Vino

Na pola puta između Zagreba i Varaždina, u mjestu Breznički Hum, nalazi se prekrasan brežuljkasti kraj prekriven tisućama trsova vinove loze. Pogled sa zapada proteže se na obronke planine Ivanščice, sa sjevera na varaždinsko vinogorje, istočno na planinu Kalnik, dok s juga vinogradi dodiruju zlatarsko područje s pogledom na sjeverni dio Medvednice. Upravo na tom prekrasnom mjestu nalazi se vinarija Šafran. Dvadesetak hektara bregovitih padina humskog i brezničkog vinogorja stvaralo se stoljećima, na temelju impozantne tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. A sve je počelo još davne 1692. godine...

Nitko ne zna točno vrijeme početka vinarstva u ovim krajevima, ne zna se jesu li vinovu lozu sa sobom donijeli Rimljani koji su na toj relaciji utabali cestovni smjer (via antiqua) i jesu li duž svoje prometnice osim vila rustica gradili i klijeti ili se početak vinogradarstva i službeno poklapa tek s prvim pisanim spomenicima u 13. stoljeću, no u povijesnim knjigama u kojima se spominje i imanje obitelji Šafran stoji da je dio prihoda od poljoprivredne proizvodnje generacijama redovito potjecao od vinogradarstva - kaže voditelj vinarije Josip Tržec, dodajući kako je među crkvenim redovima i institucijama od najstarijeg vremena posjede na Varaždinbregu kao i na području Brezničkog Huma imala i Zagrebačka biskupija, koja je započela proizvodnju misnih vina.

Biskupova ideja za sadnju vinograda

Pred početak Prvog svjetskog rata posjed biskupije bio je zapušten, a obnovio ga je nadbiskup Antun Bauer, prema čijoj je ideji tu zasađena zelenika, posebna vrsta stare vinove loze. Nadbiskup Bauer vinograde je imao i na današnjim pozicijama vinarije Šafran, gdje, ne samo zahvaljujući povijesti već prije svega kvaliteti vina, tradicija misnih vina traje i danas, a osim Misnim, vinarija Šafran ponosi se i Papinim vinom - govori Josip Tržec.

Ističe kako je njihova vinarija poznata po vrhunskim vinima: graševini, rajnskom rizlingu, manzoniju, sivom pinotu, sauvignonu, žutom muškatu, mirisnom tramincu, portugiscu, frankovki i blauburgeru. Vina su specifičnih aroma, iznimne svježine i prepoznatljivog bukea bregovite Hrvatske.
Obiteljska tradicija započela je 1692. godine. U 2006. godini obitelj se odlučila obrtnički okrenuti tržištu. Provedena je obuhvatna tehnološka modernizacija tako da vinarija raspolaže najsuvremenijom opremom za preradu grožđa, fermentaciju, sazrijevanje i čuvanje vina. Stari vinogradi zamijenjeni su novim nasadima. Vinograd je rasprostranjen na 20 hektara. Oko 90 tisuća trsova zasađeno je na pogodnom tlu i idealnim pozicijama. Vinarija je najveća u Varaždinskoj županiji, s godišnjom proizvodnjom od oko 90.000 litara vina, a ukupni kapacitet vinarije iznosi do 500.000 litara - govori Tržec ističući kako je cijela obitelj od rođenja uz vino.

Vino je element koji nas prati. Uz njega vežemo zadovoljstvo, druženje i pozitivnu energiju. Želja nam je bila taj svojevrsni hobi i tradiciju zaokružiti u poslovnom smislu. To nije posao u kojem se kapital odmah vraća i gdje čovjeka pokreće isključivo novac. Ovo je posao koji snagu crpi iz strasti prema vinu i tradiciji. Najstariji zapis o obiteljskoj vinogradarskoj tradiciji datira iz 1692. godine. Prvog Šafrana na ovim prostorima grof Drašković doveo je iz okolice Beča i postavio ga za nadglednika svojih imanja i tu u Brezničkom Humu darovao mu 50 jutara zemlje: oranica, njiva livada, pašnjaka šuma i vinograda. U to vrijeme Austro-Ugarske Monarhije vinogradi su mahom bili u vlasništvu feudalne vlastele, a u ovim su krajevima živjeli grofovi Draškovići, Jelačići, Ožegovići, Erdödy, a kasnije i biskupi zagrebačkog kaptola, pa se kao jedan od vlasnika posjeda spominje nadbiskup zagrebački dr. Antun Bauer, čija obitelj vuče korijene iz također vinorodnoga Burgenlanda ili hrvatskoga Gradišća - istaknuo je Josip Tržec, napominjući da je danas u okviru vinarije uređena i kušaonica vina u kojoj se može okupiti pedesetak gostiju, baš kao i u nekadašnjoj Crljenoj oštariji u Brezničkom Humu, u kojoj su u davna vremena noćili putnici poštanskih diližansi, a u oštariji je prenoćio i ban Josip Jelačić.

Vina vinarije Šafran redovito osvajaju najviša odličja na izložbama i ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu. Od Zlatnog vina Alpe Adria, najveće nagrade Križevačke Zelinske izložbe vina, naša su dva vina, graševina i manzoni, u Londonu osvojila Decanterove nagrade. Misna vina došla su kao slijed tradicije i poznata su u ovom kraju jer je od najstarijeg vremena posjede na području Brezničkog Huma imala i Zagrebačka biskupija. Iako prepoznatljiva po svojim aromatičnim vinima, vinarija Šafran ponosi se i Papinim vinom. Poslije dugoga i pomnog biranja komisije od dva biskupa i nekolicine svećenika, naše vino odabrano je za kalež Svetoga Oca Benedikta XVI. za obred Svete mise koja se u Zagrebu 2011. godine održala na Hipodromu - s ponosom ističe voditelj vinarije.

Dodaje da osim četrdesetak župa sjeverozapadne Hrvatske, misna vina vinarije Šafran u svojim crkvama koristi i Krakovska nadbiskupija iz Poljske.

Ekološka gnojiva

Vinarija od svog osnutka surađuje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu kao i sa savjetodavnom službom u županiji. U vinogradu je postavljena meteorološka stanica koja svakodnevno prati meteorološke uvjete koji su važni za zaštitu trsova, a svakih nekoliko godina uzimaju se i uzorci tla da se može odrediti gnojidba. Uz potporu Ministarstva poljoprivrede i EU koriste se ekološka gnojiva. Enološka ispitivanja uzoraka kakvoće vina vrše u vlastitom laboratoriju, a koriste i ostale licencirane laboratorije.

Osim ponude vrhunskih vina, za nadolazeće zimske dane i dane adventa preporučujemo kuhano vino vinarije Šafran, a riječ je o gotovom pripravku vina sa svim potrebnim aromama i okusima. Za sljedeće ljeto inovativni proizvod vinarije Šafran bit će ljetno, voćno, osvježavajuće koktel-vino Summerwine. To je vino s voćnom aromom, novo osvježavajuće ljetno piće niskih alkohola, obogaćeno prirodnim aromama jagode, breskve, naranče, limuna i jabuke. Savršeno pomaže za opuštanje i budi u nama osjećaj odmora. Oba vina proizveli smo u suradnji s Prehrambeno biotehnološkim fakultetom - objasnio je Josip Tržec pokazujući i ostala vina.

Vino za tajlandsku kuhinju

Graševina je vrhunsko suho svježe vino, slamnatožute boje, izraženog sortnog mirisa i ugodnog gorkastog okusa. Ponos hrvatske enologije. Pristaje uz sva jela od ribe, bijelog mesa i tvrdih sireva. Preporuka našeg masterchefa: svinjski file u bučinim košticama, pire od buče, cikorija u špeku.

Tu je i rajnski rizling, vrhunsko suho svježe vino naglašenih cvjetnih nota, uz nijanse tropskog voća i mineralnost. Odlično pristaje uz sezonske salate, bijelu ribu, perad ili svinjetinu. Podnosi jače okuse i začine tajlandske i kineske kuhinje. Preporuka našeg masterchefa: funky piletina i špageti s mirisom sezama. Manzoni bijeli vrhunsko je suho vino slamnatožute boje sa zelenkastim odsjajem, čije lagane, fine i nježne arome podsjećaju na zelenu jabuku, a okus na lipov med.

Odlično pristaje uz tjestenine i rižota od plodova mora, ribu i bijela mesa. Preporuka našeg masterchefa: teleći kare u začinskom bilju s popečcima od povrća i cikorija u špeku. Naš poznati pinot sivi vrhunsko je suho vino zlatnožute boje, s diskretnim ružičastim nijansama,a krase ga naglašene sortne arome kruške i citrusa kao i savršen balans voćnosti i osvježavajućih kiselina. Odlično pristaje uz jela od plodova mora, perad i lagane tjestenine te sireve. Osim toga tu je i Sauvignon bijeli, suho vino raskošnog i skladnog herbalnog okusa i nježnog mirisa prosušenog sijena. Odlično pristaje uz pite od sira, tjesteninu, pečenu ribu, pečeno meso - govori Josip Tržec, nudeći nam da probamo i muškati žuti.

To je vrhunsko poluslatko vino izraženih muškatnih aroma, intenzivnog mirisa i okusa zrelog grožđa uz savršen balans voćnosti i osvježavajućih kiselina. Odlično pristaje uz plemenite sireve, voćne deserte i slastice. Tu je i traminac mirisavi, RSM cuvee te crveno vino Šafran, kvalitetno suho crveno vino nastalo sljubljivanjem frankovke, blauburgera i portugisca, a bogato je aromama tamnog bobičastog voća, naglašene sortne boje i mirisa. Odlično pristaje uz jela od crvenog mesa i divljači - kazao je Josip Tržec.

Na kraju je istaknuo kako bi mu, da nabroji sva vina, trebala cijela knjiga.

Damir Mihelić iz vinarije Ghira jedan je od perspektivnijih istarskih vinara, koji je u proizvodnju istarskih vina unio svježinu i novi pristup kad je prije desetak godina odlučio proizvoditi vina s bio-oznakom, a malvaziju prodavati tek nakon što odleži par godina.

Vino je u posljednjih desetak godina postalo zaštitni znak Istre te je gotovo nemoguće zamisliti današnji turistički uspjeh Istre bez ponude malvazije. Moglo bi se reći da kako je Istra rasla turistički, tako je iz godine u godinu rasla i popularnost malvazije, ali i nekih crnih vina poput terana i refoška. Istarski vinari danas redovito na velikim međunarodnim natjecanjima osvajaju najviša odličja i istarska su vina diljem svijeta prepoznata kao vina vrhunske kvalitete. Velike zasluge za razvoj istarskog vinarstva imaju vinari poput Kozlovića, Matoševića, Kabole, Armana i mnogih drugih, ali posljednjih godina na scenu su stupili mladi vinari koji su unijeli dašak svježine u proizvodnju istarskih vina. Jedan od njih je i novigradski vinar Damir Mihelić, nositelj vinarije Ghira koja se nalazi samo nekoliko kilometara od centra Novigrada.

Ovaj mladi vinar nastavio je obiteljski posao koji su pokrenuli njegovi roditelji, ali je prije deset godina u dogovoru s ocem odlučio krenuti u drugom smjeru od uobičajenog za istarske vinare. Danas priznaje da je to bio hrabar potez i da su mnogi tu njegovu odluku gledali s dozom sumnje, ali deset godina poslije uvjeren je da je to bio ispravan smjer jer i danas s jednakim užitkom ulazi u vinograde kao i prije deset godina. Ghira je, naime, jedna od rijetkih istarskih vinarija čija vina nose bio oznake i koja su proizvedena po svim najstrožim ekološkim standardima. Osim što se odlučio na potpuno prirodnu proizvodnju vina, Mihelić je u proizvodnji vina odlučio napraviti korak dalje i na tržište plasira vina koja su nekoliko godina provela u drvenim bačvama ili u amforama od terakote. Upravo je taj korak specifičan za istarsko podneblje jer je do prije nekoliko godina za malvaziju vrijedilo pravilo da je najbolja kao mlado, svježe vino i da kvaliteta malvazije pada s godinama.

Iskreno, nisam uživao u konstantnoj trci s vremenom koja se događa s mladom malvazijom. Jednostavno nemate vremena 'baviti se' vinom jer znate da ga morate što prije plasirati na tržište. Osim toga, razgovarajući s nekim vinarima, ali i učenjem tijekom mog školovanja shvatio sam da ne bi trebalo biti problema s odležanom malvazijom. Idealno bi bilo kada bi ona odležala pet godina i da je nakon toga plasiramo na tržište, ali do toga još nismo došli. Sada na tržište plasiramo malvaziju koja je odležala tri godine i mogu vam reći da su reakcije jako dobre i da se naše vino nalazi u ponudi nekih inozemnih restorana, ali naravno i u restoranima u Hrvatskoj, priča Damir Mihelić te otkriva da, osim vina, njegova obitelj se bavi proizvodnjom maslinova ulja, a u okolici kuće u Novigradu imaju i voćnjak u kojem raste nekoliko vrsta voća, ponajviše trešanja.

Mihelić kaže da je u početku bilo otpora njegovim idejama, pa čak i u njegovoj obitelji te otkriva su u početku doslovno preko noći prepolovili prinose u odnosu na ranije godine.
Ne beremo sve u rujnu, malvazija se bere kad se treba brati, crna vina se beru čak i u kasnim berbama - jedne godine smo cabernet sauvignon pobrali 2. studenoga. Malvaziju smo brali u tri navrata jer sam htio shvatiti što daje kiselina, kako kiselina utječe na vino, kako na vino utječu doba berbe, zrelost grožđa, zašto ne probati vino macerirati, pogotovo bjele sorte. Primjerice, mjesec dana, kako maceracije utječu na konačni izgled vina, stvoriti svoj soj kvasaca, smanjiti unos sulfita, ne filtrirati itd. Tu mi se u potpunosti otvorio jedan svijet koji neprestano istražujem i mislim da ću ga istraživati dok god sam živ, govori Damir Mihelić.

Zanimljivo je da važnu ulogu u biološkoj raznolikosti, ali i ekološkoj proizvodnji vinarije Ghira imaju i pčele jer je nedaleko od svojih vinograda Mihelić postavio nekoliko košnica, a između redova vinove loze posadio je travu faceliju koja doprinosi ravnoteži strukture tla i koja se pokazala kao iznimno dobra za proizvodnju meda. Osim što taj med koriste u komercijalne svrhe, Mihelić od rada pčela s jednim susjednim OPG-om koristi i pčelinji vosak za začepljivanje boca u kojima se puni vino Madura. Druga vrlo važna karakteristika je ta što se malvazija vinarije Ghira čuva u velikim amforama od terakote koje su posebno napravljene u jednoj obiteljskoj manufakturi u blizini Firence.

Nisam uživao u konstantnoj utrci s vremenom koja se događa s mladom malvazijom. Jednostavno nemate vremena 'baviti se' vinom, kaže Mihelić.

Riječ je o amforama jajolikog oblika od oko 450 litara i trenutno imamo četiri takve amfore te bi uskoro trebale doći još dvije. Amfore su od terakote i dolaze iz Toskane te se od onih iz Gruzije razlikuju po tome što se glina rafinira, tj. očisti od ostataka flore i faune, odnosno nakon proizvodnje s unutrašnje strane ne ostane nikakvih dodatnih tvari koje bi mogle utjecati na završnu aromatiku vina i ne ukopavaju se, kaže Damir Mihelić.

Osim što su vina vinarije specifična po načinu proizvodnje, tako je u posljednje vrijeme posebna i po dizajnu etiketa na boci za koji je zaslužna umjetnica iz Novigrada Dragana Sapanjoš. Damir Mihalić priznaje da o brendiranju vina dugo nije razmišljao, ali je shvatio da bez toga ne može računati na proboj na inozemno tržište i u neke specijalizirane vinske dućane u velikim europskim gradovima. Zato je odlučio surađivati s Draganom Sapanjoš koja je dizajnirala etikete na vinima koje proizvodi vinarija Ghira. Inače, i samo ime vinarije je specifično za istarske proizvođače vina koji svoja vina uglavnom nazivaju vlastitim prezimenima, no Mihelić se odlučio na malo drugačiji pristup.
To vam je, s mamine strane, obiteljski nadimak. Oni su iz sela Bibali, a tamo svi u selu imaju prezime Bibalo. Ali i svaka obitelj ima svoj obiteljski nadimak. Podrum od stare obiteljske kuće u Bibalima smo počeli obnavljati 2010. i svi ti crnjaci iz 2011., 2012. ili 2013. godine su odležavani u Bibalima, ispod zemlje, u tom kamenom podrumu iz 1802. godine. Kad smo obnovili taj podrum, napravili smo malu feštu, jer je to bio povrat proizvodnje u taj podrum nakon 40 godina. Sjećam se kad smo cijelu tu jednu zimu obnavljali podrum, uvijek bih sjedio s jednim starcem od 90 godina koji bi mi pričao priče iz davnine. Sve je znao o mom noni, pričao stalno o Ghiri, da bih ga ja na kraju pitao tko mu je taj Ghira. Odmah sam taj naziv, kad mi je rekao da je to stari obiteljski nadimak, napisao na jednoj bačvi u kojoj je već bilo vino, cabernet sauvignon, iz 2011. godine. Iz te bačve, rabljenog barika kojeg smo kupili u Goriškim Brdima od Jakončića, uzeo sam uzorak za Zavod za vinarstvo u Zagreb 2013. radi dozvole za promet. Ali oni javljaju da je vino vrhunsko, a s obzirom na to da je poteklo iz bačve koju sam označio kao Ghira, nazvali smo ga Ghira. Uskoro smo cijelu vinariju preimenovali te se sad vinarija zove Ghira. Tako je nastao brend Ghira, priča mladi vinar iz Novigrada te otkriva da su imena njegovih vina malo drugačija od uobičajenih. Tako se crno vinarije Ghira zove Riquertz, malvazija iz amfore je Madura, muškat prosušenih bobica zove se Šćučá, svježija malvazija Kalamita, crni svježi cuvée Manera, a suhi bijeli muškat Tortura. Za svaku od tih vrsta vina je Dragana Sapanjoš napravila posebnu etiketu koja na vrlo jednostavan način otkriva priču iza svakog od tih vina.

Tradicionalno 4. Međunarodno ocjenjivanje vina frankovka održano je u sklopu Festivala frankovke koji organizira općina Feričanci u suradnji s Turističkom zajednicom Osječko - baranjske županije.

Ove su godine prikupljena 54 uzorka različitih kategorija i godišta iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije. Vina su se ocjenjivala u četiri kategorije: frankovka berba 2020., 2019. i 2018., zatim berba 2017. i starijih godina, te rose frankovke.

Iz europskih zemalja Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije pristiglo je 30 uzoraka, a ostali su bili uzorci iz Hrvatske. Vina berbe 2020. osvojila su jednu zlatnu medalju, vina berbe 2019./2018. 9 zlatnih, dok su vina berbe 2017. i starijih berbi osvojila čak 15 zlatnih medalja. Ukupno su osvojila 25 zlatnih, 18 srebrnih, 8 brončanih i 3 priznanja.

Ove su godine prikupljena 54 uzorka različitih kategorija i godišta iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije. Vina su se ocjenjivala u četiri kategorije: frankovka berba 2020., frankovka berba 2019. i 2018., frankovka berba 2017. i starije te rose frankovke.

Ovogodišnja najbolje ocijenjena frankovka u kategoriji berbe 2020. godine je vino Frankovka Krauthaker iz Kutjeva.

U kategoriji berbe 2019./2018. zlatnu medalju kao najbolje ocjenjeno vino osvojila je austrijska frankovka, a u kategoriji frankovki berbe 2017. i starije zlatnu medalju osvojila je Frankovka Belje 2012. s 90 bodova koja je ujedno i šampion cijelog ocjenjivanja. Uz prof. dr. sc. Anu Jeromel s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u komisiji je bilo 7 vrhunskih enologa, certificiranih sommeliera i voditelja proizvodnje u vinarijama iz Mađarske, Srbije, Slovenije, Srbije te Hrvatske koji su vina ocjenjivali metodom 100 bodova. Ovom se metodom brojčano ocjenjuju bistroća i boja, čistoća, intenzitet i kvaliteta mirisa, opći dojam i čistoća vina te intenzitet, trajnost i kvaliteta okusa, a da bi vino dobilo prolaznu ocjenu niti jedna od navedenih karakteristika ne smije biti negativno ocijenjena.

Poznati magazin Wine Spectator objavio je svoju godišnju listu top 100 vina, koju je napravio urednički tim ove kuće, uz ocijenjivanje parametara kao što su kvalitet, vrijednost za uloženi novac, dostupnost i - uzbudljivost vina.

Prvo vino na listi, koje je kritičare Wine Spectatora ostavilo bez daha, dolazi iz doline Napa u Kaliforniji - Dominus Estate je, kako su ocijenili kritičari, vrhunac dugog rada i jedna od kruna karijere Kristijana Muija, vinara koji je aktivno učestvovao u više od 50 berbi i čije ime se širom vinskog svijeta izgovara za ogromnim poštovanjem.

1. Dominus Estate 2018

Dolina Napa, Kalifornija

97 bodova

Cijena: 269 USD

Dominus Estate 2018, vino iz istoimene vinarije u dolini Napa u Kaliforniji, predstavlja, kažu u Wine Spectatoru, vrhunski primjer za dugotrajan i strpljiv rad u vinogradu i vinariji koji je krunisan stvaranjem vina beskompromisnog kvaliteta. Tvorac vina je Kristijan Mui, legendarni vinar čija je karijera u Bordou uključila i rad u vinariji Petrus, a u ovu regiju uveo je, navode u Wine Spectatoru, i metod zelene berbe koji je u početku nailazio na otpor bordovskih vinara. Mui je u Kaliforniju donio ogromno iskustvo iz Bordoa i primjenio ga u jednom od najzahvalnijih teroara na planeti, stvorivši kuću Dominus Estate čije je najbolje vino u istoriji, Dominus Estate 2018, rasni i plemeniti kaberne sovinjon sa malim dodacima kaberne frana i peti verdoa.

Kritičar James Moulsvort ovako je opisao ovo vino:

Čvrsto upakirano vino, s jasnim, čistim i odlučnim aromama kasisa, reduciranih šljiva i pirea od kupina, ujedinjenih s kralježnicom od željeza, dok u njega proviruju i suptilne note lovora, zove i duhana. Fine strukture, ali impresivne čvrstine, s dugom završnicom kroz koju se probija ukus željeza. Čuvati u podrumu i piti od 2024. do 2040.

2. Château Pichon Longueville Lalande 2018

Bordeaux, Francuska

98 bodova

Cijena: 198 USD

Kupaža cabernet sauvignona, merloa, cabernet franca i peti verdoa namijenjena je dugom odležavanju, i nasljednik je vina iz slavnih berbi 1959. i 1982. Moulsvort vino opisuje kao pravo aromatsko blago slatkog od šljiva i paste od kupina, kome je potrebno dugo vremena da se u potpunosti razotkrije jer je prekriveno slojem aroma tople zemlje, oprljenog kedra, duvana i lovora.

3. Heitz Cellar Martha's Vineyard Oakville Cabernet Sauvignon 2016

Dolina Napa, SAD

95 bodova

Cijena: 250 USD

Ovo, kako su kritičari opisali, veoma prefinjeno i otmeno vino koje već sada ima dovoljno šarma da se može sa radošću otvoriti, nosi na sebi vrlo poznatu etiketu - vino istog imena iz 1974. godine smatra se jednim od najboljih u istoriji doline Napa. Vino ima zavodljivu aromu nane, koju prate note lovora, ljubičice, šljive i pralina sa likerom od višnje.

4. Merum Priorati, Priorat Desti 2018

Penedeš, Španija

95 bodova

Cijena: 49 USD

Rafinirano, koncentrisano i elegantno vino sa aromama trešnje, ljubičice i anisa, sa izrazitim mineralnim tonovima. U završnici ima elemente planinskog bilja i začina. Kupaža grenaša, karinjana i siraa nosi autorski pečat enologa Rožea Oferila.

5. Le Chiuse Brunello di Montalcino 2016

Montalčino, Italija

98 bodova

Cijena: 99 USD

Reputacija jednog od najboljih proizvođača brunela nosi sa sobom i ogromnu odgovornost, a vinari kuće Le Chiuse, smještene na sjeveru Moltančina, u berbi 2016. napravili su vino koje dostiže, pa i nadmašuje visoke standarde toskanskog vinarstva. Vino ima arome jagode i trešnje, akcentirane biljnim, mineralnim i duvanskim notama, i vrlo rafinirane tanine.

6. Louis Latour Corton-Charlemagne 2018

Burgundija, Francuska

95 bodova

Cijena: 200 USD

Ovaj šardone kuće Louis Latour dobro je poznat širom svijeta, a u berbi 2018. vinari su ostvarili pun aromatski balans, prije svega zahvaljujući odličnom tajmingu berbe. Svjež je i voćan, sa aromama i ukusima limuna, kruške, bijelog cvjeća i kamena. Završnicu odlikuju ukusi limuna, putera i peciva.

7. Château Léoville Poyferré St. Julien 2018

Bordo, Francuska

97 bodova

Cijena: 104 USD

Vino stvoreno kao plod saradnje vinarke Izabel Davin i čuvenog konsultanta Mišela Rolana napravljeno je kao grand vin modernog stila. U pitanju je složena kupaža kaberne sovinjona, merloa kaberne frana i peti verdoa u kojoj se prvo susreću, kako su opisali kritičari, talasi zagrejanog kasisa, moka kafe i toplog katrana, nakon čega se otvara aromatsko jezgro sačinjeno od macerirane šljive, borovnica i kupina.

8. Cavallotto Barolo Bricco Boschis 2016

Barolo, Italija

95 bodova

Cijena: 90 USD

Jedini barolo na ovoj prestižnoj listi odležavao je tri godine u velikim buradima od slavonskog hrasta. Odlikuje ga aromatsko jezgro trešanja i ribizli, koje je uokvireno notama sena, eukaliptusa i divlje majčine dušice.

9. Salvestrin Cabernet Sauvignon St. Helena Dr. Crane Vineyard 2018

Dolina Napa, SAD

95 bodova

Cijena: 80 USD

Povijesna vinarija u dolini Napa može da se pohvali kontinuitetom rada još od 1858. godine, a vinarka Natali Vinkler, koja ovdje radi od 2017. godine, usmjerila je ovu kuću ka organskim praksama. Ovo vino je tipično za nju: vedro, svježe i čisto u izrazu, puno aroma ribizle, šljive i crnih trešanja, sa suptilnom notom gvožđa. Može se sa zadovoljstvom piti već od sljedeće godine, ili čuvati narednih petnaestak godina.

10. Château de Nalys Châteauneuf-du-Pape 2018

Dolina Rone, Francuska

95 bodova

Cijena: 105 USD

Na desetom mjestu je vino legendarne kuće koja postoji još od 17. stoljeća. U pitanju je složena kupaža grenaša, siraa, murverda, kunuaza i muskardena, a koja se odlikuje vedrim aromatskim notama lovora, maceriranim kupinama, malinama i šljivama. Završnica je bogata i puna ukusa sladića. Vino se može otvarati već sljedeće godine, s potencijalom za sazrijevanje od petnaestak godina.

Sunčan je jesenski dan s paletom boja koje u ovo doba godine može ponuditi samo središnja Istra. Odredište nam je Nova vas nedaleko od Brtonigle i vinski podrum obitelji Ravalico ispred kojeg nekoliko automobila sa stranim registracijama ukazuju da se sve kvalitetnijom ponudom proizvoda i sadržaja koje nudi ruralna Istra polako, ali sigurno produžava vrijeme u kojem je ovaj kraj primamljiv i atraktivan turistima. Jedan od tih proizvoda svakako je kvalitetno istarsko vino koje se u obitelji Ravalico uspješno proizvodi već generacijama.

U obiteljskom spomenaru zapisano je da je ta tradicija započela 1903. godine s pradjedom Giovannijem, no ozbiljniji zaokret prema biznisu i uzlet započinje 1986. godine kada su braća Bruno i Antonio među prvima u Istri odlučiti buteljirati vina. Tako su počeli graditi prepoznatljivost koja se ubrzo proširila i daleko izvan granica njihova rodnog kraja.

U vinariji nas dočekuju Bruno, jedan od onih koji u tvrtki već neko vrijeme upravljaju poslovima, i njegov sin Francesco, magistar poljoprivrede i enologije, koji je predstavnik četvrte generacije u ovoj uspješnoj obiteljskoj priči.

Ozbiljna ulaganja

Zemlja, vinova loza i masline već su generacijama upisane u naš obiteljski DNK, a kad radiš nešto što stvarno voliš, onda posao nije napor, već zadovoljstvo i zabava, kaže Bruno Ravalico.

Da bi posao rastao i širio se, bila su nužna i ozbiljna ulaganja. Prvo se dogodilo još prije tri desetljeća, a odnosi se na opremanje vinskog podruma, što je bio logičan nastavak procesa započetog nekoliko godina ranije odlukom da se započne s buteljiranjem vina. Veliki korak i velika investicija kojom je mali obiteljski biznis trasirao svoj put prema budućnosti. Desetak godina kasnije kupljena je i beračica grožđa što je, kako kaže Bruno, bilo jako važno da bi se modernizirala i značajno ubrzala berba.

Danas se pokazuje da je to na neki način bio i vizionarski potez, jer radne snage za takve sezonske poslove na tržištu zapravo i nema. Beračica u sat vremena iz vinograda pobere šest tona grožđa, a za ručno branje, i kad bi bilo ljudi spremnih raditi, za isti bi posao bio potreban najmanje jedan dan. Svijet, pa i proizvodnja vina svake godine idu velikim koracima naprijed i mi smo svjesni da, ako namjeravamo biti konkurentni, taj napredak moramo pratiti, naglašava naš domaćin.

Ogromno obiteljsko iskustvo u proizvodnji vina počiva na tradiciji dugoj već gotovo 120 godina, no svaka generacija ugrađivala je nešto novo i trudila se pomicati granice i što se tiče količina i kvalitete proizvedenog vina, ali i razvoja samog posla.
Cilj u ovom, kao i u svakom drugom poslu, treba biti novo učenje i postajati sve bolji. Najveća greška je misliti da sve znaš, da si dosegao vrhunac i zaustaviti se u razvoju. No, to se u našem poslu događa rijetkima, jer su svi svjesni da i vrhunska vina koja proizvode mogu biti bolja. To je rezultat i zdrave konkurencije koja se izgradila među nama vinarima, jedni druge potičemo da idemo naprijed i da tržištu svake sezone predstavljamo neka nova iznenađenja iz naših vinskih podruma, kaže Bruno Ravalico.

Jedno od takvih iznenađenja je pjenušac od crne malvazije koji će, kako s ponosom kaže, u ovom vinskom podrumu proizvesti prvi u Europi. Za uzbudljive "igre" u vinskom podrumu već je neko vrijeme zadužen Francesco kojeg je obiteljski biznis usmjerio na studij poljoprivrede i enologije. U Novu Vas se vratio s puno stručnog znanja, ali i svježim idejama.

Zadovoljstvo i zabava

Moja najveća želja je bila da u podrumu napravimo nešto što nismo imali, kao što su odležana malvazija i kupaža, jer smo prije uvijek imali monosortna vina. Kao što je i moj tata kazao, ovaj posao je nama zadovoljstvo i zabava, a kroz tu zabavu i igru nastala je kupaža malvazije i cabernet sauvignona koja se pokazala doista vrhunskim vinom. Mogu reći da je rezultat čak i premašio moja očekivanja. Vina moraju biti uzbudljiva i posebna, a proizvesti takva veliko je zadovoljstvo i za nas vinare, i za one koji će nakon otvaranja butelje uživati u njima, priznaje Francesco Ravalico.

Kao i u mnogim drugim poslovima, pandemija koronavirusa, lockdown i ograničena mogućnost plasmana vina na tržište i nad poslovanje tvrtke F.&F. Ravalico vinarstvo nadvila je nešto tamnih oblaka, no zahvaljujući kreditnoj liniji HBOR-a ti su oblaci rastjerani i tvrtka je spremna dočekala normalizaciju tržišta.
Mi nismo tvornica ili ured da možemo zaključati vrata i poslati ljude na neko vrijeme doma. U vinogradima i u podrumu svakog dana ima nekakvog posla. Zahvaljujući HBOR-u uspješno smo premostili razdoblje koje bi nam inače bilo financijski vrlo zahtjevno jer smo praktički bili bez mogućnosti da ostvarujemo prihode. Nadam se da je takva situacija sad definitivno za nama i da se u potpunosti možemo posvetiti onome što volimo i što znamo raditi, a to je proizvoditi i nuditi tržištu najbolje od nas, naša vina, zaključio je Bruno Ravalico.

Tvrtka Acrobat D&M prije dvije godine pokrenula je Acrobat Portfolio Tasting, međunarodnu poslovnu vinsku smotru koja je u Zagreb po prvi puta dovela neka od najznačajnijih imena svjetske vinske scene.Kako bi dodatno osnažili novo izdanje smotre koja će se održati 19. veljače 2022. u hotelu Kvarner Opatija, projektu se pridružila tvrtka Vino-Trade, najstarije društvo u Hrvatskoj koje se već 30 godina kontinuirano bavi trgovinom i uvozom vrhunskih vina i šampanjaca.

Svake dvije godine održavat ćemo ovaj ekskluzivni event u drugom gradu Hrvatske, kako bi stranci upoznali našu lijepu zemlju, a i kako bismo doprinijeli vinskom i gastronomskom turizmu. I izrazito mi je drago što mi se pridružio Juraj, čija obitelj ima, vjerojatno najdužu tradiciju u Hrvatskoj kada pričamo o trgovini vina, izjavio je Dino Kušen, vlasnik Acrobat D&M-a. Dodao je također kako pozivaju i naše vinare da se priključe ovom uistinu bitnom događaju za vinsku scenu Hrvatske.

Organizatori Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting (VAPT) smotre, Dino Kušen i Juraj Dusper zajednički žele doprinijeti kulturi vina, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji, a za drugo izdanje ovog prestižnog i jedinstvenog vinskog događaja najavili su dolazak predstavnika najvažnijih svjetskih vinara (neki od njih su Vega Sicilia, Louis Roederer Cristal, Roberto Voerzio Barolo, Marjan Simčič, Biondi Santi, Gaja, Sassicaia, Ornellaia, Billecart Salmon, Vietti, Bordeaux, Jerman…).

U prodaji će biti ograničen broj ulaznica za događaj na kojem će biti predstavljeni noviteti pojedinih proizvođača, a održat će se i zatvoreni masterclassovi na kojima će polaznici moći otkriti tajne proizvodnje vina najekskluzivnijih proizvođača.
Cilj nam je da posjetitelji uistinu uživaju i dožive profesionalno kušanje nekih od najboljih svjetskih vina, tako će event trajati cijeli dan, od 11 ujutro pa do 18 sati. Ono na što smo uistinu ponosni su masterclassovi, njih osam, a posebno na vertikalu Cristala, koju će predstavljati Alexis Deligny, kuća Roederer', izjavio je Juraj Dusper, direktor tvrtke Vino-Trade.

Elegancija i profinjenost prvog hotela na jadranskoj obali, hotela Kvarner, bit će idealan ambijent za petstotinjak ljubitelja kvalitetne kapljice koji će, osim kušanja vina i jakih alkoholnih pića, imati priliku sudjelovati na premijerama novih brendova te kušati asortiman svakog prisutnog dobavljača. Značaj projekta za grad Opatiju, ali za hrvatski turizam općenito, prepoznala je i podržala Turistička zajednica Primorsko-goranske županije.

Čak 52 tisuće četvornih metara posrnule vinarije Imota prodano je za samo 600 tisuća kuna privatniku iz Imotskog. Nije on kriv, za njega je to unosno ulaganje. Na nogama su radnici ove nekadašnje državne tvrtke. Oni godinama traže svoje pošteno zarađene plaće, kojih još nema na vidiku.

Nastala je još jedna uobičajena poduzetnička priča. Prodana je tvrtka koja nije isplaćivala plaće, radnici su na cesti, a nitko im njihov zarađeni novac, kao niti otpremnine, ne želi platiti.

Otišla sam gole guzice! Slobodno tako recite i prikažite! Tri godine idem na sezonu raditi, kao prava gospođa iz Pariza sam tamo! I svi su mi se poklonili i ruku pružili, a ovdje nitko nije rekao ni 'bok, ljudi' ni 'sretno vam bilo'. Sram ih bilo, ispričala je jedna od bivših radnica, Darinka Lešina.

Tako govore i drugi ljutiti radnici nekadašnje perjanice Imotske krajine, vinarije Imota. Državne tvrtke koja je prodana na javnoj dražbi. Ljudima duguju i po stotinu tisuća kuna.

Procijenjena vrijednost vinarije u početku je bila više od osamnaest milijuna kuna. No, u četvrtoj dražbi gotovo 52 tisuće kvadrata Imote prodano je za samo šesto tisuća kuna. Dakle, prodajna cijena iznosila je 86 lipa po kvadratu.

Svoje zarađene plaće traži sedamdesetak radnika bivše vinarije. Pozivaju sve državne institucije da provjere je li ova prodaja bila zakonita i po propisima. Vinariju je kupio Nikica Katić, poznati vinar i građevinar. Tvrdi kako je zasad plan nastaviti ideju vinarije.
Ja ne znam što radnici potražuju i od koga potražuju. Ne potražuju od mene valjda. Taj tko je prodao radnicima neka im i plati! Neću im ja platiti, kazao je novi vlasnik.

Unutar prodanog kompleksa nalazi se i dvorana Mozaik, koja je na popisu zaštićenih objekata, ističu radnici. Iz ministarstva kulture poručuju da po zakonu vlasnik treba čuvati i štititi kulturno dobro te stoga nije potrebno, a ni fizički moguće izdvojiti prostor u kojem se kulturno dobro nalazi.

Potraživanja radnika su u prvom isplatnom redu, zajedno s tražbinama Porezne uprave za poreze i doprinose u ukupnom iznosu od gotovo 22 milijuna kuna. No, prioritet ispred njih ima država. Radnicima, stoga, ostaje čekanje.
Parola je - snađi se! Ima zemlje, ima zelja, i preživjet ćemo kao i dosad, zaključila je bivša radnica.