Vino

Vino koje se sljubljuje s glazbom! Skini aplikaciju Enosophia, skeniraj prednju etiketu te pokreni jedinstven doživljaj ispijanja vina uz glazbu, piše na stražnjoj etiketi vina Trs No.5 novog branda Enosophia kojim dosadašnja vinarija Feravino iz Feričanaca polazi u osvajanje mlađe publike. Nakon skeniranja mobitel počinje svirati skladbu koju su mladi autori "napisali" posebno za ovo vino, a za svaku sljedeću berbu, ideja je, pjesme će skladati drugi autori.

Trs No. 5 naziv je graševine iz 2020. Sorta na boci ne piše, no vino su tako nazvali zato što je svaki peti trs u hrvatskim vinogradima baš od te sorte. Predstavili su i mlado ružičasto vino Matarouge od frankovke i crnog pinota na kojem su navedene i zemljopisna dužina i širina vinograda 45,50 stupnjeva sjeverno i 17,95 istočno. Ta etiketa ne nudi glazbu nakon što se skenira, ali aplikacija povede potrošače na virtualno putovanje "najboljim vinskim regijama na rosé atlasu svijeta te pokazuje što različite nijanse roséa otkrivaju o sortama i okusima". Imaju i fini ružičasti pjenušac čiji će naziv biti Today. Time se želi sugerirati da dobar pjenušac treba piti svaki dan, a ne samo u posebnim prilikama. Predstavljanje tih vina pratio je show poznatog kuhara Gorana Kočiša koji je pred posjetiteljima uz rose Matarouge pripremao tartar od dry age siementalke, čips od crne svinje i majonezu od paprike, a uz graševinu Trs No. 5 obraz crne slavonske svinje i pire na smeđem maslacu s tostiranim lješnjacima.

Enosophia je rezultat nove strategije razvoja i dugoročne održivosti naše vinarije kojima je glavni cilj razvoj Feričanaca i Slavonije kao najbolje vinske destinacije u Hrvatskoj. Brigom za održivi razvoj feričanačkog kraja želimo raditi na povratku mladih ljudi, osigurati im sigurna radna mjesta i perspektivu. To želimo postići i s našim novim brendom Enosophia koji je razvio tim posvećenih i motiviranih ljudi vođenih zajedničkom vizijom, rekao je Ivan Ergović u ime obitelji koja je vlasnik vinarije.

Ivan Maričić, direktor poduzeća Osilovac u sklopu kojeg je poslovala vinarija Feravino, a sad je i Enosophia, rekao je kako je rebrending vođen željom da budu najbolji.

Najbolji u stvaranju najboljeg vina, najboljih timova, educiranih potrošača i bolje, održivije okoline. Enosophia je priča koju želimo podijeliti zato što potrošači danas traže više od proizvoda. Žele priču, emociju, iskustvo i doživljaj, a to Enosophiju čini jedinstvenom, istaknuo je Maričić.

Do kraja godine na tržište će, najavili su, stići još sedam vina Enosophia. Ona će zamijeniti postojeću linija vina Dika koja će se prodavati dok se ne isprazne zalihe. Nova vina isprva neće biti u maloprodaji, nego u lancu Ho-Re-Ca, a linija vrhunskih vina Miraz ostaje. Rridodat će joj naziv Enosophia i pod tom etiketom u budućnosti puniti samo vrhunska crna vina. Doznajemo da je u planu i gradnja smještajnog kompleksa s bazenom na ponajboljem vinogradarskom položaju Goveđa glava koji će sadržavati između 40 i 50 soba.

Velika novost stigla je i iz Orahovice, desetak kilometara zapadno od Feričanaca. Riječ je o novoj liniji vina iz berbe 2020. od pinota sivog, silvanca zelenog, sauvignona i frankovke. Punjena su u burgundijske boce, kakve Orahovica dosad nije koristila, a izvrstan je sauvignon koji je u berbi imao gotovo savršene parametre: 100 stupnjeva sladora po Oechslovu moštomjeru, 10 grama kiselina po litri i pH 3. Ima novosvjetski izražen miris u kojem dominiraju list rajčice i cvijet bazge, a okus je europski, voćan, pun, zaokružen, nenapadan i fino svjež. Odluka o novoj liniji praktički je pala tijekom berbe kad je nova ekipa vinarije predvođena Ivanom Perkovićem vidjela da je na položajima Martin i Albus grožđe iznimne kvalitete i odlučila ga izdvojiti u posebna vina. Prvi je položaj dobio naziv po Martinu plemenitom Nagyju, začetniku komercijalnog vinarstva u tom kraju, koji je krajem 19. stoljeća dao sagraditi i stari podrum u brdu nadomak središta Orahovice. Drugi, pak, nosi prezime nekadašnjeg veleposjednika po kojem i danas u tom kraju zovu vodospremu i šumu. Njihovi inicijali MA dominiraju i jednostavnom, ali elegantnom etiketom.

U novoj liniji napunili su oko 21.000 boca. Najviše je zelenog silvanca, slijede sivi pinot i frankovka, pa sauvignon. Trenutačno imaju oko 155 hektara vinograda, od kojih 30 još čeka prvi rod. Ukupno su prošle godine napravili 917.000 litara vina, a planiraju bijele sorte u dijelu vinograda zamijeniti crnima. Berbu 2020. još je nadzirala bivša enologinja Ivana Nemet, koja je postala ravnateljica novog Tehnološko-inovacijskog centra u Virovitici, a Orahovica je sad zaposlila Luku Radičeka. Riječ je o enologu koji je odradio posljednje četiri berbe našeg značajnog crnog vinskog brenda Korlat pa je očigledno da će crnjacima i u Orahovici posvećivati sve više pozornosti.

Dva vinogradarska poduzeća iz hrvatskih sela su na ovogodišnjem državnom ocjenjivanju vina dostignuli lijepe uspjehe. Dobitnike su oglasili četvrtak u Belocrikvi. Od ukupno 1.800 ocijenjenih uzoraka žiri je zlatom medaljom odikovao 730 vina.

U finale je dospilo 91 vino 62 pproizvođača. Među njima su poduzeće Mariel u Vulkaprodrštofu i Remušev dvor u Uzlopu.

Titulu "Vinogradarsko poduzeće 2021. godine",je po prvi put primilo poduzeće Mariel u Vulkaprodrštofu, koje već skoro 40 godina nudi svoja odlikovana vina uz kulinarske specijalitete.

Marielovi su za svih osam predloženih vina dobili zlatu medalju. U kategoriji zeleni veltlinac je Marielovo vino Sand und Stein iz 2020. godine još i ponijelo titulu državnog dobitnika. Među finaliste je dospio i Marielov žuti muškat iz 2020. godine i zweigelt Ekskluziv iz 2019. godine.

Isto, među finaliste, i to u kategoriji plavi frankovac klasika je dospjelo vino Remuševoga dvora u Uzlopu. Vino iz 2019. godine nosi ime po ptici, žutoj pčelarici/Bienenfresser. Uz to su još dvoja Remuševa vina dobila zlatu medalju.

Zlatom medaljom su odlikovana i troja vina vinogradara Ericha Schruiffa u Uzlopu i troja vina poduzeća Migšić u Otavi.

Hrvatski vinari krenuli su u obranu svog stoljetnog desertnog vina prošeka u svjetlu novog talijanskog pokušaja sabotiranja zaštite izvornosti.

Italijanski predstavnici su kazali kako će braniti prošek pod svaku cijenu nakon što se Hrvatska obratila Europskoj komisiji za posebno priznanje prošeka.

To je drugi put da je Hrvatska pokrenula postupak za priznavanje zaštitnog znaka nakon što je Italija uspjela blokirati prvi pokušaj 2013. godine, tvrdeći da riječ "prošek" previše sliči riječi "prosecco". Hrvatski se vinari slažu da dvije riječi zvuče slično, ali tvrde da potrošači mogu lako razlikovati dvije riječi.

"Ako pitate stranca, razumio bi da se radi o različitim riječima"

Prošek, izrađen od suhoga grožđa, potječe iz Dalmacije kojom je između 1420. i 1797. vladala Mletačka Republika.
Razmislite o tome. Glavni grad moga otoka nekad je bila Venecija pa je ovo gotovo poput vođenja bitke protiv Mlečana, a i očito je da će se pronaći sličnost između ta dva jezika. Ako pitate stranca, siguran sam da bi 99 posto ljudi razumjelo da su to dvije različite riječi. Što se proizvoda tiče, prošek je sličan vin santu, a prosecco bijelom vinu s gaziranom vodom, rekao je Ivo Duboković, vinar iz Jelse na Hvaru.

Proizvođači prošeka tvrde da je njihovo vino staro više od 2.000 godina, a iako prosecco ima dugu povijest, tek su tridesetih godina prošloga stoljeća sjeveroistočne talijanske regije Veneto i Friuli-Venezia-Giulia službeno bile prepoznate kao talijanska područja koja proizvode prosecco.

Predsjednik pokrajine Veneto Luca Zaia rekao je kako se prosecco mora obraniti na svim razinama.
Prosecco ima svoj identitet, skandalozno je što Europa dopušta provođenje ovakvih postupaka, rekao je Zaia.

Picula zatražio od Komisije da zaštiti prošek od "talijanskih sabotaža"

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u petak je upozorio europskog povjerenika za poljoprivredu na ponovne talijanske pokušaje sabotiranja zaštite izvornosti hrvatskog desertnog vina prošeka koje, kako objašnjava, nema nikakve poveznice s talijanskim pjenušcem proseccom.

Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, u pismu povjereniku Januszu Wojciechowskom objasnio je razlike između dvaju vina te izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od sabotiranja koje čini talijanska vinarska industrija.
Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost, objašnjava u pismu hrvatski europarlamentarac.

Picula ističe kako nema riječi ni o kakvoj sličnosti vina, osim sličnosti u nazivu proizvoda.

Također podsjeća kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva "dalmatinski" kako bi se učinila dodatna razlika između naziva ionako različitih vina.

Optužbe za imitiranje uvredljive

U pismu Wojciechowskom istaknuo je kako je riječ o još jednom pokušaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom, kao članica EU, zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.
Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih talijanskih proizvođača koji se protive objavi hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU-a, stoji u pismu.

Njihovi komentari, nastavio je, o sličnosti naziva hrvatskog prošeka i talijanskog pjenušca prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama.
Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima, rekao je Picula.

Prosecco je pjenušavo vino, dok je prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajedničko u načinu proizvodnje, cjenovnom razredu ni kategorizaciji, tumači Picula u obraćanju Komisiji.
Zaštita prošeka

Od ovog sastava Komisije, poručio je, očekuje zaštitu prošeka.
Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima, istaknuo je Picula.

Picula je još u kolovozu 2013. od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko prošeka te istaknuo postojanje brojnih povijesnih i tehnoloških argumenata kako hrvatski prošek i talijanski prosecco nisu istovjetni proizvodi, odnosno da se radi o autohtonim hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a zemljopisno porijeklo neupitno.

Vinarija Galić u Kutjevu koja je otvorena prije tri godine mogla bi se naći u gadnim problemima. Naime, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) traži povrat novca i kazneni progon voditelja ove vinarije za koju brojni tvrde kako je jedna od najljepših u Hrvatskoj.

Vinarija je izgrađena uz pomoć europskih novaca, a sad pak Europski ured za borbu protiv prijevara tvrdi da se gradila uz ozbiljan sukob interesa.

Zbog toga traže povratak čak 10 milijuna kuna, a od DORH-a pokretanje kaznenog postupak! U cijeloj priči sporno im je što je vinariju kao podizvođač gradila tvrtka sina vlasnika, Josipa Galića.
Gledajte, ja sam previše iskusan poduzetnik da bih dozvolio da nešto bude mimo zakona i da izgubim 10 milijuna kuna…, rekao je Josip Galić.

OLAF navodi kako je sporna činjenica što su imali izvođača koji je za podizvođača uzeo tvrtku kojoj je vlasnik njegov sin.
Da, ali gledajte mi smo imali krovnog izvođača i nismo ulazili koga će on uzeti kao podizvođača, bilo je pet izvođača, rekao je Galić.

Pa iznenadio nas je nalaz OLAF-a. Iako nije bilo povrijeđeno zakonodavstvo RH niti EU, jer taj korisnik nije bio obveznik javne nabave, ali sukob interesa je jedno od načela koje ne smije povrijediti. RH kontrolira sukobe interesa, u ovom slučaju korisnik je moguće malo zaobišao izbog toga je istraga, predmet se još uvijek istražuje. I RH je dužna do 15. srpnja dostaviti očitovanje što je poduzela u tom slučaju, kazao je Ante Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Zaobiđeno na drugi način?

Inače, korisnicima novca iz fondova EU zabranjeno je za projekte financirane iz europske blagajne, angažirati tvrtke s kojima imaju osobne ili poslovne veze.

Na pitanje zašto korisnik nije upozoren da je riječ sukobu interesa, odgovaraju da zato što je nacionalnim zakonodavstvom bilo propisani da korisnik i izvođač ne smije biti u sukobu interesa, a ovdje korisnik i izvođač nisu bili u sukobu interesa.

Moguće da je na drugi način zaobiđeno, ne bi tretirali kao konkretan slučaj dok se istraga ne zatvori..., nadodaju.

Na 8. međunarodnom festivalu ružičastih vina "Pink day Zagreb" predstavile se i vinarije iz Udruženja Vina Kvarnera

Osmi međunarodni festival ružičastih vina održao se 27. lipnja 2021. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu i na njemu su nastupili i predstavnici Udruženja vina Kvarnera Vinska kuća Pavlomir, Kuća vina Ivan katunar i Vinarija Šipun.

Vinska kuća Pavlomir predstavila je ružičasto vino Ružica Vinodola od sorte cabernet sauvignon koji se zbog specifičnosti pozicije ističe svojom svježinom i jasnim voćnim jagodastim notama. Ovo je ružičasto vino, berba 2020., ocjenjeno, kao jedini u svojoj kategoriji, zlatnom medaljom na ovogodišnjoj Vinistri 2021. Fantastično se sljubljuje s laganim toplim predjelima poput rižota s plodovima mora, a može se poslužiti i kao aperitiv. Vinska kuća Pavlomir predstavila je i klasičnom metodom fermentacije u boci proizveden vrhunski ružičasti pjenušac Ružica Vinodola također od sorte cabernet sauvignon. Vina se mogu nabaviti u vinariji u Novom Vinodolskom ili u prodavaonici u Crikvenici.

Kuća vina Ivan Katunar predstavila je rosé Ivan Katunar u kojem je kupažirano 60% cabernet sauvignonai 40% merlota,a ujedno je ovaj rosé najnagrađivanije ružičasto vino Kvarnera s prestižnom nagradom s International Rosé Championship 2021 - Rose Ivan Katunar 2020 Kuće vina Ivan Katunar ocijenjen srebrnom medaljom. Zreo i mekan, polusuh rose, srednjeg tijela s aromatikom kandirane jagode, malo ušećerene korice mandarine, te suhog lista mente. Fine kakvoće okusa, harmoničan i topao. Zbog svoje mekoće izuzetno iskoristiv pri uparivanju sa hranom srednje teksture. Preporučena temperatura serviranja od 10 do 12 stupnjeva Celzijusa u čaši tulipan oblika. Ugodno i osvježavajuće vino primjereno je za konzumaciju uz jela od morskih plodova i sezonskog povrća. Iskričavo kristalno bistre i svijetlo ružičaste boje u skladu su sa sortom, tehnologijom i dobi vina. Mirisom je diskretno, ali dovoljno jako iskazano s dosta voćnosti. Finog kiselkastog okusa, polusuho i dobro zaobljeno. Prijedlog za serviranje: odličan kao aperitiv, uz morske delicije, uz mediteransku kuhinju. Može se nabaviti u vinotekama Kuće vina Ivan Katunar u Vrbniku, Puntu i Crikvenici.

Vinarija Šipunje predstavila jedino ružičasto vino autohtone kvarnerske vinske sorte trojšćina Rosé Šipun koji je ocjenjen kao najbolji rosé Istre i Kvarnera prema ocjenjivanju Dobre hrane za berbu 2019 godine. Ružičasto vino od trojšćine karakteriziraju voćne arome dinje, lubenice, breskve i maline, te lijepa trajnost. Ovo ružičasto vino se može poslužiti kao aperitivno vino i sljubiti sa školjkama, pršutom, salatama s morskim plodovima i uz pržene inćune. Može se nabaviti u vinariji na Vrbniku.

Ako želimo gledati pozitivno ovo nas vrijeme pandemije potiče na održivost, individualni pristup i povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu i razvoj vinskog turizma koji je više od prodaje vina. Sljubljeno s domaćom hranom, vino kao dio naše gastro ponude može snažno utjecati na povećanje prometa, a posebnost vinskog turizma je i uključivanje malih obiteljskih gospodarstava što može utjecati na snažniji gospodarski razvoj ruralnih sredina i prosperitet cijele zajednice.

U sinergiji vinarskih udruga i turističkih zajednica, Moslavina se uspješno pozicionira kao vinska regija, a vino postaje jedan od najjačih moslavačkih brendova. Ovaj vinorodni kraj u zagrljaju parka prirode Lonjsko polje i trsnog gorja, sa svojim glavnim adutima: škrlet i vinske ceste, domaća gastronomija, prirodne ljepote, biciklističke i druge staze, može izvrsno upotpuniti kontinentalnu turističku ponudu. Vino i turizam su prirodni partneri. Važnost zajedništva i udruživanja ovdje je posebno važno kako bi osnažili brend. Sinergijsko djelovanje vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je njihovog dodatnog razvoja - s jedne strane promovirati moslavačka vina na stranim tržištima, kao i regiju u kojoj nastaje, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma.

Glavni fokus je na promociji škrleta, s obzirom da je upravo ta autohtona sorta vina najpoznatiji predstavnik regije i prava moslavačka eno-ikona, a riječ je o autohtonoj sorti koju uzgajaju svi vodeći vinari moslavačkog područja. Moslavina je tako jedna od rijetkih vinorodnih regija kontinentalne Hrvatske koja se uspjela oduprijeti modi sadnje popularnih francuskih i njemačkih sorti te kao najvažnije kultivare sačuvati svoje iznimne autohtone sorte.

Veći gradovi regije prepoznaju ovaj potencijal, te ulažu u eno gastronomske programe i manifestacije, čime se stvaraju složeni turistički proizvodi. Kvalitetnim sadržajima i dobrom komunikacijom s medijima, takva događanja doprinose imidžu destinacije s kvalitetnim food&drinks sadržajima. Osim prilike za sudjelovanje u vinskim događanjima, posjetitelji imaju priliku upoznati vinare te uživati u ambijentu moslavačkih vinarija i podruma uz gastro delicije moslavačke kuhinje.

Vinarije Moslavine posljednjih godina doživljavaju velik uzlet i osim domaćih, osvajaju i prestižna međunarodna priznanja na izložbama i stručnim ocjenjivanjima, a zasluge za to, osim odličnih i marljivih vinara, ima i kutinski Festival vina koji već godinama potiče povećanje kvalitete proizvodnje vina u Moslavini te upoznavanje vinskog svijeta s moslavačkim vinima. Ljubitelji hrvatskih vina, a pogotovo onih od autohtonih sorti moslavačkog kraja uživali su u Kutini proteklog vikenda, 25. i 26. lipnja gdje je nakon godinu dana pauze održana velika vinska manifestacija Festival vina MoslaVina Kutina, u sklopu koje se održala 27. Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti.

Jedna za drugom nizale su se ekskluzivne vinske radionice, od Pjenušave Moslavine do Odležanih škrleta koje su otkrile urbanu stranu tradicionalnih moslavačkih vina, uz sudjelovanje značajnog broja vinskih profesionalaca i stručnjaka. Za širu publiku održan je vinski event uz večeru od pet sljedova s jelima od šarana i vrhunskim škrletima. U finale dvodnevnog festivala uveli su nas Wine&Bike -vinska biciklijada, te promocija pjenušca, a glavni program obuhvatio je dodjelu priznanja najbolje ocjenjenim vinarima, posebne eno-gastro degustacije, radionice najbolje ocijenjenih škrleta i glazbene nastupe.

Da bismo se pozicionirali na tržištu kao vinarska regija svakako je važno ulagati u marketing, procijeniti postojeću strategiju i definirati smjernice za unaprjeđenje brendiranja, te nadalje raditi i poticati udruživanje i sinergiju vinara, uz korištenje dostupnih nacionalnih mjera i poticaja. Kriza s pandemijom nas je usporila, ali nas nije omela u nastojanjima da Moslavinu predstavimo kao jedinstvenu turističku destinaciju, da udružimo snage i zajednički nastupimo na tržištu jer će sada, više nego ikad, biti potrebno zajedništvo i suradnja.

SuperWine, najuzbudljiviji vinski događaj jugoistočne Evrope, održaće se 3. srpnja u Porto Montenegru.

Iz Porto Montenegra je priopćeno da SuperWine, zahvaljujući vinima uglednih europskih vinskih kuća, prefinjenoj publici i nesvakidašnjem ozračju i ambijentu jaht kluba, godinama unazad uspijeva održati status najatraktivnijeg regionalnog vinskog događaja.

Ovaj, po mnogo čemu prestižni vinski događaj, uz nastupe di-džejeva i kulinarske zone, najbolji je dokaz da vrhunskim vinima i te kako prija jedan glamurozan i nesvakidašnji ambijent, navodi se u priopćenju.

Što se tiče vina, ovogodišnji SuperWine, koji se održava već osmi put, publici će se predstaviti u svom najboljem izdanju.

Dolazak su, između ostalih, potvrdile vinarije Chateau Palmer, Movia, Miraval, Polič estate, Jean Durup Pere et Fils, Virtus, Monteverdi, Mazzei, Masciarelli, Kovačević, Fattoria dei Barbi, Eden, Borgoluce, Plantaže, Prelević wine estate, Testament, Varvaglione 1921, Jungić, Borgo Conventi, Vinum, Prelević wine estate, Korta Katarina, Temet, Castel Savina, Henkell & Freixenet, Vinarija Drašković, Umani Ronchi, PIK Oplenac, Casa Gheller, Kutjevo, Grand Chais du France.