utemeljenja brenda Kabola smatra 1981. kada je njegov otac buteljirao vino i nudio ga u obiteljskom restoranu u kojem je majstorica u kuhinji bila Marinova majka. U tom je restoranu pripremljen i najveći bijeli tartuf na svijetu iz Guinnessove knjige rekorda, pronađen u Motovunskoj šumi 1999., a koji je Marino kupio na dražbi.

Među prvim istarskim vinarima prešao je na ekološku proizvodnju, a prvi u Hrvatskoj odnjegovao je vino u amforama izrađenim od posebne gline koje su stigle iz daleke Gruzije. Volite li malvazije, morate kušati Malvaziju Amfora i Malvaziju Unica, prave klasike među istarskim vinima, kompleksne, elegantne, s dugotrajnim završetkom koji se pamti. Tajna je u duljoj maceraciji koja malvaziji daje ekskluzivnost i posve novu dimenziju. Uživat ćete u svakom gutljaju.

Vinarija Kabola danas je poznati vinski brend, ime je dobila po obiteljskom nadimku, a vina se piju u najboljim svjetskim restoranima. No, skromnost i zahvalnost prema momjanskoj zemlji ostale su temeljne vrijednosti obitelji Markežić. Njihova butik vinarija na prostranom imanju između Buja i Momjana jedna je od najljepših stancija i mjesto koje se ne propušta kada posjetite Istru.