Vino

Umro je glasoviti istarski vinar Marijan Arman. Vinarstvom se počeo baviti prije nešto više od 20 godina i bio je jedan od najpoznatijih vinara Istre, uz bok drugim važnim vinarima toga podneblja poput Kozlovića, Matoševića, Cattunara i drugih. Stara je to garda koja je utrla put mnogima koji su se godinama kasnije počeli baviti vinom u Istri. Rođen je 1959. godine, a iako je završio srednju vinarsku školu, poslije je upisao ekonomski fakultet i nije mislio da će cijeli život posvetiti upravo vinarstvu. Jednom prilikom nam je otkrio kako je upisao i umjetnost, a njegove ideje bile su pomalo rokerske za ono vrijeme. Bio je posebno prepoznatljiv po malvaziji iz starih nasada koje je zasadio još Marijanov pradjed prije stotinu godina.

Od prvih ocjenjivanja, vina Marijana Armana proglašavana su šampionima na Vinistri. Posebno je bio ponosan na spomenutu malvaziju koju je deklarirao kao grand cru, a prvo priznanje za malvaziju iz pradjedova vinograda dobio je 1999. kad je ovjenčana zlatom na Vinistri. Tada je odlučio iz tog vinograda razvijati vlastite nasade malvazije proizvodeći sadnice iz pupova starih loza. Umnožavanje su radili u rasadniku u Vipavskoj dolini. Treba, također, istaknuti da je bio prepoznat i od strane inozemnih stručnjaka.

Godišnje je njegova vinarija proizvodila oko 80 tisuća butelja crvenog i bijelog vina. U njegovu podrumu mogu se uz malvaziju naći još i chardonnay, sauvignon blanc, muškat, teran, cabernet sauvignon i merlot, kupaže, rose i pjenušac od malvazije.

Uzrok smrti medijima još nije poznat.

Somelijerski viceprvak Hrvatske Josip Orišković predstavio je ovih dana u Vinskom klubu deset vina Vinarije Dvorac Belaj, od kojih su čak tri bile premijere jer vina tek idućega tjedna stižu na tržište.

Uz dvorac Belaj iz 16. stoljeća koji se smjestio u krajoliku planine Učka nalaze se i povijesni vinogradi koje je 2011. godine obnovila ruska obitelj Belay.

Naime, ruski financijaš Oleg Belay koji je godinama dolazio u Umag odlučio je kupiti dvorac i imanje nakon što je saznao da nose isto ime kao i njihovo obiteljsko prezime te ga je prepustio sinu Žanu Belayu. Vinogradi oko dvorca ubrzo su obnovljeni, a na imanju se danas nalazi vinarija, restoran i prostor za evente i proslave.

Dvorac Belaj ima dugu povijest, a danas se možemo pohvaliti s 12 hektara vinograda i godišnjom proizvodnjom od 35.000 boca. U pitanju su vina manjih serija, odležavana, a vinogradi i dvorac su skupa stasali. Iako mnogi ističu da je to ruska priča, sve u vinogradu je hrvatskih ruku djelo, otkriva Orišković te napominje kako bez tog ulaganja ne bi bilo ni obnovljenih vinograda.

Zadržani stari nasadi

Ipak, iako je većinski dio površine vinograda obnovljen, zadržali su dva hektara starih nasada malvazije i četiri hektara chardonnayja. Nasadi su iz 60-ih godina i upravo s tih pozicija dolazi Malvazija selection koja će uskoro biti dostupna.
Malvazija selection 2019 koja idući tjedan stiže na tržište malvazija je burgundijskog stila, sljubljuje se s hranom, odgojena je na finom talogu, odležala u bačvama slavonskog hrasta od 3000 litara te ima kremoznost. Zadnja Malvazija Selection bila je iz 2016. godine, rasprodana je, ostalo je svega dvjestotinjak boca koje su u našoj arhivi. U nastanku tog vina nam je kao mladim vinarima pomogao Kozlović, a u nastanku našeg sur lie chardonnayja iz 2014. godine pomogao nam je Ivica Matošević, kaže Orišković te napominje kako su vinogradi na idealnoj poziciji jer ih štiti Učka te kako na imanju magla nikad nije viđena što uvelike doprinosi kvaliteti sirovine.

Na dva hektara uzgajaju crne sorte dok je sve ostalo pod bijelima. Osim proizvodnje vina, na imanju se 15-ak puta godišnje organiziraju razni događaji, a u ponudi su i vođene degustacije u kojima njeguju individualni pristup gostu.

Orišković ističe kako su najčešći gosti njihovih degustacija Skandinavci i Poljaci.
Najznačajnije ulaganje koje smo imali bilo je u obnovu vinograda jer je svih 12 hektara bilo zapušteno. I dalje smo koncentrirani na vinograde, podrum i vina i u to se stalno ulaže. U podrumu su kameni podovi i najstariji smo istarski podrum s kamenim podom, a u sklopu imanja je i kušaonica, vinoteka te restoran. Naša glavna izvozna tržišta su regija, točnije Slovenija, BiH i Srbija, kaže Orišković.

Prepoznati od 17. stoljeća

Danas se Dvorac Belaj slovi kao jedini château u Hrvatskoj što znači da proizvodnja vina dolazi isključivo od grožđa iz povijesnog vinograda oko dvorca, a na samom posjedu obavlja se i prerada te odležavanje vina.

Naime, nakon što su 2011. utemeljili vinariju Dvorac Belaj obitelj Belay je od 2016. godine i proizvodnju u potpunosti vratila u podrume dvorca. Od 2003. Dvorac Belaj upisan je u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Inače, vinogradarska priča o Belaju započinje krajem 17. stoljeća, kada dvorac prelazi u ruke Johanna Weikharda von Auersperga (1615.-1677.), premijera Austrijskog Carstva za vrijeme Habsburgovaca. Upravo je on prepoznao blagodati tla i mikroklime ovog dijela Istre i započeo uzgoj maslina i vinove loze.

U organizaciji DIWinea projecta grupa novinara i wine blogera iz Zagreba posjetila je Kaštela kako bi što bolje upoznala domovinu crljenka. To područje podno Kozjaka poznato je po jedanaest autohtonih vinskih sorti, od kojih je najpoznatija crljenak kaštelanski. Poznata pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija ova vinska sorta postavila je Kaštela na svjetsku vinsku mapu.

Poljoprivreda u Kaštelima ima dugu i bogatu tradiciju, a otkriće kaštelanskog crljenka, kao sinonima svjetske poznate vinske sorte Zinfandel učinio je grad Kaštela jednim od najpoznatijih vinskih destinacija u svijetu. U vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog na uzorcima 11 trsova pronađena je stopostotna genska identičnost sa zinfandelom, te je ova sorta spašena iz zaborava. U prosincu 2001. godine na zagrebačkom Agronomskom fakultetu i u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo u Davisu (Kalifornija, SAD) potvrđeno je da je Zinfandel istovjetan s Crljenkom kaštelanskim.

Prva stanica zagrebačkih novinara bio je Muzej grada Kaštela, gdje je goste pozdravila direktorica TZ Kaštela Nada Maršić te im uručila prigodne poklone, što drugo, nego butelje vrhunskog kaštelanskog vina. Nakon toga, novinari su obišli Muzej te se uvjerili kako kultura ispijanja vina u Kaštelima seže još u daleku Antiku. U zapadnom dijelu kaštelanskog polja pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. Tako su u Muzeju mogli razgledati megarske čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina, što znači da Kaštela osim autohtonih vina i čuvenog Crljenka, Zinfandela imaju i originalne vinske čaše izrađene upravo u Kaštelima.

Obiteljska vinarija godišnje proizvede oko 5.000 litara vina

Nakon upoznavanja s poviješću Kaštela, novinari su krenuli u obilazak kaštelanskih vinarija. Prva na spisku našla se vinarija Vučica iz Kaštel Kambelovca. Ljubazni domaćini, zaručnici Josip i Anđela Vučica, 2019. te godine odlučili su oživjeti obiteljske vinograde te se okušati u proizvodnji vina. Obiteljska vinarija godišnje proizvede oko 5.000 litara vina, koje proda na kućnom pragu. Nedavno su posadili dodatnih 8.000 trsova podno Kozjaka i u Dugobabama. Ljubazni domaćini poslužili su ručak u tri slijeda te su uz njega degustirana i njihova vina Maraština (berba 2020) Cuvee (berba 2019.) dobiven od sorti babica, plavac, crljenak i šećer za kraj degustacije Crljenak kaštelanski iz 2018-te. Vinarija Vučica ocijenjena je kao mlada vinarija koja bi još trebala rasti i razvijati se. Njihovo vrijeme tek dolazi.

Druga "postaja" ove novinarsko vinske rute je vinarija Putalj u Kaštel Sućurcu. Ljubazni domaćin Anton Kovač, poveo nas je u svoj vinograd koji je smješten na padinama Kozjaka, koji se odlikuje laporastim tlom koje crljenku savršeno odgovara. Iskusni vinski znalac Anton pričom nas je proveo kroz povijest svoje vinarije i kroz kaštelansku vinsku priču. Osim proizvodnje vina bave se i vinskim turizmom. Vlasnici su 6 vinograda koji se prostiru na 3,5 ha i imaju 22 000 loza. Proizvode 90% crnih vina ( plavac mali i crljenak) a 10% zinfandel rose. Novinarima je poslužio Plavac i Crljenak na kušanje, te nastavio s pričom o kaštelanskoj vinskoj povijesti a gosti su uživali u vrhunskoj kapljici te prekrasnom pogledu koji puca na Split i Kaštelanski zaljev.

Svi su oduševljeni kaštelanskom vinskom ponudom

Nakon vrhunske kapljice koju su kušali u vinariji Putalj novinari su se uputili u Kaštel Novi u vinariju obitelji Kuzmanić koja je relativno nepoznata u vinskim krugovima, ali su ih njihova vina oborila s nogu. Ivica Kuzmanić uz domaći pršut i sir poslužio im je pošip od samonikle vinove loze za koju Kuzmanić vjeruje kako se u vinogradu nalazi još od 50 -tih godina. Sljedeće vino koje je posluženo je glavinuša, koje osim obitelji Kuzmanić u ovom kraju nitko ne uzgaja. Po njegovim riječima ovo je još uvijek eksperimentalno vino i proizvede jedva 1000 litara godišnje. Nakon vrhunskih vina i prekrasnog zalaska sunca koji nas je počastio tu večer, ekipa se uputila u Split gdje su degustirali poznati pošip Ivice Milana koji se pije po svijetu.

Kaštela - 7 reasons to visit- moto je Turističke zajednice Kaštela. Osim 7 prekrasnih mjesta koja se ponose svojim dvorcima po kojima su dobila i imena, svojom bogatom kulturnom i povijesnom baštinom, Miljenkom i Dobrilom, Kaštela se mogu ponositi i svojim vinima, kaštelanskim crljenkom.

Bogatom gastro i etno ponudom trude se postati nezaobilazna destinacija svih turista kroz cijelu godinu. Novinari i blogeri bili su oduševljeni kaštelanskom vinskom ponudom uz nadu kako će sljedeće godine posjetiti sve one vinarije koje nisu uspjeli posjetiti ovoga puta.

Kako bi osigurala nužnu finansijsku stabilnost tvrtka "13. jul Plantaže" odlučila je prodati višak zaliha rinfuznog vina.

Napominju kako se cijena na svjetskom tržištu kreće od 0,35 do 0,45 centi. Ističu i da prodate količine neće biti realizirane na domaćem, kao ni na tržištima regije i tvrde kako time nije ugroženo poslovanje tvrtke. Tvrde kako je netočna infromacija da je za to isto vino tvrtki nuđena cijena od 0,80 eura.

Menadžment tvrtke "13. jul-Plantaže" radi isključivo u interesu tvrtke, njenih zaposlenih i vlasnika, sa jasnom vizijom i ciljem da tvrtku vrati na put održivog i racionalnog poslovanja, nakon što ju je prethodna uprava dovela do stanja duga od 40 mil EUR, duplih negativnih ocjena DRI, oduzete dokumentacije od strane Specijalnog državnog tužilaštva, upozorenja štrajka zaposlenih i brojnih drugih nedjela, koja su sve sem odraz odgovornog i domaćinskog poslovanja prema jednoj od najvrijednijih crnogorskih tvrtki - navode iz uprave.

Dovesti Plantaže, čiji proizvodi su najbolji ambasador Crne Gore u svijetu, u takvu situaciju, kako su kazali, najbolje govori o poslovanju i namjerama prethodnika sadašnje uprave.
Drugačijim i racionalnim odnosom prema tvrtki nova uprava preduzima brojne aktivnosti sa ciljem da, u što kraćem roku, postigne finacsijsku konsolidaciju i stabilnost, čvrsto vjerujući da će realizacijom definiranog plana aktivnosti osigurati poslovanje tvrtke na samoodrživim principima i vratiti tvrtku na put uspjeha - navodi se u saopćenju.

Iz uprave dodaju kako za tvrtku kao što su Plantaže, koje imaju međunarodno jak brend, koji je kao takav prepoznat u preko 40 zemalja širom svijeta, kako su kazali, jedna i konačna odluka ne može sanirati naslijeđene financijske probleme, već to zahtijeva niz odluka u čijem kreiranju zajedno sudjeluju Odbor direktora i uprava tvrtke.

Kao jedan od načina da se osigura nužna financijska stabilnost vide odluku o prodaji viška zaliha nedovršene proizvodnje.
Odluka o prodaji rinfuza nije donijeta u vrijeme redovnih poslovnih uvjeta i prilika, već je u korelaciji s nezapamćeno teškim uvjetima poslovanja, koje je uvjetovano naslijeđenim dugovima od 40 mil EUR - kazali su.

U uvjetima aktualne financijske situacije, prodaju viškova zaliha nedovršene proizvodnje smatraju opravdanom odluka, i očekuju kako će ona tvrtki osigurati nužna financijska sredstva.
Ova odluka je sprovedena, apsolutno, u skladu s tvrtkinim procedurama, na osnovu javno oglašenog poziva. Dakle, riječ je o viškovima zaliha rinfuz vina koja se, trenuntačno, ne mogu plasirati kroz paletu standardnih proizvoda, a čija prodajna cijena je odrežena na osnovu tržišne cijene u toj kategoriji. Cijena rinfuz vina ove kategorije kvaliteta na svjetskom tržištu se kreće od 0,35 do 0,45 euro centi - saopćeno je iz tvrtke 13. jul Plantaže.

Tvrde kako je netočna infromacija da je u službenim procedurama za to isto vino tvrtki nuđena cijena od 0,80 eura. Ističu i da prodate količine neće biti realizirane na domaćem, kao ni na tržištima regije i tvrde kako time nije ugroženo poslovanje tvrtke.
Reprogram naslijeđenih dugova, domaćinsko upravljanje, maksimalnu racionalizacija troškova, gdje god to ne utječe na kvalitet proizvoda, revidiranje komercijalnih ugovora koji će generirati više novca kroz prihode od prodaje, doprinijeti će konsolidaciji i sveobuhvatnoj transformaciji tvrtke u odživo i uspješno poduzeće - navodi se u saopćenju.

Dodaju kako je upava tvrtke fokusirana isključivo na odluke i aktivnosti koje trebaju osigurati neprekidan proces proizvodnje, nužan oporavak i, u krajnjem, dobar poslovni rezultat. Ka tom cilju, kažu, ujedinjeno djeluju vlasnici, menadžment i sindikat tvrtke "13. jul-Plantaže".

Konačno, tvrtka "13. Jul-Plantaže" je jedna od najvrednijih firmi u vlasništvu države, a to će nesumnjivo pokazati nova procjena vrijednosti stalne i obrtne imovine, od čijeg rada i poslovanja izravno i neizravno ovisi ne mali broj građana Crne Gore, pa je samim tim od posebnog značaja za novu upravu da ovu tvrtku sačuva i unaprijedi njeno poslovanje - zaključuje se u saopštenju.

Ulaznica tisuću kuna, masterclasi dvije, večera u najznačajnijim restoranima Opatije i Kastva, od Mola, Yacht Cluba, Navisa do Kukuriku te hotela Ambasador i Ikador u rasponu od 700 do dvije tisuće kuna, vina čija cijena za butelju, a nije riječ o arhivskim raritetima, doseže i do 3,5 tisuća kuna.

U financijskom smislu bila bi to osobna iskaznica 2. Acrobat Portfolio Tastinga, bijenalnog vinskog skupa koji su 2020. godine u Zagrebu pokrenuli Dino Kušen i Juraj Dusper te tako pozicionirali Hrvatsku na listu zemalja s najznačajnijim vinskim događanjima u Europi.

Restoranska ponuda

Isto vrijedi i za Opatiju koja je zahvaljujući odlučnosti svoje turističke zajednice, kao i TZ-a Kvarnera i dugogodišnjim razvojnim vizijama njezine direktorice Irene Peršić Živadinov, upravo Liburniju svrstala u hrvatsko središte najznačajnijih enogastronomskih događanja te jednake takve ponude u restoranima.

​Sa sadržajne strane osobnu iskaznicu ovogodišnjeg Acrobata čine svjetski vinski monumenti poput Vega Sicilije iz Ribere Duero nedaleko Valladolida, šampanjci Louisa Roederera Cristala i Billecart Salmona, potom fantastični Talijani Roberto Voerzio Barolo, Gaia ili Biondi Santi s Brunelom, još jedna toskanska uzdanica Ornellaia, ugledna slovenska vinarija Marjana Simčiča i njima susjedna, s talijanske strane granice, vinarija Jermann, kao i niz predstavnika možda najpoznatije vinske regije na svijetu - Bordeauxa.

Od hrvatskih vinara jako su zapaženi bili pjenušci vinarije Barun nedaleko Ozlja.

Svi će navedeni vinari organizirati i masterclas s limitiranim brojem od samo deset sudionika koji se organiziraju u hotelu Ambasador. Glavna smotra ovogodišnjeg Portfolio Tastinga odvija se pak u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner gdje je moguće kušati sva navedena vina.
Želja nam je Hrvatskoj predstaviti recentnu vinsku proizvodnju kako bismo pomogli u podizanju kvalitete domaće restoranske ponude, ali i kako bismo utjecali na domaće proizvođače i kvalitetu njihovih proizvoda, istaknuo je Kušen koji nije isključio mogućnost da ova manifestacija bude jedan od zaštitnih znakova ponude Opatije.

Velik interes

Postoji, naime, iskazan interes Rovinja i Dubrovnika za ugošćavanje 3. Acrobata 2024. godine, no kako je u svom obraćanju prigodom otvaranja istaknula i Peršić Živadinov, Opatija je pravo mjesto za ovakva događanja.
Ovaj skup iznimnih vinara je još jedna potvrda da je pravac u stvaranju regije vrhunske enogastronomije koji već dugo provodimo na najboljem putu. Kad se bira u tom segmentu turističke potrošnje, kad se traži najbolje, bira se Kvarner, naglasila je Peršić Živadinov.

Samo događanje, čime je dobilo značaj kao jedno od najvažnijih takve vrste i na državnoj razini, otvorila je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta te izaslanica ministrice turizma Nikoline Brnjac.
Vrhunska enogastronomija je važna odrednica hrvatskog turizma koja istodobno djeluje na značajno povećanje njegove kvalitete, kao i na napore da turistička sezona traje čitave godine, zaključila je Herman.

Odmah po dolasku na imanje Brič, posjetitelje osvoji veličanstvena panorama… S jedne strane, pogled seže na Jadransko more, a za vedrih dana i do Venecije, dok s druge strane, Triglav ispunjava oko promatrača. Imanje, kao i sama boutique vinarija, nalazi se u slovenskoj Istri, na samoj granici Slovenije i Hrvatske. Pejzažna posebnost ovog kraja su prostrani vinogradi, maslinici i stari nasadi čempresa koji štite od jakih vjetrova te arhitekturna rješenja koja se prilagođavaju raznolikom terenu, inspirirana suhozidom. Održivo upravljanje od samoga početka predstavlja nit vodilju i u potpunosti odražava duh vinarije. Prema projektu svjetski priznatog arhitekta Borisa Podrecce, izgrađen je moderno opremljen vinski podrum za preradu grožđa s vlastitom linijom za punjenje i kušaonicom. Vinarija uvrštena među 100 najljepših vinskih podruma Europe, a predstavlja sinergiju okoliša, arhitekture i tradicionalnih elemenata korištenih u samoj izgradnji. Idealno mjesto za čuvanje onoga što čini okus mjesta i njegov identitet a to su upravo ova posebna - vina.

Terroir utkan u ekološku proizvodnju vina

Imanje Brič prostire se na 36 hektara ekološki kultiviranih vinograda i maslinika, smještenih na nadmorskoj visini između 270 i 350 metara, u netaknutoj prirodi rijeke i krajobraza parka Dragonje, gdje utjecaj mediteranske i kontinentalne klime vinima daje savršenu aromu. Zbog neposredne blizine vinograda, nakon pažljive ručne berbe, grožđe iz vinograda do podruma dolazi u najkraćem mogućem vremenu, što je jedinstvena karakteristika i prednost u samoj proizvodnji. Ovim postupkom, čuvaju se istančani primarni okusi u vinu koji bi inače bili izgubljeni. Orijentacija ekološkom i održivom načinu proizvodnje, predstavljala je imperativ.

Idejom g. Envera Moralića, vlasnika boutique vinarije Brič, 2018. godine krenuli smo u proces dobivanja ekološkog certifikata. Upravo je terroir Briča posebnost, a karakterizira ga živa i bujna priroda, viša nadmorska visina i specifična hladnija klima s utjecajem Mediterana, dok je tlo kombinacija fliša, gline i karbonata. U usporedbi s ostalim vinarijama konvencionalnog načina proizvodnje, na Briču dosežemo optimalne parametre zrelosti grožđa bez korekcija koje su često prisutne u spomenutim proizvodnjama. Boutique vinarija poput naše, u potpunosti izražava i koristi prednosti terroira što se jasno osjeti u samom vinu. Naši vinogradi se nalaze u neposrednoj blizini podruma, a grožđe koje dolazi s različitih mikrolokacija, pažljivo selekcioniramo i s velikom pažnjom prerađujemo. Godišnju proizvodnju baziramo oko 70.000 butelja čime u potpunosti kontroliramo svaki korak proizvodnje, od vinograda i grozda, do podruma i odležavanja, poručuje Ivan Šišić, prokurist vinarije Brič.

Naziv ekološkog certifikata je "Bio Slovenija", a sam prelazak je postepen i dugotrajan s obzirom da se u vinogradima minimalizira utjecaj štetnih čimbenika koji nisu primjereni u ekološkoj proizvodnji te dugogodišnjim agrotehničkim mjerama tlo priprema na ekološki pristup. Za dobivanje ekološkog certifikata "Kvalitetne ekološke proizvodnje" te prelaska iz konvencionalne u ekološku proizvodnju, potrebne su 3 godine. "Institucije koje izdaju ekološke certifikate uzimaju uzorke lista vinove loze, rade njihovu kemijsku analizu i tijekom vegetacijskog perioda, nadziru proizvodnju grožđa. Prednost ekološke proizvodnje, proizlazi iz uzajamnog i iskrenog odnosa prema prirodi te uvjerenju da nam priroda daje najbolje od sebe, upravo kroz spomenute metode. Takav vid proizvodnje vina, ne sadrži ostatke pesticida i herbicida, odlikuje ga niža razina SO2, enološka sredstva su ograničena na sredstva neškodljiva za ljudsko zdravlje, a rezultati su izraženiji miris te jedinstven okus vina kojeg karakterizira voćnost i svježina. Na taj smo način osigurali da sva raskoš pojedine vinske sorte, bude pažljivo očuvana i vjerno prezentirana u natočenoj čaši", pojašnjavaju.

Ekološka vina na vinskim listama vodećih restorana

Prodajni fokus su HoReCa kanali prodaje, a želja im je da vina budu prisutna na svim relevantnim vinskim kartama hrvatskih i slovenskih restorana. Poseban interes vlada i na stranim tržištima koja prate vodeća svjetska ocjenjivanja te pokazuju sve više interesa za ekološki proizvedenim vinima. Atraktivnu eno-gastronomsku ponudu u okruženju netaknute prirode i panorame koja ostavlja bez daha, kompletiraju i promoviraju kroz turističke programe unutar kojih će svaki posjetitelj pronaći nešto za sebe.

U boutique vinariji Brič proizvodimo isključivo vrhunska vina uz minimalnu količinu sumpora, a krećemo i u smjeru spontanih fermentacija. Cabernet Sauvignon, dobitnik srebra na Decanteru 2020., Refošk, dobitnik bronce na istom ocjenjivanju i Merlot, dobitnik nagrade Best of 2021. u sklopu ocjenjivanja "Sommelierska selekcija" u Mariboru, godinu danu dozrijevaju na kvascima (sur lie) u rabljenim barrique bačvama. Bijela vina dozrijevaju dio u cisternama, a drugi dio u rabljenim barrique bačvama. Posebno su zanimljivi Sladki muškat, dobitnik bronce s Decantera 2021., Malvazija, koja je osvojila zlatnu medalju na "Festivalu malvazija" te Pinot sivi. Bitno je naglasiti da su sva bijela vina prošla proces produžene maceracije čime smo dobili strukturirana, ekspresivna i kompleksna vina. Na tržištu je Malvazija Oranž berbe 2019., dobitnica srebra na Decanteru 2021. i zlata na "Festivalu malvazija" što potvrđuje kako su naša vina, po kvaliteti, u samom vrhu svjetske proizvodnje poručuju iz Briča.

U sklopu webshopa glavnog uvoznika vina boutique vinarije Brič, Kutjeva d.d., istražite bogatu ponudu i odaberite vina koja su spremna postati dio Vaše svakodnevnice.

Malvazija Oranž berbe 2019.

Ekspresivno vino jantarne boje u aromatskom profilu otvara mirise suhog voća smokve, marelice, meda koje upotpunjuju začinske note cimeta i klinčića. Srednje puno tijelo, mekanog i zaokruženog retrookusa oduševiti će sve ljubitelje maceriranih vina. Malvazija Oranž dolazi do izražaja uz strukturirana jela poput specijaliteta na bazi tartufa, foie grasa, juhe od šparoga, telećeg obraza s pireom od buče ili batata te raznih egzotičnih i pikantnijih jela, a odlično se sljubljuje i s bijelom čokoladom.

Ministar vanjske trgovine i ekonomsih odnosa BiH Staša Košarac definirao je s resornim ministrima poljoprivrede Republike Srpske i Federacije BiH zajednički sadržaj zakona o vinu, koji će vinarima iz BiH omogićiti izvoz vina i poslije 2024. godine.

Košarac je, nakon sastanka s ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Borisom Pašalićem i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH Šemsudinom Dedićem rekao da vinari bez zakona usklađenog s europskim standardima ne bi mogli izvoziti u zemlje EU.
Vjerujem da ćemo u narednih petnaestak dana kroz sve procedure koje definišu donošenje propisa na nivou zajedničkih institucija, uputiti taj zahtjev, rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, na jučerašnjem sastanku usaglašena je i zajednička predanost na otvaranju zelenih koridora za proizvode iz BiH na tržište EU.

Košarac je istakao da je u nedavnom razgovoru sa predsjednikom Hrvatske Andrejem Plenkovićem i njegovim saradnicima konstatirano da je Hrvatska spremna otvoriti zeleni koridor.
To bi značilo da kamioni više ne bi stajali na graničnim prijelazima, te da nema prevelikih gužvi, pojasnio je Košarac.

Košarac je istakao i kako su razgovarali i o zapadnom Balkanu.
Cijenimo da je izuzetno važno da se proizvodi iz BiH nađu na regionalnim tržištima. Kolege sam informisao o aktivnostima koje Ministarstvo provodi i cijenim da je veoma važno da svi skupa radimo na sistematskoj analizi prednosti ili eventualnih nedostaka zapadnog Balkana, poručio je Košarac.

On je istakao da Republika Srpska smatra da je zapadni Balkan dobra koncepcija, ali da iz FBiH postoje različita stajališta.

Košarac je naveo kako je razgovarano i o osiguranju mineralnog gnjojiva za poljoprivrednike, te da je zaključeno kako je potrebno pokrenuti odluku o privremenom smanjenju carinske stope na uvoz gnjojiva sa tržišta trećih zemalja s pet na nula posto.
Ova odluka bi se odnosila na 100.000 tona mineralnog gnjojiva, rekao je on i pojasnio kako BiH sa Turskom ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini, te da Turska ima izvozne kvote, kao i kako će se raditi na tome da se uveze 50.000 tona gnjojiva.

Pašalić je rekao kako sve zajedničke probleme treba zajednički i rješavati, te da je novi sastanak, s novim temama dogovoren za desetak dana.
Dobro je kako smo danas uklonili prepreke koje su postajale ranije o zakonu o vinu. Nadam se da će tako biti i ubuduće, rekao je Pašalić.

Dedić vjeruje kako će na sljedećem sastanku biti otvorena pitanja i oko zakona o hrani, veterinarstvu, poljoprivredi i zakonskim propisima.
Svako donošenje propisa ide u korist poljoprivrednim proizvođačima, rekao je Dedić.