Vino

Pouzdanost, tradicija i povjerenje potrošača ključ su uspjeha svake vinske heritage priče, baš kakva je ona istarske vinarije Kabola, koja slavi 130. obljetnicu. Tri generacije obitelji Markežić stvarale su jedinstvena vina.

Kupci vjeruju onima koji dugo opstaju na tržištu, a Markežići svoju vinsku priču pišu od 1891. Te je godine nono Ivan napunio prve butelje Muškata momjanskog, sorte u kojoj su uživali kraljevi i carevi, a i danas intrigira vinski svijet. Duboko poštujući tradiciju i prirodu sadašnji vlasnik Kabole Marino Markežić, avangardnim i inovativnim pristupom vinariju je pozicionirao u vrh vinske scene. Vinariju je pod imenom Kabola u Kanedolu pored Momjana otvorio 29. svibnja 2005. pa se taj datum simbolično slavi kao rođendanski.

Kabola nije sinonim samo za vrhunska vina, nego i najljepše istarsko imanje s kamenom stancijom koje izgleda kao kulisa romantičnog filma. Baš zbog toga ovu vinariju obožavaju svi, od celebova i influencera, ljubitelja vina do filmskih zvijezda. Tu je snimio spot popularni duet 2Cellos, Salma Hayek scene za film The Hitman's Wife Bodyguard, a nedavno je završeno snimanje scena za slovački film Šťastný Nový rok: Dobrodošli.

No istinske zvijezde ove vinarije iznimna su vina proizvedena po ekološkim principima, pa su sve etikete nositelji bio certifikata. Posebno su tražene malvazije produljene maceracije poput onih odležanih u amforama ili drvenim bačvama. Nećete odoljeti ni moćnim teranima. Prošla je vinogradarska godina, slažu se u Istri, bila iznimna, pa ćete se oduševiti i svježom Malvazijom.

Ako još niste bili u ovoj istarskoj vinariji, sada je pravo vrijeme, jer vas u rođendanskoj godini očekuju brojna iznenađenja i pogodnosti.

Toliko je toga lijepoga i posebnoga u Istri da je gotovo nemoguće izdvojiti pet najznačajnijih specifičnosti koje će vas ostaviti bez daha. Na svakom je koraku nešto što bi vas se moglo dojmiti.

Od intenzivno crvene zemlje koja obavija maslinike, preko Brijuna - otočnog raja o kojemu bruji cijeli svijet, do specifične bioraznolikosti, nevjerojatnih oscilacija u klimi i reljefu na svakih nekoliko kilometara, najmanjeg grada na svijetu i mnogih drugih čarobnih gradova koji stoljećima njeguju burnu i bogatu prošlost, a utjecaji različitih kultura ostavili su pečat vrijedan divljenja.

Ono što ostavlja upečatljiv dojam jest i hrana bogatih okusa koja se topi u ustima. Nevjerojatan duh, poletan karakter, kreativnost, discipliniranost i frapantno snažna volja Istrana za radom i stvaranjem, naglašavaju koloplet onog najboljeg od ove regije. Gosti uvijek iznova ostanu zapanjeni svestranošću Istrana koja inspirira.

Novi pravac

Fantastičnostima Istre mogli bismo pridodati pogled koji hrani dušu mirom, boje, arhitekturu i štošta. Ali ipak, reći sve, a posebno mjesto ne sačuvati za istarska vina… Bio bi to velik propust.

Zaputili smo se stoga na sam sjeverozapad Istarskog poluotoka, u bajkovito mjesto gotovo egzotičnog imena Brtonigla. Popevši se na brežuljak dočekala nas je vinarija Veralda i vlasnica Keti Visintin s kojom smo se prošetali imanjem, vinskim podrumom, pogonom za preradu grožđa, vinogradima i okolinom koja spaja sve najbolje od Istre.

Upoznati se s procesom nastanka vrhunskih Veralda vina od trsova do elegantnih butelja, iskustvo je koje vas nauči još više cijeniti svaku kapljicu u posluženoj čaši. Tu je utkano toliko ljubavi, zajedništva, promišljanja, odricanja, znanja i rada.
Naša priča, kakvu danas vidite, započela je s inovacijama. Tržištu smo predstavili ono što se nikada prije nije moglo pronaći na vinskim policama. Napravili smo rosé od terana. Teran se u Istri oduvijek njegovao, ali uvijek kao crno vino. Intenzivno, jake boje, doslovno kao krv. Mi smo prvi put napravili rosé od terana 2008. jer smo htjeli kreirati svoj pjenušac. Od malvazije nije dobro napraviti klasičnom metodom pjenušac jer ima prenizak pH pa ne bi bila dovoljna kiselost. Odlučili smo se za nešto potpuno drugačije. Prvo smo napravili rosé od terana. Jako nam se svidio pa smo ga pili i uživali u njegovom prekrasnom karakteru. Lansirali smo ga na tržište kao mirno vino i tu smo pokrenuli novi pravac. Nakon toga su svi domaći proizvođači koji uzgajaju teran, počeli od njega proizvoditi rosé, objašnjava Keti Visintin.

Vina visoke kvalitete

S proizvodnjom koja izlazi izvan okvira obiteljskih potreba započeli su 1998. godine. Djed je imao pet hektara vinograda. Prodavao je grožđe, nešto je ostavljao doma, nešto flaširao.

Potom je obitelj od bivšeg Pika u najam uzela 18 hektara vinograda i počeli su širiti proizvodnju. Ljubav i entuzijazam su bili tu pa je sljedeći korak bilo investiranje u znanje i tehnologiju. Kupili su prešu, muljaču, ruljaču, bačve od inoxa.

Nono je imao četiri, pet bačvi, a sada ih imamo tridesetak. Svaki vikend za vrijeme studija brat i ja smo se vraćali doma. On iz Rijeke, ja iz Trsta. Pomagali smo u vinogradu. Kad nešto naučite, nedostaje vam kad to nemate. Postane dio vas. Sezona, berba… Rutina je to iz koje ne možete i ne želite izaći. Ne bismo mogli živjeti bez toga. Puno sam putovala, ali sve mi je lijepo vidjeti na nekoliko dana, ali doma je najljepše, govori Keti Visintin.

Decanterova platinasta medalja

Njihovi se vinogradi nalaze na poznatim bujskim brežuljcima gdje se od davnina dobivaju vina vrhunske kvalitete.
Ukupna površina vinograda je trenutačno 26 hektara koje obrađujemo i njegujemo u ekološkom duhu kako bismo sačuvali okoliš od zagađenja i održali veću bioraznolikost. Proizvodnja grožđa, isključivo iz vlastitih vinograda omogućuje nam kontinuirano praćenje i očuvanje kvalitete, ljubiteljima dobrog vina pruža kompletan doživljaj, dodaju iz vinarije.

A o visokoj kvaliteti svjedoče brojne nagrade i priznanja kojima su ovjenčana ova vina. Jedna na koju su posebno ponosni jest potvrda o vrhunskom vinu od Decanterove platinaste medalje kojom se, prvo na hrvatskome tržištu, okitio upravo Veralda Istrian.

Eno-gastro doživljaj

Rosé od terana je osvježavajuće, ljetno vino, ima snažan karakter, mogli bismo to slikovito reći - ima mišiće. Intenzivan miris, u ustima lijepe kiseline, osvježava, a kada ga progutate, taj bogat okus dugo ostaje u ustima.

Ne nestane brzo kao kod većine drugih roséa. Odlično se sljubljuje sa školjkama, rakovicama i ribom, hranom koju uz teran ne biste nikad uparili. Još jedna zanimljivost je sljubljivanje s kuhanom šunkom - perfektno.

Dagnje na buzaru su pak druga gastroposlastica u koju se ovo vino skladno uklapa. Dagnje se isperu, očiste, dodaje se malo maslinovog ulja u tavu, malo peršina, sitno nasjeckanog češnjaka, malo se zaprži, ali ne prejako. Skloni se s vatre na samom početku kada se počne mijenjati boja. Ubace se mrvice i potom dagnje.

Nakon pet do sedam minuta se dodaje bijelo vino i jelo je gotovo. Kada ga spojite s gutljajem neodoljivog roséa od terana, spremni ste za božanstven doživljaj istarskih okusa. Napraviti tjesteninu uz to, također, jako je dobar način za uživanje. To je ljetno vino koje je u Istri izuzetno traženo.

Ljeti se jako puno pije rosé od terana, dok klasičan teran tijekom ljeta nije tipičan odabir. Eventualno čaša uvečer kada padne temperatura. A rosé od terana se rado pije za osvježenje tijekom cijelog dana. I uz bazen, uz zalogaje kanapea, i u kući kad se želite opustiti i unijeti svježinu u vrući ljetni dan.

U fokusu vinarije su autohtone sorte: malvazija istarska, refošk i teran. Još jedno vino koje ostavlja poseban dojam je orange wine. Crno vino, prva maceracija bez dodavanja kvasaca. Čuva se u drvenim bačvama šest mjeseci. Grožđe mora biti zrelo. Bere se 15 dana nakon uobičajene berbe. Bere se ručno.

Proces se odvija najprirodnije moguće, a flašira se nakon godinu dana. Ima note zrelog, sušenog voća poput marelice, smokve, a osjeća se aroma karamele, meda i vanilije. Zaokruženo je, obilno, uz snažne okuse. Uz sarmu ide odlično. Za posebne prilike i bogat nedjeljni ručak je idealno.

Istrian Brut Veralda

Još jedno posebno vino iz ove vinarije okupane suncem je Istrian Brut Veralda.

Odležalo je tri godine. Od grozdova do posluženja u čašu dijeli ga druga fermentacija. Uz ovo vino mogu se jesti rakovice, kamenice, nešto što se nije moglo sljubiti s teranom. Posebno je popularno za vjenčanja. Do prije desetak godina to nije bilo moguće zamisliti. Čak savršeno ide i uz odojak i tuna steak. Ima svježinu koja ispere usta, ispere mast, balansira okuse…

Najekstravagantnija je kombinacija sa sirovim škampima - kvarnerski sirovi škampi, malo maslinovog ulja. Ne postoji tako dobar škamp. Škamp koji nije autohton. Došao je iz Norveške, prilagodio se, a sada je puno bolji tu nego u Norveškoj odakle prvobitno potječe. Hrvatska ima taj poseban specijalitet koji nitko drugi nema.

Oni pružaju pravi hedonistički doživljaj. Ne morate čak znati ni kuhati. Jede se kao sirov škamp. Najbolje ga je malo zamrznuti pa odlediti nekoliko sati prije posluživanja da se očisti, zalije maslinovim uljem, čak ni sol ne treba, može malo papra tko voli i spremni ste za savršenstvo, objašnjava Keti Visintin.

Vinarija Veralda nudi posjete i degustacije

U ovoj vinariji organizirani su posjeti podrumu i degustacije. Počinje se s tri vrste vina i može se napraviti ručak s četiri slijeda za one koji žele tako provesti dan u Istri. Ovo je tek djelić divota s kojima se možete susresti u Vinariji Veralda. Dozvolite si dozu slobode, ambijent koji nježno miluje povjetarac s mora i miris vina i maslina koje će vas odvesti u potpuno novu dimenziju uživanja. Baš po istarski.

Nakon godinu dana pauze u Poreč se vraća Vinistra, a njezino 27. izdanje održat će se od 18. do 20. lipnja, prvi put na otvorenom, priopćili su organizatori, ističući kako će središte vinskog svijeta tijekom ta tri dana biti atraktivna porečka uvala Peškera.

Novi termin, nova lokacija i velika radost nas vinara što ćemo unatoč još jednoj neizvjesnoj godini uspjeti organizirati našu izložbu s najduljom tradicijom u Hrvatskoj. Na prvom mjestu su zdravlje i sigurnost posjetitelja i vinara pa ćemo strogo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere. Ovo je najljepši početak ljetne sezone u Istri za koju se nadamo da će biti bolja od prošlogodišnje - kaže Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Istarski vinari kažu kako je prošla vinogradarska godina bila izvrsna pa najavljuju vrhunska vina. Kao zagrijavanje za 27. Vinistru, 30. svibnja održat će se Dan otvorenih vrata istarskih podruma, kada istarski vinari od 10 do 19 sati već tradicionalno otvaraju vrata svojih vinarija.

Zbog epidemioloških mjera broj posjetitelja u podrumima je ograničen pa se unaprijed trebaju najaviti i rezervirati termin dolaska.

Pod francuskim brendom pjenušaca Luc Belaire, američka grupa Sovereign Brands na tržište je izbacila prvi plavi pjenušac. Ili kako ga oni opisuju, pjenušac "spektakularne safirne boje nadahnute plavim vodama Azurne obale".

Luc Bleaire Bleu proizveden je u ograničenoj seriji od 20 tisuća boca. Riječ je o cuveeu 55% colombarda i 45% ugni blanca, obojenog "jedinstvenim postupkom" koji je razvio Luc Belaireov enolog. Prodaje se po cijeni od 24,9 eura. Plava vina, koja su se na tržištu pojavila prije nekoliko godina, spadaju u najgori vinski kič. No, za Luc Belaire, brend u potpunosti fokusiran na klubove i lifestyle, ovakva eskapada možda još i ima logike. Luc Belaire Bleu je i predstavljen prvenstveno kao pjenušac za koktele.

Luc Belaire je najbrže rastući brend francuskog pjenušca koji su neobičnim sticajem okolnosti proslavili američki reperi. Ova burgundska kuća predstavlja se kao "obiteljska vinarija i neovisni brend u svijetu korporativnih divova". Osnovan krajem 19. stoljeća, Luc Belaire je sa svojim rijetkim brut i rose pjenušcima iz dvije regije (brut se proizvodi u Burgundiji a rose u Provansi), živio mirnim životom, dok se prije nekoliko godina, u jednom od luđih kulturnih srazova u svijetu vina, nije sve preokrenulo.

U utorak 11. svibnja 2021. u Kutjevu otvoren je Laboratorij za senzorna ispitivanja vina Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Svečano ga je otvorila izaslanica ministrice poljoprivrede, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede, Sandra Zokić.

Uz izaslanicu ministrice poljoprivrede, na otvorenju su sudjelovali: zamjenik ravnateljice HAPIH-a prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, Gradonačelnik Grada Kutjeva Josip Budimir, predsjednik Udruženja vinarstva HGK i predsjednik Udruge graševina Croatica Josip Pavić te predstavnici Udruge "Kutjevački vinari" i Veleucilista u Požegi.

Ovo je prva podružnica u vinarskoj regiji Slavonije i Podunavlja - jednoj od četiri u našoj zemlji. Znamo da je ime Kutjeva čuveno po vinu i vinogradarstvu. Zato nam je osobito drago da se ovakav laboratorij otvorio upravo ovdje i da smo proizvođačima vina dostupni s uslugom i adekvatnim stručnjacima upravio u Kutjevu. Ministarstvo poljoprivrede kao i Agencija za poljoprivredu i hranu podržava vinare na različite načine, a ovo je još jedna stručna podrška koja će unaprijediti proces proizvodnje vina na ovom području. Svakako i poboljšati odnose s vinogradarima i vinarima što nam je svakako u interesu, izjavila je izaslanica ministrice Sandra Zokić.

Nazočnima se obratio i Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Agencije za poljoprivredu i hranu. Rekao je kako im je cilj u potpunosti implementirati Zakon o vinu u svim segmentima proizvodnje, te olakšati rad vinarima. Uloga agencije je suradnja sa proizvođačima, kao i omogućavanje lakšeg rada i poslovanja. Gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir se zahvalio svima koji su se angažirali na otvaranju svoje ispostave.
laboratorij

Preko 500 vinara u vinogorju Kutjevo

Nakon otvorenja laboratorija, sazvana je i prva stručna Komisija za organoleptičko ocjenjivanje vina i voćnih vina. Zainteresirani mediji su mogli popratiti proces senzorske analize.

Kutjevo je u našim razmjerima zasigurno najpoznatije vinogradarsko-vinarsko mjesto, čija je tradicija duga gotovo osam stoljeća. Ima visoku kvalitetu vina i našu najznačajniju vinsku sortu graševinu. To je vinogorje s blizu 500 proizvođača grožđa i vina i više od 1300 hektara vinograda, te udjelom od 15 posto od ukupnih količina vina koja se stavljaju na tržište. Definitivno pripada u skupinu najznačajnijih vinogradarsko-vinarskih područja u nas.

Na ovom relativno malom području smjestili su se neki od najpoznatijih i najutjecajnijih hrvatskih proizvođača vina. Kutjevo D.D., Krauthaker d.o.o., Vinogradarstvo i vinarstvo "Enjingi" , Perak d.o.o, Galić d.o.o. i mnogi drugi.

Laboratorij kao dodatna podrška vinarima

S obzirom na značaj ovoga područja unutar regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, otvaranjem laboratorija, odnosno regionalne ispostave, vinarima će se pružiti dodatna podrška u poslovnom procesu. Sve s ciljem unapređenja cijelog vinogradarsko-vinarskog sektora i bolje povezanosti proizvođača i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

U ovoj ispostavi Regionalnog ureda proizvođači će moći predati zahtjeve i uzorke za stavljanje vina na tržište, gdje će se nakon zaprimanja izvršiti administrativna kontrola i distribucija uzoraka na fizikalno-kemijska i senzorna ispitivanja te će se moći preuzeti i finalna rješenja za stavljanje vina na tržište. Po ključu vinogradarskih površina i broja proizvođača, bit će angažirani i nadzornici, s primarnom zadaćom kontrola na terenu. Oni će biti angažirani i na poslovima potvrđivanja sukladnosti proizvoda prema specifikacijama za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, prikupljanja uzoraka grožđa za proizvodnju autentičnih vina, arhiviranje uzoraka te provedbu nadzora berbi grožđa za proizvodnju predikatnih vina.

Sudionici su razgledali novootvoreni laboratorij uz strogo poštivanje svih epidemioloških mjera. Nakon toga sazvana je i stručna Komisija za organoleptičko ocjenjivanje vina i voćnih vina, te je popraćen proces senzorske analize. To je prvo ocjenjivanje vina po regionalnom sustavu, a ocjenjivači su odabrani baš iz ove regije.

Kontrolu kvalitete će provoditi najbolji ocjenjivači

Evo što su nam o potrebi otvaranja ovog laboratorija rekli vinari kutjevačkog kraja.

Ovo ispitivanje vina trebalo bi znatno olakšati puštanje vina na tržište. Regionalnu kontrolu kvalitete tu će provoditi najbolji ocjenjivači tog podneblja koji su vrsni poznavatelji svih osobina grožđa i vina, istaknuo je Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi.

Po Zakonu o vinu ovo je potreba kako bi se službe približile vinogorju i olakšale vinarima dobivanje oznaka izvornosti, rekao je Vlado Krauthaker.

Ovim korakom se državne institucije približavaju proizvođačima vina. To bi trebalo olakšati rad vinarima, te smanjiti troškove proizvodnje, rekao je Ivica Perak.

Daj više napiši taj tekst. Gnjavi me urednik danima, a ja nikako da sjednem i krenem. Ostalo mi nekako u magli druženje s Todorom i Morisom. Omađijali su me s tim novim vinom. Vino volim, punk još više. A trebalo je i degustirati. O čemu se radi. Zovem vinara Morisa Vareška iz Krnice. Govori mi urednik, čovjek smislio neko novo pjenušavo vino, a na etiketu stavio punkera Zorana Todorovića Todora. Vino je nazvao punk i to ti je prvo punk vino. Ajd' dobro, valjda nije neki otrov, pomislim na prvu. Mislim si, veća bi mu fora bila da je vino stavio u bocu piva. E to bio bilo punk vino za u parkić. Nalazimo se kod Todora u Loborici da vidim što se to tamo kemija.

Sjednite, što ćete popiti, pita nas domaćin Todor i njegova simpatična supruga. I kreće priča o Morisovom vinu.

Prava umjetnost

Napravili smo 600 boca, krenuo je nadobudno Moris . On dijeli boce, a ja šamare. Ma ne, šalim se, uzeo je Jehovine svjedoke pa mu sad reklamiraju vino od kuće do kuće, govori Todor.

Ajde sad za ozbiljno, ponavljam nekoliko puta. Moram nešto napisati.

Bom, allora… Cijela priča vinarije i mog razmišljanja je koncipirana na ideji približavanja vina mlađoj populaciji koja se zadnja dva desetljeća više okrenula ispijanju piva. Young Punk nije naša prva etiketa na tržištu. Postoji još The Blonde One Malvazija i Merlot Šerđo. Ukupno imamo 13 etiketa koje čekaju da vina budu spremna i izađu na tržište. Svaku od tih 13 etiketa radi jedan umjetnik, a slogan moje vinarije je "Wine is Art", jer iskreno vjerujem da je prava umjetnost napraviti vino. Isto tako umjetnost je osmisliti rad koji ide na jednu od naših etiketa. Za razliku od većine vinarija nemamo unificirane etikete već svaki umjetnik, nakon što čuje priču o određenom vinu, ima otvorene ruke sam osmisliti baš onakvu etiketu za koju smatra da bi najbolje pasala uz određeno vino. Na taj način ujedno predstavlja i svoj rad, govori Moris Vareško čija vina izlaze pod brendom Momento Moris.

Za svoja vina kaže da su prirodna i jednostavna, ali vrlo kompleksna.

Kod osmišljavanja vina vodim se izrekom Leonarda Da Vincija: "Jednostavnost je ultimativni oblik savršenstva." Smatram da grozd sam po sebi sadrži sve što je potrebno da bi se iz njega rodilo vino. Nakon berbe u podrumu minimalno interveniramo kako bi nastao završni proizvod. Ne koristimo selekcionirane kvasce te svako naše vino fermentira na autohtonim kvascima. U vinogradima radimo po biodinamičkim principima s no till tehnologijom i ekološki smo certificirani proizvođači, govori Moris.

Trenutno su na tržište izbacili tri etikete. Autori su Đani Celija, Vanessa i Danilo Vujisić te Zoran Todorović. Uz njih, tu su još Vedran Klemens, kojeg svi više-manje znaju kao autora svih etiketa pivnice Medvedgrad, Goce Vasko, autor televizijskih reklama, zatim Vjeran Juhas Piro iz Mrklog Mraka i jedan od osnivača pulske Galerije HUiU.

Za svoje Young Punk Pét Nat vino Moris priča da je prvo pjenušavo vino u Hrvatskoj napravljeno od istarske malvazije metodom predaka (méthode ancestrale), koja se koristila prije više stoljeća u Limouxu na jugu Francuske.

Pét Nat je kratica francuskog izraza pétillant naturel što bi u prijevodu značilo prirodna pjenušavost. To je potpuno prirodno pjenušavo vino za čiju sirovinu koristimo grožđe iz naših vinograda u kojima ne koristimo herbicide, pesticide, sistemična škropiva ili slična sredstva koja su u konvencionalnom vinogradarstvu dozvoljena. Od samog smo starta nekonvencionalna vinarija, pa su nam i vina takva, skroz drugačija. Nekima se sviđaju, nekima ne, no zasigurno svatko tko ih proba kaže da su drugačija, ističe Moris.

Premda ne nosi etiketu biodinamičkog vina, otvorite li bocu plavca malog vinarije Križ i, bez ikakvog predznanja o ovoj metodi, znat ćete da se radi o nečem organski - dobrom. Potentnost na jednom kraju spektra, a svježina na drugom, daju ovom plavcu Denisa Bogoevića Marušića iz Prizdrine na Pelješcu svoj jasno prepoznatljiv karakter, posve jedinstven. A Denisovo eksperimentiranje s biodinamičkim prirodnim pripravcima i još k tome ručno obrađeni ekološki vinograd, koji se razvija u vlastitu ekosustavu zajedno s florom i faunom, rezultiralo je mjestom na vinskoj karti poznatog austrijskog restorana s Michelinovom zvjezdicom. Razlog - biodinamička proizvodnja. Trend koji je već osvojio neke od najpoznatijih svjetskih vinograda posljednjih je godina pustio i kod nas korijenje.

Pomalo nevjerojatno, ali ovaj svjetski pokret začet je još 30-ih godina prošlog stoljeća od strane utemeljitelja antropozofije Rudolfa Steinera, rođenog u Donjem Kraljevcu. Prateći ritam prirode, naročito lunarnog kalendara, sparen s holističkim pristupom obrađivanju zemlje gdje se na gospodarstvo gleda kao na jedan organizam, Steiner je razvio set principa obrade gospodarstva u čijem fokusu su sama zemlja i njezino zdravlje. Obrađivana zemlja hrani se i štiti isključivo prirodnim preparatima, pa se tako i u rogovima krava sprema homeopatska hrana, te se uz energetiziranu vodu regenerira zemlja kako bi posljedično jačala otpornost ploda.

Sirovina iz ekološkog uzgoja

Osiguravanje pravilne ravnoteže i stvaranje skladnih životnih uvjeta između zemlje, biljaka i okoliša unutar gospodarstva, ključ je ovog sve popularnijeg oblika poljoprivrede i vinogradarstva. U svijetu gdje klimatske promjene sve više utječu na preispitivanje odnosa prema našem planetu i gdje jedna epidemija može na koljena baciti neke od najmoćnijih svjetskih ekonomija i poremetiti lance opskrbe hranom u trenu, sve je više pobornika lokalnog organskog i/ili biodinamičkog poljodjelstva i u skladu s tim održivog življenja, jer druge opcije dugoročno zapravo i nemamo. Pobornici principa biodinamičke poljoprivrede tako su sve prisutniji na tržištu, a njihovi proizvodi, pa i vina, sve su traženija roba.

Neke su prakse iz biodinamike znanstveno dokazane, a za neke je potrebno malo vjere, baš kao i u homeopatiji. Kako bi došli do što zdravije i otpornije sirovine, neki vinari koriste kemijska sredstva i aditive, dok je u biodinamici (gotovo) sve prepušteno prirodnim ciklusima. Bolja sirovina, te zdraviji ekosustav mikrolokacije pa i cijelog područja, samo su neki od benefita ovakve obrade zemlje. Pojam terroira nezaobilazan je element PR-a gotovo svakog ozbiljnog vinara, no i dalje ih je velika većina opterećena pesticidima, pa se postavlja pitanje kakav je to onda zapravo terroir.

Sa svim prednostima potpuno ekološkog uzgoja, sirovini kao produktu neinvazivne poljoprivrede, gdje ljudska ruka tek ubire plod i sprema u boce, ovakva vina zasigurno su najiskreniji predstavnici nekog terroira. A vino itekako može biti iskreno ili barem onaj koji ga je stvorio. Stoga nije teško zamisliti, dok ispijate čašu biodinamičkog vina, da je na nosu i nepcima u fokusu ne samo vino, nego zemlja, biljni i životinjski svijet, prostor, vrijeme, zapravo cijeli ekosustav kojem je cilj biti što izvorniji ili, ako baš želite, produhovljeni proizvod.

Biodinamička svjetska scena

Biodyvin kao jedna od najvećih grupacija biodinamičkih vinara započela je s radom 1995., a danas okuplja oko 150 osviještenih vinara s prostora Europske unije, a na nekim od najpoznatijih vinogradarskih područja, poput Bordeauxa, Languedoc-Roussillon ili Toskane, niču novi biodinamički vinogradi. Gérard Bertrand, vinar iz pokrajine Languedoc i jedan od najvećih svjetskih biodinamičkih proizvođača vina s više od 1000 hektara, otvoreno priznaje kako mu je knjiga Rudolfa Steinera promijenila život. No, u profesionalnom smislu Bertrand je išao potpuno metodički i pomalo oprezno, te podijelio svoje vinograde u početku na klasični i biodinamički dio. I čekao.

Nakon dvije godine promatranja promjena, u biodinamičkom vinu otkrio je puno više svježih nota, mineralnosti i kiselosti, a potencijal dozrijevanja pokazao se puno većim. Takav uzgoj vinove loze nešto je kompleksniji, jer zahtijeva praćenje svih pa i najsitnijih promjena u vinogradu, no mnogi vinari kažu kako je mnogo zahvalniji za zemlju, te je za samog vinara daleko ispunjavajući, pa je profit mnogima zadnja stavka. Zasad pomalo elitističkom krugu biodinamičkih vinara pripada i Isabelle Legeron, jedina francuska nositeljica titule Master of Wine. Suosnivačica je svjetskog festivala Raw Wine, kao najpoznatijeg festivala za promociju organskog i biodinamičkog vinogradarstva.

Još kad kao ambasadora imate i Stinga, koji na svom imanju Il Palagio u Toskani također proizvodi ovakva vina, i to uz savjetovanje Alana Yorka, jednog od pionira organskog vinarstva u SAD-u, biodinamička vina mogu osvojiti svijet. U Hrvatskoj stotinu godina nakon začetka ovog pokreta, biodinamička scena pomalo je sramežljiva, pa je prošle godine održana prva vinska biodinamička večera u restoranu NAV Tvrtka Šakote, dok je večer prirodnih vina u bistrou Pod Zidom oduševila brojne ljubitelje ovih vina, a za ulazak u ovu priču preporučujemo vina Piquentum, Clai i Kosovec. Kod prirodnih vina proces nastanka vina odvija se u bocama usred prve fermentacije da prirodno zrije bez filtracije ili dodataka sulfita, prepuštajući prirodi da radi svoje.

Prva hrvatska biodinamička proizvodnja

Prirodna živost i talog odraz su prirodnosti vina, a živost je epitet oko kojeg su svi složni. Možda najveći, a ujedno i najozbiljniji biodinamički iskorak napravio je poznati vinar na Plešivici Tomislav Tomac s biodinamičkim vinogradom crnog pinota i graševine, koji nije tretiran nikakvim kemijskim preparatima. Prvi hrvatski pjenušac Tomac Pét Nat (skraćenica od 'pétillant naturel' ili prirodno pjenušanje) dobiven je najstarijom francuskom metodom, a lagano i voćno, neopterećeno klasičnom vinifikacijom pa i kvascima, ovo vino je pravo osvježenje na domaćoj vinskoj sceni. Uz još jedan Pét Nat Coletti vinara Franje Kolarića, još valja spomenuti svijetli primjer Bolfan Primus Orange Pinot Sivi iz 2012., čija je ukupna količina od oko 3600 boca odmah rasprodana velikom britanskom trgovačkom lancu, pa i Roxanich Antica 2011.

Obrađivani vinogradi hrane se i štite isključivo prirodnim preparatima

No, za neki sustavni iskorak na svjetsko tržište, svakom vinu potrebna je certifikacija Demeter (najstarije tijelo za certificiranje) ili Biodyvina, čime ste dokazali da je vino proizvedeno u potpunosti po biodinamičkim principima. I kada se podvuče crta, jedno je sigurno. Biodinamička proizvodnja vina, osim na zdravlje fizičko i duhovno, ima dugotrajne pozitivne efekte na lokalni biodiverzitet pa tako i na naš planet, što će u godinama koje dolaze, nadamo se, postati sve manje ekstravagantna 'igra' pojedinih vinara, a sve veći prioritet želimo li i dalje uživati u vrhunskim prirodnim vinima.