Vino

Slavne vinske regije nisu postale takve bez razloga. Proslavila ih je viša prosječna kvaliteta vina u odnosu na vina iz nekih drugih regija. Glavnina tog pozicioniranja, te podjele na slavne i dobre i anonimne i prosječne, koja uglavnom vrijedi i danas, odvijala se ponajviše u prvoj polovici prošlog stoljeća, a tek manji dio u drugoj. Primjerice, Bordeaux je svoj status zaradio dvadesetih u doba kad su vinari počeli po prvi puta puniti svoja vina u boce, a ne ih prodavati u rinfuzi, a Toskana je svoj stekla tek u osamdesetima, kada se Chianti konačno uspio otarasiti nasljeđa grubog kiseliša (jer sjetite se Superhika iz Alan Forda, on je prije puhanja u žrtve prvo potegnuo iz pletene boce Chiantija). Sa slavom i statusom stigla je veća potražnja i cijene su posljedično rasle. Ponekad u takve visine da se čovjek opravdano priupita, zar je to vino zaista toliko bolje od nekog drugog da može koštati nekoliko puta više. Odgovor je naravno - nije.

Najpoznatijim brendovima plaćate jamstvo kvalitete za koju oni svojim imenom jamče. U međuvremenu se svijet vina strahovito razvio. Znanje i tehnologija nisu više nedostupna kategorija i danas kad su svakom poduzetniku na raspolaganju enolozi i agronomi konzultanti, kad je literatura udaljena dva klika, a iskustva možete razmjenjivati s globalnom zajednicom, malo tko ima opravdanje za loše vino. Samo oni iznimno lijeni ili iznimno nesretni. Stoga je kvaliteta vina u svim vinorodnim regijama svijeta jako narasla. Međutim, razlike u cijenama, to jest koliko je kupac spreman platiti istu ili sličnu kvalitetu, ostaju iste. Slavni i dalje prodaju skupo, anonimni jeftino. Dio Europe u kojem se nalazi i Hrvatska je upravo takav, globalno anoniman kad je vino u pitanju. Međutim, svjesni smo da imamo ravnopravnu kvalitetu, tisućljetnu tradiciju i neka vrlo autentična vina od vlastitih sorata koja mogu konkurirati baš svima. Potaknut takvim razmišljanjima, Igor Luković, vodeći srpski vinski kritičar, održao je na zadnjem Vinart Grand Tastingu u Zagrebu, radionicu naziva David vs Golijat u kojem je usporedio neka od ponajboljih vina ove regije s onima iz najslavnijih. Naravno, degustacija je bila na slijepo, a rezultati su za prisutne bili ugodno iznenađujući. To je nadmetanje bilo sasvim ravnopravno.
image

Parovi i rezultati nadmetanja su bili sljedeći:

Sauvignonsko nadmetanje: Loire vs Bregovita Hrvatska i Štajerska

Sauvignon blanc (bijeli) je najvažnija sorta gornjeg toka Loire, jer iako je jako važan i u matičnom Bordeauxu, gdje je najčešće dio blenda sa sémillonom i ponekad muscadelleom, loirske apelacije Sancerre i Pouilly-Fume su te koje su ga proslavile globalno. Kasnije su novosvjetovne regije poput novozelandskog Marlborougha i južnoafričkog Stellenboscha dodatno popularizirale sortu, međutim statusno su loirske apelacije i dalje vodeće. U našoj regiji postoji nekoliko lokalnih sorti koje stilski imaju ista svojstva, svježinu, aromatičnost, mineralnost i specifičnu zelenu herbalnu notu, primjerice grčki assyrtiko, ali se s jednakim uspjehom uzgaja i sauvignon blanc. Za najbolja izdanja te sorte pođite u Bregovitu Hrvatsku i slovensku i austrijsku Štajersku. U goriškim brdima u Sloveniji se također može naći izvrsnih sauvignona, ali oni su stilski sličniji punijim i zrelijim vinima, često u drvu odležanom bordoškom bijelom blendu čijeg je sauvignon neizostavni dio.

Sauvignonsko nadmetanje: Loire vs Bregovita Hrvatska i Štajerska

- Puklavec Sauvignon blanc 7 Numbers 2019. 1

- Sancerre Domaine des Brosses 2019. 0

Taninska bitka: nebbiolo vs xinomavro

Među sortama koja obiluju taninima najpoznatiji je nebbiolo iz talijanskog Pijemonta i njegovih apelacija Barolo i Barbaresco. Slavni barolo je vino koje stilski trenutno nije u trendu, jer traži duže dozrijevanje i ne nudi jednostavne voćne note. Radi se o jednom od najkompleksnijih vina na svijetu, nježnije, gotovo pinotovske boje, ali za razliku od pinota, s izraženim taninskim stezanjem. U regiji koja obuhvaća Balkan i srednju Europu ne nedostaje sorti s takvim svojstvima, a najpoznatija je vjerojatno grčki xinomavro. Xinomavro je rustikalniji od nebbiola, sa sličnim taninskim stiskom i nešto zrelijim voćem. Može dati božanstvena vina s vrlo dugačkim vijekom trajanja, ali nebbiolo ipak ima finesu više.

Taninska bitka: nebbiolo vs xinomavro

- Xinomavro Reserva Alpha Estate 2015. 0

- Barbaresco Poderi Colla Roncaglie 2015. 1

Zahtjevni cabernet: bordeaux blend vs lokalni cabernet

Cabernet sauvignon je sorta koja može dati neka od ponajboljih vina svijeta, ali u velikoj većini slučajeva vinarima širom globusa to, bez obzira na ambicije i uložena sredstva, ne uspijeva. Osobito ako u bocu ne dolazi u blendu, već sam. Zbog ekstremne popularnosti uzgaja se doslovno svugdje, međutim, za razliku od rođaka merlota koji se izvrsno prilagođava različitim tlima i klimama, cabernet je izrazito izbirljiv i na svega nekoliko lokacija na svijetu daje kvalitetu ravnu onoj s najboljih položaja matičnog Bordeauxa. U regiji je možda najbolje uvjete pronašao u srpskom Negotinskom vinogorju, na tromeđi Srbije, Rumunjske i Bugarske. Tamo ostvaruje takve rezultate da na slijepim kušanjima poput ovog redovno pobjeđuje ponekad i nekoliko puta skuplje primjerke iz najslavnijih regija.

Zahtjevni cabernet: bordeaux blend vs lokalni cabernet

- Matalj Kremen Kamen 2017. 1

- Chateau Gloria, Saint Julien, 2017. 0

Zreli i mekani crnjaci: Plavac mali vs Amarone

Radi se o dva vina koja su u čaši vrlo slična, ali njihov put do takvog rezultata je sasvim različit. Plavac notu prezrele višnje, suhe smokve i trešnje dobiva sasvim prirodno i spontano, punim dozrijevanjem na lozi na nekim od najboljih vinogradarskih položaja u Dalmaciji poput Dingača ili Hvarskih plaža. Amarone nije monosortno vino kao plavac, već blend više sorti, corvine, rondinelle i molinare, koje se uzgajaju u regiji Veneto i od kojih se dio nakon berbe prosušuje, sve kako bi se postigla koncentracija, alkohol, dojam zrelosti i gore navedene arome. Amarone je izuzetno popularno vino, međutim, plavcima je blaga prosušenost urođena, ne trebaju se zamarati s nadogradnjom vina u podrumu, pa su stoga u tom razredu zrelih i mekanih crnjaka vodeći igrač.

Zreli i mekani crnjaci: Plavac mali vs Amarone

- Dingač Elegance Skaramuča 2013. 1

- Amarone Costa Arente 2013. 0

Snažni crnjaci punog tijela: Australski shiraz vs makedonski syrah

Ubildani crnjaci možda nisu u modi kao prije petnaestak godina, ali još uvijek su od strane tržišta obožavana kategorija. Zbog toga prosječan kupac često poseže za bocom novosvjetovnog shiraza ili merlota, međutim u Makedoniji, ali i u Bugarskoj i Grčkoj postoje sorte koje daju prirodno takva vina, ali također se jako puno uzgajaju i standardne internacionalne sorte poput syraha. Dvoboj dva syraha, australskog i makedonskog je bio vrlo tijesan, ali je iskustvo jedne od najboljih australskih vinarija ipak prevagnulo.

Snažni crnjaci punog tijela: Australski shiraz vs makedonski syrah

- Syrah Ten Barrels Chateau Kamnik 2018. 0

- Shiraz D'Arenberg Footbolt 2017. 1

Desertna vina: u slatkoj ligi prvaka igraju samo predikati s plemenitom plijesni

Plemenita plijesan koncentrira bobicu crpeći vodu iz nje, a ostavljajući ugušćeni grožđani šećer i kiseline. Pritom mirisu vina još dodaje specifičnu začinsku notu koja podsjeća na đumbir i sušenu koricu naranče, i kada se to pridoda prirodnim aromama suhe marelice, tipičnim za visoke predikate, dobiva se iznimno slatko i živo vino s neizmjereno slojevitim mirisom i okusom. To su vina za meditaciju, a neka od najboljih na svijetu se rađaju u Panonskoj nizini i njenom obrubu, prije svega u Mađarskoj, a potom i Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Mađarsko vinogorje Tokaj najuvjerljivije na svijetu interpretira plemenitu plijesan i vina nastala od njome zaraženog grožđa.

Desertna vina: u slatkoj ligi prvaka igraju samo predikati s plemenitom plijesni

- Tokaji Château Dereszla 5 Puttonyos 2016. 1

- Sauternes Château Delmond 2016. 0

Pjenušac vs Champagne: kraljevi i dalje stanuju u Francuskoj, i tako će još dugo ostati

Prohladnije vinske regije imaju najveće šanse konkurirati Champagni, mjestu gdje su moderni pjenušci rođeni. U sjevernijim dijelovima naše regije takvih mjesta ne nedostaje, osobito u Sloveniji, Austriji i Bregovitoj Hrvatskoj. Najbolji vinari tih vinogorja prave impresivne pjenušce sa svim očekivanim svojstvima poput svježine, oštrine i kremoznosti na nepcu, međutim, najviša klasa je i dalje uvjerljivo u francuskoj vinorodnoj regiji Champagne. Solidna utjeha našim asovima s Plešivice i sličnih vinogorja je što su njihova vina također izvrsna, možda ne kao najbolji šampanjci, ali zato kad uspoređujemo isti razred kvalitete, koštaju najmanje dva ili više puta manje.

Pjenušac vs Champagne: kraljevi i dalje stanuju u Francuskoj

- Šember Pavel 2016. 0

- Charles Heidsieck Brut Réserve NV 1

Hotel Parentium Plava Laguna u Poreču 17. lipnja ugostio je drugi po redu ovogodišnji Wine EnoGastro Vip Event.

Pod organizacijom Dantesa Begića i tima agencije Ricerca Mercato okupili su se brojni ugostitelji, hotelijeri, vinari, sirari, gastronomi i mnogi drugi iz ugostiteljsko-turističkog sektora. Cilj ovog eventa bio je povezati ugostitelje i lokalne proizvođače te ih dodatno educirati s ciljem poboljšanja njihove ponude i usluge. Osim vrhunskih proizvoda i kvalitetnih edukacija, gosti su mogli uživati u Cooking showu te večeri sljubljivanja hrane i vina.

Partneri projekta su Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Poreča, Grad Poreč, Istarska županija, Turistička zajednica Istarske županije, Udruženje obrtnika Grada Poreča, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede RH. Suzuki MotorTeh Pula vozila dočekala su goste na samom ulazu u hotel, a tijekom cijelog eventa imali su prilike uživati u isprobavanju i kušanju raznih proizvoda mnogobrojnih izlagača: Vina Prelac, Kopjar, Damjanić vina, Krauthaker, Marčeta vina, Vina Koper, Matić vina, Bodren, Galić vina, Sosich wines, Ščurek vino, Vinarija Gospoja, Pjrenušci i vina Josipović, Vina Poletti, Tiskara Sušak, Scorpio ugostiteljska oprema, delicije Histrisa, Alden bakalar, MI-KOM doo, Mini mljekare Veronika, Camelot, Cromaris, Dukat Hrvatska President, Đanić rakije i likeri, Jana, Gligora sirevi, PAR Gastro Akademija Rijeka, Gastro tim prezentirao je svoju vrhunsku ponudu a na njihovoj pokretnoj kuhinji i novom fenomanlnom roštilju Prima Grill radio se i humanitarni Cooking Show a za koji su namirnice osigurali Metro, PG Orehovec, Cromaris, PIK Vrbovec i Histris. A kako bi kuhari bili zaštićeni od sunca pobrinuo se Ghia Staff sa svojim šatorima, a za uslugu na visokom nivou pobrinuo se personal hotela Parentium Plava Laguna pod dirigentskom palicom Dragana Ružića.

Program je bio vrlo bogat, ispunjen radionicama i predavanjima izvrsnih govornika poput Mire Šemić- vinska dama i vrhunska govornica iz Slovenije, Damjana Miletića iz PAR Gastro Akademije Rijeka, našeg Chefa Dragana Jovanovića, sommeliera Jure Andrijaševića, sommelierke Manuele Maras, prezentacija slastica od strane Vlade Voštena tvrtke Irex Aroma i MI-KOM doo, Zorana Lukića iz tvrtke Scorpio i Barmen.hr, Filipa Savića i Tomislava Razumovića iz Vinarije Krauthaker. Teme su bile raznolike - Sir i vino u modernoj gastronomiji - sljubljivanje sira i vina, Bonton i kultura stola, Potencijal Graševine u visokoj gastronomiji, Evolucija istarske Malvazije, Novi trendovi u miksologiji, Sousvide kuhanje i vakumiranje moderne generacije i mnoge druge.

Event je dodatno obogatio Cooking show pod vodstvom gastro chefa Dragana Jovanoviića u kojem su sudjelovali i restorani Bacchus Plava Laguna, Damir Modrušan iz Sapore di mare i Da Antonio Fažana te restoran Asian streetfood Umi. Cooking atrakcija bila je humanitarnog karaktera te je prikupljeno 2450 kuna, a prikupljeni iznos zajedno s prikupljenim financijskim sredstvima na svim ostalim eventima biti će doniran Udruzi osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije za novu "Sobu čuda".

Nakon Rijeke i Poreča, Wine EnoGASTRO Vip Event ne staje sa svojom lijepom pričom već seli u Dalmaciju, točnije u Split u novi prekrasni hotel Amphora (23.06.), gdje je na redu edukacija i druženja ugostitelja Splita i cijele Splitsko-dalmatinske županije. Interes je vrlo velik jer najavljena je velika i vrlo posebna prezentacija "Kaštelanski žmuli i pjati" kaštelanska eno-gastro baština, zatim prezentacija Dalmatinske gastronomije u koju su se uključili vrhunski ugostiteljski objekti Splita - Zrno soli, Zora bila, Brasserie on 7 i Zinfandel Wine bar uz našeg Chefa Dragana Jovanovića i Luku Dančulovića i gostujućeg Chefa iz Zadra iz tvrtke Marikomerc Tomislav Karamarko.

Izložba vina vrbovečkog kraja održana je po 18. puta u povodu Dana grada Vrbovca. Izložbu organizira Vrbovečka udruga vinogradara i vinara.

Zaprimljeno je 110 uzoraka vina, a njih 17 dobilo je zlatne, 39 srebrne, a 35 brončane medalje.

Predsjednica povjerenstva bila je prof.dr.sc. Ana Jeromel, doc.dr.sc. Ana Marija Jagatić Korenika, a ocjenjivalo je 10 ocjenjivača u 2 povjerenstva.

Doc.dr.sc Ana Marija Jagatić Korenika kazala je kako je ukupno 17 uzoraka ocijenjeno sa zlatnom medaljom.
S najviše bodova (87) ocijenjene su 3 graševine i pinot sivi, među kojima će se izabrati i Gradonačelnikovo vino 2021. I dalje imamo visok i stabilan broj najbolje ocijenjenih vina, ali i povećani broj vina brončanog sjaja, koja su prihvatljive kakvoće, ali se ne ističu posebnim mirisom, okusom ili ukupnim dojmom. U tom smislu se nadamo da će nova berba donijeti više optimizma i manje slabije ocijenjenih vina u Vrbovcu - poručila je.

Prema ocjeni prosudbenog suda zlatom su se okitili sljedeći vinari: Pavao Juršetić ( graševina- kasna berba), Andrija Korenika (graševina), Viktor Korenika (graševina), Mario Periša (pinot sivi), Branko Vujičić (mješavina bijela), Denis Sokolić (graševina), Andrija Korenika (cabernet saovignon), Mario Periša (pinot sivi), Ivan Korade (aronija), Stjepan Keleković (mješavina bijela), Ivan Loborec (graševina), Marijan Kvaternjak (rizling rajski), Tihomir Tkalčević (chardonnay), Zoran Grbić (mješavina bijela), Mato Tišljarec (pinot sivi), Marijan Gotal (pinot sivi) i Mario Periša ( jagoda).

Izložba vina i dodjela nagrada vinarima, tradicionalno se održava u povodu obilježavanja Dana grada.

Nakon Aleša Winklera i njegovih fantastičnih sireva, Gorana Vrabeca i poznatih nam ljutih umaka te Sandre Babac i njezine priče o Šinjorini Smokvi, ove nedjelje, na Prvi program HRT-a stiže posljednji nastavak četverodijelnog serijala "Dulum zemlje". Ovog puta idemo na Pelješac.

Denis Bogoević Marušić nasljednik je male obiteljske vinarije. Upravo su očuvanje tradicije i povratak na Pelješac u okruženje prirode i slobode koju pruža, bili okidač da ostavi Split iza sebe.
Moja se obitelj bavila vinogradarstvom i vinarstvom stoljećima! Kao vinarija Križ službeno počinje od 2011., a ja sam iz Splita došao na Pelješac 2004. i uz tatinu podršku krenuo u stvaranje priče o vlastitoj vinariji, govori Denis koji se nakon godina rada i školovanja u Splitu, vratio u Prizdrinu, malo mjesto na Pelješcu u Donjoj Bandi. Tamo danas, uz podršku svoje obitelji, razvija priču o vinariji Križ te vinima iz biodinamičkog uzgoja.

Njihov najveći vinograd nalazi se na brdu Križ, a po njemu je vinarija dobila i ime.
Naše vino je drugačije jer ne postoji identičan vinograd u svijetu. Svaki vinar pokušava stvoriti neki svoj stil, ali najveća posebnost je okuse i mirise prirode koja vas okružuje prenijeti u bocu. Kada radite samo s vlastitim grožđem, i pokušavate izvući maksimum bez uplitanja modernih enoloških sredstava, onda imate nešto unikatno.

Denisova posvećenost obitelji, malom mjestu Prizdrina te želji da proizvodi drugačije vino, doista inspirira, a to i rado ističe:
Najponosniji sam na svoju obitelj i na odluku da dođem živjeti u Prizdrinu!.

Denisovu cijelu priču ne propustite u nedjelju, 13. lipnja na Prvom programu HRT-a, s početkom u 20:10.

Za 53. po redu Izložbu vina kontinentalne Hrvatske, koja će biti održana 18. lipnja u Svetom Ivanu Zelini, pristiglo je ukupno 226 uzoraka vina. Šampionom izložbe proglašena je Graševina, ledeno vino iz 2018. godine, vino vinarije Kutjevo d.d., dok je šampion među vinima Zagrebačke županije Traminac, ledeno vino, iz 2016. godine, Vina Šimanović.

Najbolje ocijenjena vina:

1. Nagrada "Ljerka Habuzin" - za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina

Kraljevina, berba 2020., OPG Puhelek Purek Stjepan, Sveti Ivan Zelina

2. Nagrada "Milan Pažić - za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino

Graševina, berba 2019., Perak d.o.o., Kutjevo

3. Nagrada "Pero Krznarić" - za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina

Rajnski rizling, berba 2020., De Mar vina, Sveti Đurđ

4. Nagrada "Dagutin Stražimir" - za najbolje ocijenjen vizualni identitet boce

Pjenušac Rose Bella, berba 2019., Kezele vino, Ivanić Grad

5. Nagrada za najbolje ocijenjeno predikatno vino

Graševina, ledeno vino, berba 2018., Kutjevo d.d., Kutjevo

6. nagrada za najbolje ocijenjeno crno vino

Frankovka, berba 2018., Vina Šimanović, Krašić

7. Nagrada za najbolje ocijenjeno pjenušavo vino

Pjenušac Rose Bella, berba 2019., Kezele vino, Ivanić Grad

8. Nagrada za najbolje ocijenjeno suho bijelo mirno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Zeleni Silvanac, berba 2020., OPG Crnić, Marija Gorica

9. Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera Sjeverozapadne Hrvatske

Traminac - ledeno vino, berba 2016., Vina Šimanović, Krašić

10. Nagrada za najbolje ocijenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Frankovka, berba 2018., Vina Šimanović, Krašić

11. Najbolje ocijenjeno vino - Šampion 53. izložbe vina kontinentalne Hrvatske

Graševina, ledeno vino, berba 2018., Kutjevo d.d., Kutjevo

Nagrade za najbolje ocijenjena vina Zagrebačke županije:

1. Bijelo mirno suho vino

Zeleni Silvanac, berba 2020., OPG CRNIĆ, Marija Gorica

2. Bijelo mirno vino s ostatkom sladora

Traminac - ledeno vino, berba 2016., Vina Šimanović, Krašić

3. Ružičasto i crno mirno vino

Frankovka, berba 2018., Vina Šimanović, Krašić

4. Pjenušavo vino

Pjenušac Rose Bella, berba 2019., Kezele vino, Ivanić Grad

5. Vino iz posljednje godine berbe

Sauvignon, izborna berba prosušenih bobica, berba 2020., OPG Josip Rajaković, Krašić

6. Ukupni županijski šampion

Traminac - ledeno vino, berba 2016., Vina Šimanović, Krašić

Uz gore navedena nagrađena vina, dodijeljena je jedna velika zlatna, 68 zlatnih, 102 srebrne, 32 brončane medalje i pet priznanja. Vina je ocjenjivalo stručno povjerenstvo od 15 degustatora, dobrih poznavatelja vina kontinentalne Hrvatske, pod vodstvom prof.dr.sc. Ane Jeromel. Nagrade će se dodjeljivati 18. lipnja u dvorani "Kraluš", uz glazbenu pratnju komornog orkestra Splitskih virtuoza. Nakon dodjele nagrada, uz degustaciju vina moći će se probati brojni gastronomski specijaliteti, a za dobru glazbu će se pobrinuti TS Tamburgeri.

Sveti Ivan Zelina ima bogatu povijest proizvodnje vina i može se pohvaliti kao jedini grad u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od jednog i pol stoljeća. Prva izložba vina na ovim prostorima održana je davne 1860. godine zaslugom Dragutina Stražimira (1821. - 1891.) koji je svojim djelovanjem i znanjem sabranim u knjizi "Vinogradar" učinio mnogo na vinogradarskoj, ali i ukupnoj gospodarskoj svijesti ljudi ovog kraja. On je postavio temelje modernog vinogradarstva, a svoja je vina izlagao i na izložbama širom Europe. O važnosti ove izložbe govori i podatak da su stručni ocjenjivački sudovi dosad ocijenili preko dvanaest tisuća uzoraka vina. Ovako veliki interes dodatno ističe grad Sveti Ivan Zelinu kao jedan od najznačajnijih hrvatskih gradova u razvoju vinske kulture i tradicije - ističu iz Turističke zajednice Sv. Ivana Zeline.

Belje je, nakon što dulje od deset godina nije obnavljalo svoj vinski protfolio, ovih dana predstavilo tri nova vina . Zanimljivo je da se radi o cuveeima; skoro sva dosadašnja beljska vina bila su monosortna ili kupaže najviše dvije sorte, koje su bile označene na glavnoj etiketi.

Nova je beljska linija vina namijenjena mlađoj publici, što je vidljivo i po komunikativnom, lepršavom dizajnu etikete. Cuvee Blanc sastoji se od traminca, graševine, muškata i bijelog pinota. Radi se o svježem vinu s naglašenim muškatnim i voćnim mirisima. U Belju Cuvee Blanc opisuju kao aperitivno vino, kao vino za druženje, ali i kao vino koje fino prati lagana predjela, sireve, pa čak i voćne kolače.

Cuvee Rouge kupaža je frankovke i merlota. Obje ove sorte u Baranji izvrsno uspijevaju. Nije loše podsjetiti da je prvo hrvatsko crno vino koje je dobilo Decanterovu zlatnu medalju bio baš beljski Merlot.

Rose iz 2020. baziran je na cabernet sauvignonu, u Belju kažu da naglašeno miriše po jagodama, malinama i naru, i da bi se trebao dobro slagati pizzom i burgerima. Belje je, podsjetimo, jedna od najvećih ali i najnagrađenijih hrvatskih vinarija.

Kvarner Wines Festival WineRi 2021. po prvi puta se održava na otvorenome na Trgu Riječke rezolucije u Rijeci od 10. do 12. lipnja 2021. godine u sklopu jedriličarske regate Fiumanka 2021. i to je prvo svojevrsno upoznavanje publike s Vinima Kvarnera u srcu Grada Rijeke. Članovi Udruženje Kvarner Wines koji su organizatori ovog događanja i koji izlažu na festivalu ponudit će posjetiteljima ekskluzivno kušanje jedinstvenih vrhunskih vina Kvarnera koja se ne mogu pronaći na policama dućana. U sklopu festivala će se održati i radionice "Vina Kvarnera u srcu Rijeke" i "Pjenušci Kvarnera u srcu Rijeke".

Tako će se među 80-tak vinskih etiketa s Kvarnera moći kušati kastavska autohtona kvarnerska kupaža belica koja je nastala od vinskih sorti mejskog, divjake, jarbole, verdića i brajkovaca koju proizvodi Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Plovanić vina. Ekskluzivno samo na Kvarner Wines Festivalu WineRi posjetitelji će kušati kupažu belica kao mirno vino, pjenušac i vino iz amfore koja su prema Hrvatskom zavodu za vinarstvo svrstana u vrhunska vina.

Prvi put na vinskom festivalu će nastupiti i Grand Village Estate Winery iz Selca te će ponuditi svoja jedinstvena vina poput žlahtine, sauvignona, sansigota i crnih kupaža, ali i jedinstveno ružičasto vino autohtone kvarnerske sorte sansigot.

Vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog predstavit će cijelu paletu vina među kojima se ističe najbolji pjenušac Hrvatske i Slovenije 1288 prema ocjenama Salona pjenušavih vina Zagreb i Ljubljana koji su i partner Kvarner Wines Festivala WineRi i jedino zlatom ocijenjeno ružičasto vino "Rosé Ružica Vinodola" sa ovogodišnje Vinistre.

Da žlahtina ima sjajne predispozicije postati i kompleksno vino pokazat će Estate Winery Katunar koja će ponuditi maceriranu žlahtinu i žlahtinu iz amfore koje će svoju premijeru imati upravo na Kvarner Wines Festivalu WineRi. Ova se vinarija može pohvaliti i vrhunskom svježom žlahtinom Sv. Lucija ali i jedinstvenim plavcem malim iz Baške na otoku Krku.

Vrhunska žlahtina iz Vrbničkog polja Kuće vina Ivan Katunar također svoju premijeru ima na Kvarner Wines Festivalu WineRi. Naime, prošloga je tjedna iz Hrvatskog zavoda za vinarstvo stigla ova prestižna ocjena za žlahtinu. Isto tako, ova će kuća vina posjetiteljima festivala ponuditi i srebrom ocijenjeno ružičasto vino "Rosé Ivan Katunar" na najznačajnijem svjetskom natjecanju u Poljskoj ove godine.

Obiteljska poljoprivredna zadruga Gospoja koja se može podičiti jedinstvenim Vinotelom Gospoja ponudit će posjetiteljima izuzev sjajne žlahtine Gospoja i najbolji pjenušac Istočne Europe prema ocjenama Vinitali.

Vinarija Šipun iz Vrbnika posjetiteljima će ponuditi pjenušac od žlahtine Maličić, žlahtinu, ali i najbolji rosé Istre i Kvarnera prema ocjenama Dobre hrane Jutarnjeg lista - autohtono vino Trojišćina Šipun i vino autohtone kvarnerske vinske sorte sansigot. Premijeru će na festivalu imati i bordoška kupaža Kapitul.

Najpoznatija žlahtina Zlatna vrbnička ona Poljoprivredne zadruge Vrbnik koja je zasađena na 150 Ha vrbničkog polja i koju 125 kooperanata zadruge uzgaja, proizvodi se u gotovo 600.000 litara i uz pjenušce Valomet i Valomet Rosé moć će se kušati na festivalu.

Ugostiteljstvo i trgovina Nada s Vrbnika prezentirat će svoju paletu vina, a posebnost ove vinarije je da se vina ne mogu kušati nigdje osim u restoranu Nada i u njihovoj vinoteci u Vrbniku. Posjetitelji će tako moći kušati i kupiti ekskluzivno vina ove vinarije.

Uz vina, posjetitelji Kvarner Wines Festivala WineRi će moći kušati i jedinstvene autohtone goranske likere Obrta Kotač iz Lokvi, te zaštićeni krčki pršut Žužić s Krka i sir sirane Hlam. Primorska konoba pripremat će primorska jela koja se sjajno sljubljuju s vinima.