Vino

Dva dana vinskog hedonizma, škrlet kao glavna zvijezda, atraktivne radionice, tradicijski specijaliteti, idilični vinogradi - sve je spremno za Festival vina MoslaVina.

Ljubitelji hrvatskih vina, a pogotovo onih od autohtonih sorti moslavačkog kraja ponajprije škrleta, potom moslavca i dišeće ranine, svakako u kalendar neka zabilježe 25. i 26. lipnja. Nakon godinu dana pauze u Kutini se održava 27. izdanje tradicionalne Izložbe vina Hrvatske i vina izvornih sorti, u sklopu Festivala vina MoslaVina Kutina.

Vinarije Moslavine posljednjih godina doživljavaju velik uzlet i osim domaćih, osvajaju i prestižna međunarodna priznanja na izložbama i stručnim ocjenjivanjima, a zasluge za to, osim odličnih i marljivih vinara, ima Festival vina MoslaVina Kutina koji već godinama potiče povećanje kvalitete proizvodnje vina u Moslavini te upoznavanje vinskog svijeta s autohtonom sortom škrlet, ističe Ivana Grdić, direktorica TZ grada Kutine.

Za prvi dan festivala, 25. lipnja, pripremaju se ekskluzivne vinske radionice poput Pjenušave Moslavine, Arhive škrleta ili Sljubljivanje škrleta i šarana, koje će u moslavačkim vinarijama voditi poznati sommelieri i chefovi.

Drugog dana, 26. lipnja na glavnom trgu u Kutini, posjetitelji će kušati vina najpoznatijih moslavačkih vinara, ali i ona pristigla na ovogodišnje ocjenjivanje. Rezultati su nedavno objavljeni pa je poznat i šampion 27. izložbe - Škrlet Vina Košutić. Ukupni pobjednik je Moslavac OPG-a Zoran Jančar, veliko zlato za mješavinu sorata osvojila je Dragonada Kleti Romić, dok je prvo mjesto za najljepšu etiketu pripalo Škrletu Iconic, Lagena Winery.

Festival vina MoslaVina Kutina održava se pod pokroviteljstvom Grada Kutine, a organizatori su Turistička zajednica grada Kutine i Udruga vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" Kutina, uz partnerstvo P.O. Škrlet.

Vinari i organizatori podsjećaju posjetitelje da se pridržavaju svih epidemioloških mjera.

U Skoplju je uspješno održano deseto jubilarno izdanje Balkanskog međunarodnog natjecanja vina (BIWC), a titulu najboljeg vina u Bosni i Hercegovini ponijela je kolekcija Cabernet Sauvignon i Merlot 2018 iz vinarije Fazan iz okoline Prnjavora.

Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovao je rekordan broj vina, oko 1.000. Najbolja vina na Balkanu na natjecanju je odabrao prestižni žiri od 18 vinskih sudaca iz 10 zemalja.

Od svog osnivanja 2012. godine, Balkansko međunarodno vinsko natjecanje jedno je od rijetkih u Europi koje slijedi australski model organizacije vinskih natjecanja, pružajući kvalitetnu ocjenu konkurentskih vina.
Prvi put u zemlji organiziran je događaj ove vrste. Pored natjecanja, žiri i gosti imali su priliku posjetiti naše vinarije i imali su priliku upoznati se s razvojem vinarstva u zemlji i zalaganjem za vrhunsku kvalitetu u proizvodnji te osjetiti naše gostoprimstvo. Izazovnije je kako vina balkanskih zemalja smjestiti na svjetsku vinsku kartu na mjesto koje zaslužuju. Kroz aktivnosti Balkanske mreže vina koju smo osnovali u Skoplju prije dvije godine, u sljedećem ćemo razdoblju raditi na ostvarenju ovog cilja, rekla je Elena Mladenovska-Jelenković, izvršna direktorica udruge "Vina Makedonije".

Pobjednici u svojim kategorijama proglašeni su na prigodnoj svečanoj večeri.

Proglašena su najbolja vina za svaku zemlju:

Albanija - Merlot 2018 iz vinarije Belba, Bugarska - SM 2018 iz vinarije Rox,
Bosna i Hercegovina - Kolekcija Cabernet Sauvignon i Merlot 2018 iz vinarije Fazan,
Hrvatska - Pribus rezerva 2018 iz vinarije Baraka,
Grčka - Afoura Sanorini Asirtiko 2019 iz vinarije Anhidros,
Kosovo - Grand Rahova Reserve 2019 iz vinarije Labi,
Crna Gora - Stari podrum 2013 iz vinarije Plataže,
Rumunjska - Isa Sobignon Blanc 2020 iz vinarije Krama La Salina,
Srbija - Dina Grašaac pjenušac 2018. iz vinarije Winum,
Slovenija - Brut sedam brojeva iz vianrije Puklavec;
TurskA, Asticus Mons Cabernet Sauvignon 2018 iz vinarije Čamlia,
Sjeverna Makedonija - Signature Merlot iz 2017. godine iz vinarije Chateau Kamnik.

Grand Reserve iz vinarije Chateau Kamnik je osvojilo nagradu za najbolji dizajn etikete za vino "Carmenere", što je slika poznatog makedonskog umjetnika Mihaila Korubina. Na tom je događaju Robert Paul Bloom dobio priznanje od organizatora za najbolju vinsku osobu na Balkanu za dugogodišnji rad na prodaji i promociji balkanskih vina na europskom tržištu.

Nagrada Grand Trophy bit će objavljena 17. juna u Sofiji, gdje će biti objavljeno mjesto natjecanja 2022. godine.
Natjecanje se svake godine širi i poprima drugu dimenziju. Također dodajemo nove kategorije nagrada, ovisno o trendovima u sektoru. Ove smo godine prvi put uveli nagradu "Vinska ličnost Balkana" za zasluge u promociji balkanskih vina, koju je ove godine dobio Robert Paul Bloom iz Nizozemske, koji je posvetio velik dio svog rada život za promociju vina s Balkana, izjavila je Galina Niforu, direktorica i osnivačica Balkanskog natjecanja i festivala vina.

Ona je pozvala sve ljubitelje balkanskih vina koji nisu uspjeli doći na otvorenu degustaciju u Skoplju, da dođu u Sofiju 18. i 19. juna kako bi uživali u vinima iz balkanskih zemalja.

Sljedeće godine natjecanje će se održati u Grčkoj i očekuje se porast broja vina koja sudjeluju.

Tradicionalna Oriovita, nadaleko čuvena 23. izložba vina u Oriovcu, okupila je na ocjenjivanju brojne vinare iz cijele Slavonije i bjelovarskog kraja.

Završnici te manifestacije čiji je cilj afirmirati enološko blago i brojne turističke potencijale ovog dijela regije, prethodilo je, krajem mjeseca svibnja, ocjenjivanje pristiglih uzoraka vina, njih čak 117, koji su, kvalitetom, složni su i stručnjaci i amateri, iz godine u godinu sve bolji.

Stručno ocjenjivačko povjerenstvo na čelu s Kutjevčaninom dipl. ing. Ivicom Perakom tako je odabralo 25 vina kojima su pripala zlatna priznanja tj. zlatne boce. Po broju bodova najbolji je traminac Iločkih podruma, a slijede Vinarija Pavlović iz Češljakovaca sa graševinom izborna berba bobica, merlotom cabernet i graševinom 2020., te još među zlatima Vinarija Kaptol, zatim Vinarija obitelji Markota iz Pleternice sa cabernet sauvignonom, graševinom, savignonom i merlotom, Vina Romić iz Požege, Veleučilište Požega sa syrahom 2020. godina, te Vina Soldo iz Vetova sa mirisnim tramincem.

Pored toga niz vina iz požeškog kraja ocjenjeno je srebrnim i brončanim priznanjima.

Svoju vinsku priču obitelj Hora započela je još 2000. godine sadnjom prvog vinograda od 3.000 trsova u Venju. Supružnici Martina i Damir nisu se nadali da će se Damirov san o vlastitom vinu i podrumu danas biti unosan obiteljski posao.

Na lokacijama Mačevo brdo, Venje i Zajčevac (Požeško-slavonska županija) imaju 2,5 hektara vinograda. Najviše graševine, čak 90 posto, a kako ne bi imali samo jednu vrstu, prije par godina odlučili su se i na proizvodnju crnog vina merlota.

Godišnje proizvedu 15.000 do 20.000 litara s otprilike dva vagona grožđa. Većinu vina plasiraju po mjestima oko Zadra, u Sukošane, Seline i Vir, a ostalo prodaju na kućnom pragu.
Zapravo smo mislili ostati neka manja vinarija jer smo i suprug i ja bili u radnom odnosu, kaže, otkrivajući kako im je, pošto posao dobro ide, u planu širenje.

Cijela obitelj uključena u posao

Martina ističe da joj, kao ženi, poslovi u vinogradu i podrumu nisu teški, a pogotovo ne sada kada su im i djeca od velike pomoći.

Srednjoj kćeri Barbari se, iako je upisala fakultet fizioterapije, sve više čini da će karijeru započeti upravo u ovom obiteljskom poslu. Najstarija Ivana odlučila se na srednju školu i fakultet vinogradarstva, vinarstva i voćarstva, dok je najmlađem članu obitelji, dvanaestogodišnjem sinu Marku želja, kada odraste, nastaviti se baviti ovim poslom.

Iako je većini vinara pandemija napravila velike štete, vinarija Hora gotovo da ju nije ni osjetila, a razlog leži upravo u maloj proizvodnji. "Vino nam je bilo rasprodano unaprijed. Restorani s kojima radimo bili su otvoreni za vrijeme sezone tako da nam se cijela berba prodala", ističe dodajući kako zbog toga nisu ni tražili potpore.

Kvaliteta njihovih vina prepoznata je i nagrađivana od samih početaka. Obično se, pojašnjava sugovornica, prijave na Festival graševine u Kutjevu gdje godinama već osvajaju zlatne i srebrne medalje. Najdraža nagrada im je ona iz 2006. kada je njihova graševina proglašena šampionom. "Tu smo bili baš jako ponosni jer smo bili mladi vinari koji se tek uče", naglašava.
image

Posljednje natjecanje na kojem su sudjelovali bilo je na nedavno održanom Zlatnom trsu u Novoj Gradiškoj gdje su osvojili nagradu za najbolje bijelo vino.

Po našoj standardnoj krilatici "Misli globalno - pij (djeluj) lokalno", nakon navođenja i opisa najzastupljenijih vinskih sorti na svijetu, potom u Hrvatskoj stižemo do najzastupljenijih grožđa i vina u Zadarskoj županiji. Dok su svjetski podaci precizni, Hrvatski već na "koliko-toliko", ovi zadarski, u slijedu hrvatskih, spadaju u najkošmarnije. No, vjerojatnija je točnost sortimenta, od samih podataka o površinama vinograda i proizvodnji vina. Ovdje se bunimo s ARCOD-om, u koji masu toga nije upisano, makar ima primjera upisanog, a zapuštenog, kao i prijavljenim količinama, no to je druga općehrvatska priča.

Plavina i Debit kao najzastupljeniji sa 1,8 mil. panja

Da se, unatoč desetljećima vinske revolucije, nakon Domovinskog rata, pa i ranijeg "revolucionarnog" sređivanja Nadinskog blata, i pretvaranja u najveći vinograd u Sjevernoj Dalmaciji (360 ha) s unijetim sortama, ipak nismo odmakli od tradicije pokazuju prve dvije najzastupljenije sorte: Plavina i Debit. One su svaka na 12,5% površina, zajedno nešto iznad 25% svega službeno upisanog odnosno zajedno na 1,8 od 5,5 milijuna registriranih čokota, pa bi to čak bila trećina. Vjerojatno zbog gustoće sadnje na starim vinogradima, jer plasman zahvaljuju tradicijskim seoskim vinogradima "za sebe" dok ih se na novim plantažnim nasadima malo sadi. Riječ je o autohtonim sortama Sjeverne Dalmacije sađenim zbog navike i obilnog roda, a kako je voda bila slabo dostupna i ne baš zdrava, a seljaci imali male površine, to su im bile udarne sorte. Za oplemeniti vino (poglavito dok se u dućanima-zadrugama nije pojavio šećer po pristupačnim cijenama) uz njih se sadilo manje količine plemenitijih loze, najčešće Maraština uz Debit, odnosno Svrdlovina, Lasina, Babić i sl. uz Plavinu, te radile kupaže. Daju tanašna vina, makar ima suprotnih mišljenja, pa i primjera. Dok se s Plavinom nešto nastoji postići, pa se na dijelu smotri u kotarima posebno nagrađuje, kod Debita to nije slučaj već se brendira Maraština. Imamo primjer Radislava Ivaneže i Tomislava Glavića koji su kontrolom roda i drugom pažnjom Plavinu uzdigli na prag vrhunskog vina, dok s Debitom to rade Šibenčani, a ovdje ne. PZ MasVin radi s bazom Plavine oplemenjene kupaže, a odnedavno je sadnjom i Škaulj u svojoj kupaži zamjenio Grenache Plavinom, a Karaba drži čistu Plavinu. Pojavljuje se ali rijetko i dobra kupaža Debita i Maraštine. Debit čisti rade tek Vinarija Biograd i Karaba.

Unijeta trojka (Grenache, Syrah i Merlot) na oko 1,2 mil. panja

Grenache noir (Grenaš crni) nadomak je 400.000 panja i preko 100 ha (ARCOD) jednako Syrahu (Shiraz) odnosno Merlotu, s tim da Grenache pada, a ostale dvije sorte kao obljubljene u ovom kraju, u kojem daju vrhunska grom vina, rastu. Nama su sve tri unijete preko Vinarije Benkovac odnosno PK Zadra iz Franuske, iako je Grenache izvorno iz Španjolske (Granacha), Syrah iz doline rijeke Rhone pod Lyonom, a Merlot iz Bordeuxa. Ove tri sorte spadaju u svjetski iznimno zastupljene, Grenache se napušta jer osim obilne količine i šećera (alkohola) nema izražene druge kvalitete, koristi se u kupažama i ovdje ga nitko ili gotovo nitko ne radi jednosortnog. Syrah i Merlot su ponos ovog kraja i definitivno na osunčanom kršu Ravnih kotara daju čudesna vina. Za sad je najbrendiraniji Korlat s dugim dozrijevanjem i odležavanjem pa nam je njihov Syrah iz 2014. donio prvo zlato s Decantera sa 95 bodova kao gotovo idealno vino. Ovdašnji Merloti i Syrah obiluju aromama, ekstraktom, najčešće visokom alkoholom (posebno Merot) ali sa dobrim balansom lijepih kiselina, i imamo 20-tak proizvođača vrhunskih vina ovih sorti kao jednosortnih ili u kupažama.

20 vodećih sorti Zadarske županije

Najzastupljenije sorte grožđa u ZD županiji redom su: Plavina, Debit, Grenache noir, Syrah, Merlot, Maraština, Trebbiano toscano - ugni blanc, Cabernet Sauvignon, Plavac mali crni, Babić, Victoria (stolno grožđe - zobatica), Carignan, Crljenak kaštelanski - Tribidrag (Zinfandel, Primitivo), Pošip, Cabernet franck, Kardinal crveni (stolno grožđe - zobatica), Chardonnay, Gegić, Brajda crna, Grenache blanc. Od toga je 9 autohtonih hrvatski ili barem to mislimo, ostalo su unijete sorte.

Kutjevački vinari su otvorili vrata svojih podruma koje je na neko vrijeme zatvorila pandemija koronavirusa, a prema svemu sudeći vrata će ostati otvorena, nadamo se, još dugo jer su i gosti pokazali da su se prilično zaželjeli otvorenih podruma koji nude sjajna kutjevačka vina s idealnih geografskih dužina i širina.

Svoje su podrume otvorili naši vinari Krauthaker, Tandara, Sontacchi, Perak, Bodegrajac i Kutjevo d.d pa su širom otvorena vrata simbolizirala ujedno i konačan slom života na kojega nikako nismo naviknuti jer je druženje, pjesma, razgovor uz čašu vina duboko utkano u gene hrvatskog kutjevačkog slavonskog puka.

Iako još uvijek ne dišemo punim plućima i imamo ograničenja u svakodnevnom funkcioniranju pa stoga nije bilo moguće odraditi Festival graševine u onoj mjeri u kojoj je godinama okupljao tisuće posjetitelja u Kutjevu naši vinari ipak nisu ustuknuli i predali se potpuno pa su u onoj mjeri u kojoj je bilo dozvoljeno ipak očuvali tradiciju ocjenjivanja graševine, održavanja radionica i u konačnici onim najradosnijim - druženjem u podrumima proslavili još jedan Festival koji je u svom skromnom izdanju ipak najavio bolje dane - ne ponovilo se!

Koliko ljudi vole kutjevačka vina, Kutjevo i njegove brege pokazali su i ovom prilikom i odličnim odazivom na Dan otvorenih podruma pa u se u našim podrumima mogli pronaći gosti iz svih krajeva Lijepe naše.

Dan otvorenih podruma za nas je prošao i više nego dobro. Vidjelo se na ljudima da su željni avanture, provoda, ali i dobrih vina. Nakon silnih zatvaranja i ograničenja ljudi su dobili priliku da se malo opuste i provedu. Naravno, uz poštivanje svih preporuka i epidemioloških mjera. Kroz naš je podrum tokom dana prošlo 50-ak ljudi i mogu reći da su svi bili vrlo zadovoljni ponuđenim vinima. Između ostalog, posjetitelji su mogli kušati nasu šampionsku "Vrhunsku graševinu 2019" koja je pobijedila u kategoriji vina starijih godišta na Festivalu graševine. Htio bih se zahvaliti svim našim posjetiteljima i nadam se da će nas uskoro ponovo posjetiti i uživati u našim vinima, rekao je mladi vinar Ivan Perak.

Završni događaj Molitvenog doručka za JI Europu koji se proteklog vikenda održavao u Mostaru bio je posjet vinariji Carska vina Grgo Vasilj koja se nalazi nedaleko od Međugorja.

Ako se vozite kroz Međugorje, prema Čapljini, a želite stići do ove vinarije, potrebno je da se odvojite lijevo na put koji vodi prema Križevcu, a i sama adresa vinarije je Put Križevca 1.

Na obiteljskom imanju nalazi se prekrasno zdanje, vinski podrumi, koji su oduševili i glavne goste ovog događaja - američke kongresnike - Robert Aderholta i Johna Moolenaara.

Sudionici Molitvenog doručka su obišli vinske podrume gdje ih je sa svojom obitelji dočekao vlasnik Andrija Vasilj.

U prigodnom govoru, Vasilj je istaknuo zadovoljstvo činjenicom da je upravo njemu pripala čast ugostiti sudionike Molitvenog doručka - osim spomenutih članova Kongresa, ostale goste iz Europe i svijeta, ali i domaće sudionike.

Vasilj je goste upoznao s dugogodišnjom tradicijom proizvodnje vina u ovoj obiteljskoj vinariji.
Svoje obrazovanje sam stekao u Sjedinjenim Državama gdje sam upoznao svoju sadašnju suprugu s kojom imam i četvero djece, počeo je Vasilj svoj pozdravni govor pa dodao:
Večeras ćete kušati vina koja moja obitelj proizvodi, ovo što sad pijete je naš rose, koji je dobio ime po mojoj najstarijoj kćerki Niki, rekao je Vasilj.

Goste je upoznao i s potencijalima vjerskog turizma koje ovaj kraj, zahvaljujući neposrednoj blizini Međugorja, ima.

Ipak, najveći pljesak i oduševljenje je izazvao Andrijin otac Grgo.
Ja sam ponosan da je petero od moje šestero djece visoko obrazovanje steklo u Americi, rekao je on. Kazo je i kako je "vrijeme za njegov mirovinu", ali je siguran da će "vinarija ostati u dobrim rukama".
Vrijeme je da se umirovim, da odmaram, ali nemam straha jer znam da će obiteljski posao ostati u dobrim rukama. Oni će to sigurno dobro raditi, možda i bolje od mene. Rekao bih da je za uspjeh obitelji i obiteljskog posla najvažnije pouzdanje u Boga. Njega treba zazivati i kad nam je teško i kad nam je lako, ako je Bog uz nas u svakoj situaciji, ništa nam neće faliti, kazao je.

Nazočne je nasmijao kazavši kako on svojoj djeci uvijek govori da uspore, ali ga oni nikada ne poslušaju.

Hvala našoj Gospi, Majci Božjoj, koja je uvijek uz nas, rekao je on i dobio velik pljesak od prisutnih gostiju.

Američki kongresnici i drugi gosti, sudionici Molitvenog doručka, bili su oduševljeni vinarijom. Razgovarano je o samom procesu proizvodnje dobrog vina.

Vlasnik je gostima objašnjavao kako je za dobro vino potrebno više faktora - od sorti, što su u Hercegovini Blatina i Žilavka, preko kamena, sunca, berbe, sustava navodnjavanja i tome slično.

Među njima je bila i hrvatska parlamentarka Marijana Petir koja je kazala kako je sretna da je prije same večere i druženja uspjela otići i na misu i ispovjed u međugorsku crkvu.

Gosti su kušali razna vrhunska vina, čiji je naziv zaista točan, riječ je o, naime, zbilja carskim vinima.

Fini sirevi i tradicionalan hercegovački kruh pomogli su kušanju vina, a onda je domaćin Andrija izenadio goste.
Tu smo još pet minuta pa idemo u hotel, na večeru, rekao je Andrija gostima izazvavši pravo malo iznenađenje.
Pa kakvu večeru, zar ovo nije večera, komentirali su mnogi prisutni gosti uz smješak s obzirom na bogatu trpezu ispred sebe.

Večera je nastavljena u obližnjem hotelu koji je u vlasništvu obitelji Vasilj. U hotelu je molitvu pred večeru predvodio gvardijan franjevačkog samostana Dinko Peturina.

"Welcome to Međugorje", pozdravio je prisutne goste i dobio ogroman pljesak s obzirom na to da se radi o gostima koji, uglavnom, cijene ovo hercegovačko svetište.

Nakon večere i prigodnog druženja u hotelu sudionici Molitvenog doručka su se zaputili natrag u Mostar, u hotel Mepas, gdje je tog jutra održan središnji događaj ovogodišnjeg Molitvenog doručka za Jugoistočnu Europu - sam Molitveni doručak kojeg su, osim prisutnih kongresmena, podržali i brojni drugi zastupnici iz Sjedinjenih Država, Njemačke, Hrvatske...