Vino

U HKD-u Napredak u Zagrebu predstavljena su vina Vinarije Carska vina Grgo Vasilj iz Međugorja. Vinarija korijene vuče još iz 19. stoljeća, računaju, oko 170 godina do danas. Pridjev carska dobila su jer se u ovome kraju loza uzgajala još od rimskih vremena pa su se pila i u Rimu sve do dvora Marije Terezije. A modernu proizvodnju i izlazak na pravo tržište počeli su 1994. Grgo Vasilj poznati je hercegovački vinar, a zajedno sa sinom Andrijom postigao je uspjehe koje su prepoznali kupci i stručnjaci. Prve nagrade obitelj je dobila još 1912.

Sva raskoš sorti

Na 22 hektara vinograda prosječno godišnje proizvedu oko 80.000 litara vina. U Zagrebu predstavljenih sedam vina nije na širokom tržištu, dok su žilavka i blatina fine edition u retailu.

Prezentacija koju je vodio sommellier Tomo Jakopović počela je s Carskom žilavkom Premium iz 2020. U ovom vinu je 99% žilavka, a 1% su također tradicionalne hercegovačke sorte bena i krkošija. Po reakcijama publike, to je vino sve do prezentiranja crnih sorti imalo najviše glasova "za", pa i kada je predstavljena sjajna Carska žilavka Gregorius limited edition također iz 2020. Tu se razvila živa rasprava bi li Gregorius, koji ima odlične kiseline i PH vrijednosti, trebalo ostaviti u podrumu bar još dvije godine da sazrije do kraja i pokaže svu raskoš sorte žilavka. Zaključak je, a s time se složio i Vasilj, da bi to bilo dobro, ali da su oni u poziciji da moraju izlaziti ranije, prvenstveno zbog veličine podruma. Svakako bi bilo dobro sačuvati bar tisuću ili dvije butelja koje bi od sadašnje cijene 10-ak i nešto eura u budućnosti mogle koštati i 30. Vasilj je rekao da će svakako u budućnosti ostaviti određenu količinu jer je i sam toga svjestan.

Inače, čak pet od sedam predstavljenih vina nosi imena po Andrijinoj djeci: Sophia, Gregorius, Nika, Jeanne (Iva) i David. Vasilji, osim domaće blatine, od crnih svjetskih sorti preferiraju cabernet sauvignon. Tako smo imali priliku kušati rose Niku od CS-a, Jeanne cabernet sauvignon, a u cuveeu David zastupljen je podjednako 50%, kao i blatina.

Pravi winemakeri

Davor Zdjelarević pohvalio je rad međugorskih kolega.

Ovakvu stilistiku vina kada pijemo jedno za drugim u kratkom vremenu nije lako ocijeniti. Ovdje je riječ o vrlo precizno izrađenim vinima, a Vasilji su potvrdili da su winemakeri. Enolog može imati znanje, i ima, ali ne stavlja konačnu točku na proizvedeno vino, već sam vinar. To je ovdje vidljivo - kazao je.

U Carskoj blatini premium edition 2018. zastupljeno je, uz 90% blatine, po 5% trnka i cabernet sauvignona. Vinarija ima oko 29.000 trsova blatine i 25000 cabernet sauvignona, ostalo je najvećim dijelom žilavka. Carska blatina imala je 13,5% alkohola, kao i Jeanne 2017. (CS), a David 2018. (mješavina CS-a i blatine po 50%) 15,1%. Opći je zaključak da sva ta tri vina po sadašnjim parametrima imaju potencijal za višegodišnje odležavanje.

Andrija Vasilj je u stvaranju dobrih vina naglasio i rad u vinogradu i podrum.
Morate imati dobru sirovinu, ove godine na naših 22 ha ubrali smo 120 t odličnog grožđa, a to je preduvjet da preciznim radom u podrumu dobijete ovakva vina - kazao je.

Proizvode i rakiju u manjim količinama, lozovaču i višnjevaču, orahovaču i travaricu.

Ni Francuska, ni Italija, ni Španjolska - već Argentina! Ova južnoamerička zemlja već se treću godinu zaredom može pohvaliti kako imaju najbolju vinariju na svijetu. Portal World's Best Vineyards donio je takvu odluku nakon glasovanja i biranja gotovo 600 eksperata.

Vinarija Zuccardi Valle de Uco, smještena u regiji Mendoza, proglašena je najboljom vinarijom svijeta za 2021. godinu. Prilikom biranja vrednuju se uređenja i izgled vinarija, ali prije svega, kvaliteta njihovih proizvoda.

"Izuzetno smo zadovoljni. Ovo je vrlo važno priznanje za nas i za regiju, s obzirom da se žiri izmjenjuje iz godine u godinu" - izjavio je Miguel Zaccardi, jedan od menadžera vinarije. "Ovo nam omogućava da nastavimo Mendozu, ali i dolinu Uco, ucrtavati na svjetsku vinsku mapu" - dodao je.

Poredak, koji godišnje sastavlja žiri sastavljen od 600 svjetskih sommeliera, vinskih stručnjaka i novinara koji se bave luksuznim putovanjima ocjenjuje najbolja mjesta za kušanje vina, kao i arhitektura vinarija, ali i njihovih popratnih sadržaja.

Uz pobjedničku argentinsku vinariju, još se jedna vinarija iz te zemlje našla u TOP 10, a riječ je o vinariji Carena Zapata. Inače, drugom najboljom vinarijom proglašena je španjolska Marques de Riscal, a treća francuska Chateau Margaux.

Ovoga ljeta poznata ženska udruga WOW (Women on Wine) - Žene i vino, trebala je proslaviti svoju okruglu, desetu obljetnicu. S obzirom na pandemiju, potrese i druge poteškoće, proslava je ipak odgođena za kraj godine ali je zato održan optimističan i veseo Pink Day posvećen rosé vinu i ekstra djevičanskom maslinovom ulju. WOW akcija Što žene žele, pak, namijenjena je ponajprije podršci hrvatskim vinarima i svim njihovim vinima, bez obzira na boju, a popularne WOW-ice je uspješno održavaju na životu već devet godina.

Izbor za WOW vina godine zamišljen je kao svojevrstan ženski izbor vrhunskih domaćih vina kušanih u prethodnoj godini. Pobjednička vina biraju se u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i slatka vina. Za razliku od medalja i diploma koje vinari obično osvajaju, u WOW akciji Što žene žele, pobjednici u svakoj kategoriji dobivaju vrijednu skulpturu koju je dizajnirala poznata dizajnerska Grupa, a ukupni pobjednik, dobitnik WOW Grand Prixa, odlazi u režiji WOW na nagradno studijsko putovanje u jednu vinsku regiju. S WOW-om su do sada putovali pobjednici Gianfranco Kozlović u Bordeaux; Saša Senjković u Champagnu; Moreno Coronica u Barcelonu i Penedes; Luka Krajančić u Burgundiju; Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u Toscanu a Fakin u mađarski Villany.

U prvom krugu ovog izbora mogu elektroničkom poštom glasovati sve članice udruge i simpatizerke a prema autorskoj listi sommeliera. Do sada su selektori bili sommelieri Karin Rupena-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić i Željko Bročilović Carlos, dok je ove godine tu čast imao vrhunski istarski sommelier Emil Perdec. Nakon glasanja WOW-ica (prema Perdecovoj listi) iskristalizirali su se finalisti. U posljednjoj fazi o pobjednicima u svakoj kategoriji uvijek odlučuje stručni ženski žiri na slijepom kušanju, a ono se ove, po svemu netipične godine umjesto, tradicionalno, u vinoteci i wine baru Bornstein - održalo u wine baru Pupitres, sommelierke Jelene Šimić-Valentić.

U finalnom žiriju su bile vinske stručnjakinje i poznavateljice: enologinja i vinska konzultantica Ivana Nemet, vinska specijalistica Ines Zemlić iz Rotodinamica, s WSET3 diplomom i voditeljica restorana Matrix, Manuela Maras, WSET1. U finale su ušli, od pjenušaca Blanc de Blancs, 2016., Jagunić i Urban White extra brut, Štampar. Od bijelih: Pinot grigio 2017, Coletti, vinarije Koalrić; Chardonnay sur lie, 2017., Jasne Antunović Turk i Pušipel X, 2016, vinarije Crmrečnjak. Od roséa tu su Rosé Geržinić i Rosé Krauthaker a od crnih vina Vučjak 2018, Šember; Cuvée 2015, vinarije Jakob te Cuvée Supreme 2013, Korlat. Od slatkih, u finale su ušli Vin de rosa 2017 vinarije Teraboto i Prošek 2015., Stina. Nakon detaljnog kušanja naslijepo, članice žirija su donijele odluku o pobjedniku u svakoj kategoriji, kao i o ukupnom pobjedniku i dobitniku WOW greand Prixa.

Konačni rezultati žiriranja bit će objavljeni krajem godine na tradicionalnom WOW Božićnom okupljanju, koje će ovoga puta biti osobito svečano s obzirom na okruglu godišnjicu. WOW-ice najavljuju, da ako situacija (epidemiološka i financijska), budu dozvoljavale, na proljeće iduće godine ponovno kreću na put s ukupnim pobjednikom.

Prošla subota, 23. listopada 2021. godine bila je idealna prilika za održavanje Fešte mladega vina Savičenta. Fešta mladega vina Savičenta redovito se održava svake godine i uvijek iznova dokazuje zašto je Istra kraj koji svi ljubitelji vrhunskog vina moraju posjetiti.

Fešta mladega vina Savičenta održava se u lijepoj istarskoj općini Svetvinčenat. Organizaciju čitave Fešte potpisuju zajedno Turistička zajednica Svetvinčenat i Općina Svetvinčenat, uz pokroviteljstvo Istarske županije. Upravo oni su odlučili nagraditi vinare zasluženim zlatnim medaljama te tradicinalnim istarskim bukeletama. Direktor TZ Svetvinčenat Dean Pustijanac, načelnik Općine Svetvinčenat Dean Perković te Ezio Pincan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu dodijelili su nagrade svim prisutnim vinarima.

Niti jedne godine, pa tako ni ove, organizacija Fešte nije podbacila, dapače iz godine u godinu ona biva sve bolja i uspješnija. Što dokazuje odlična posjećenost i sjajna atmosfera koja je vladala tijekom čitave Fešte mladega vina Savičenta.

Vrhunsko mlado vino i istarska pjesma

Manifestacija je započinjala u 13 sati tradicionalnom biciklijadom i nastavljala se degustacijom mladih vina, te završavala nastupom glazbenika Bruna Krajcara i pratećeg benda. Pjesme, plesa i veselja nije nedostajalo.

Tog dana u Svetvinčenatima svi okupljeni imali su priliku kušati vrhunska istarska vina koja su simbol ovog kraja. Cilj sajma, kako mu i samo ime kaže, bila je degustacija mladog vina.

Vinari koju su sudjelovali na sajmu mogu se podičiti izvrsnim vinima. Među inim vinarima koji su te jesenje subote predstavili svoja mlada vina bili su Radanović, Babos, Baćac, Černeka, Matošević, Franc Arman, Marčeta, Matić, San Martino, Sirotić, Fuhtar, In Sylvis i Vivoda. Kako bi čitava manifestacija prošla u što boljem ozračju, pobrinuli su se sami vinari donijevši sa sobom i svoje druge iznimne etikete vina. Stoga, uz ono mlado, nije nedostajalo ni drugog vrhunskog istarskog vina. Posjetitelji su se od degustiranja vina mogli okrijepiti uz plate odličnih istarskih narezaka i sireva.

Fešta mladega vina Savičenta manifestacija je koja slavi ljepotu, okus i miris mladoga vina pritom ne zaboravljajući na iznimnost svih drugih vrhunskih vina istarskog kraja.

U Mostaru će se u subotu, 30. listopada održati prvi Wine Garden Fest.

Uživajte u vrhunskom vinu, ukusnim gastro delicijama, odličnoj glazbi i mnogo smijeha uz stand up komediju. Pozivamo Vas na izniman vinski doživljaj, neodvojiv od užitka nepca. Zauzmite svoje mjesto na Wine Garden Festu, otkrivajući: boju, okus, stil, ponuđenih na kušanje vinskih etiketa, navode organizatori.

Wine Garden Fest otvara podrume, puni čaše, kako bi ste uživali u bogatim i raskošnim vinskim karakterima.

Posebice, sad kad je spravljanje vina, proglašeno umjetnošću! Dragi poštovani gosti, s vinskom kapljicom nadahnuti budite svi!, poručuju organizatori.

Kako navode, predstaviti će se Vinogradi Nui9ć, Vina Zadro, Keža, Edi Simčić, Vinarija Dodig, Bjana, VIno MIlas, Degrassi i Klet Krško.

Vina Laguna porečke Agrolagune - Castello Festigia 2018 i Cabernet Franc Festigia Riserva 2018 i ove godine su se iz Italije, s natjecanja "Emozioni dal Mondo: Merlot i Cabernet Insieme", vratila sa zlatnim medaljama.

Velika je čast osvojiti zlato za vina koja ćemo tek predstaviti svojim potrošačima. Ovo nam je još jedna potvrda kontinuirane kvalitete naših vina, ali i poticaj svim našim vrijednim ljudima koji sudjeluju u stvaranju vinske priče. U našim je vinogradima završila ovogodišnja berba te ćemo dati sve da i dalje proizvodimo vina, koja će postizati ovakve prestižne rezultate na natjecanjima s najboljim svjetskim konkurentima, istaknula je Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune.

Kroz tri dana natjecanja, od 14. do 16. listopada, u prekrasnom lombardskom gradu Bergamu kušalo se 220 uzoraka iz 18 zemalja svijeta. "Emozioni dal Mondo: Merlot i Cabernet Insieme" je već sedamnaest godina jedno od najprestižnijih europskih enoloških natjecanja i jedino je na svijetu s fokusom na sorte merlot i cabernet i njihove kupaže, a održava se pod pokroviteljstvom prestižne međunarodne organizacije OIV - International Organisation of Vine and Wine.

Dokaz da istarska Agrolaguna proizvodi jednu od najboljih crnih kupaža u Hrvatskoj je osvojenih 43 medalja, od kojih je 28 zlatnih. Castello Festigia kontinuirano osvaja zlatne medalje na najprestižnijim svjetskim natjecanjima.

Ova nagrada je treće zlato dobiveno u ovoj godini, a ujedno i prva potvrda vrhunske kvalitete za berbu 2018 koja će se uskoro plasirati na tržište. Radi se o crnoj kupaži u čiji sastav ulaze međunarodne sorte, Merlot i Cabernet Franc. Vino odiše istarskim duhom i terroirom i na najbolji način pokazuje sve karakteristike istarskih vrhunskih crnih vina: eleganciju, kompleksnost, mekoću i zrelost tanina, duboku i živu boju, svježinu posebne istarske umjerene mediteranske klime i toplinu istarske crvenice.

Prema procjenama podataka o berbi, a koje su Europskoj komisiji dostavile države članice Europske unije, predviđa se da će proizvodnja vina i mošta u sezoni 2021./2022. iznositi 147 milijuna hektolitara. To je 23 milijuna hektolitara manje u odnosu na prethodnu sezonu i pad za 13 posto.

Nepovoljni su vremenski uvjeti u proljeće i ljeto, naizmjenično od mraza preko poplava do bolesti vinove loze imali stvaran utjecaj na berbu vina EU 2021. godine.

S procijenjenom proizvodnjom od 44,5 milijuna hektolitara (pad od 9 posto), Italija bi ostala najveći proizvođač u EU, a slijede ju Španjolska (39 milijuna hektolitara, što je pad od 15 posto) i Francuska (33,3 milijuna hektolitara, smanjenje od 27 posto). Proizvodnja te tri države članice, koje čine gotovo 80 posto ukupne na razini Unije, procjenjuje se na 117 milijuna hektolitara 2021. godine, što je smanjenje za 23 milijuna hektolitara (-17 posto) u usporedbi s količinama iz 2020. godini kada je zabilježeno 140 milijuna hektolitara.

U Hrvatskoj pad proizvodnje

Francuska, koju je Italija od 2016. godine prestigla kao najvećeg proizvođača vina u EU, prvi put se našla na trećem mjestu.

Što se tiče Hrvatske, zabilježen je pad proizvodnje za 14 posto, a očekuje se 569 tisuća hektolitara vina i mošta.

Suprotno tome, Njemačka će povećati proizvodnju za četiri, a Portugal za jedan posto. Neke države članice u istočnoj Europi (Češka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka), iako proizvode manje količine, pokazuju uzlazni trend.

Uz relativno mali volumen, berba 2021. bila bi 11 posto slabija od petogodišnjeg prosjeka, ali ipak veća od berbe 2017. godine kada je proizvodnja iznosila 144 milijuna hektolitara i bila najniže rangirana u zadnjih 20 godina.

Najniža proizvodnja zabilježena je sezone 2016./17.

Amplituda varijacija proizvodnje raste iz godine u godinu. Posljednjih deset ona se mijenjala iz sezone u sezonu u znatno većim omjerima nego u desetljeću koje je prethodilo, a što je vidljivo iz gornjeg grafa. Kako zaključuju u izvješću, čini se da je ova nestabilnost u proizvedenim količinama izravna posljedica opasnosti klimatskih promjena koje su s jedne strane sve manje predvidljive, a s druge - sve češća pojava.