Vino

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 10. rujna 2020. godine donesene su dodatne Izmjene i dopune Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine koje omogućuju učinkovitu raspodjelu i korištenje sredstava za mjere pomoći u sektoru proizvodnje vina uslijed poremećaja na tržištu izazvanih širenjem epidemije COVID-19.

Time se ukupan iznos za provedbu interventnih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina povećava za 13,2 milijuna kuna odnosno sada iznosi 57 milijuna kuna. Također, dodatno se povećavaju intenziteti potpora za mjere Ulaganje u vinarije i marketing vina sa 60% na 70% i Restrukturiranje i konverzija vinograda s 80% na 90%.

Prvi set interventnih mjera pomoći vinarima donesen je u lipnju ove godine izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina uslijed poremećaja na tržištu izazvanih širenjem epidemije COVID-19. Međutim, zbog daljnje krize na tržištu vina, proizvođači su bili primorani prolongirati investicijske projekte. Stoga će se novo donesenim promjenama Nacionalnog programa pomoći dodatno preusmjeriti neutrošena sredstva iz ovogodišnje financijske omotnice u mjere pomoći, koja se moraju potrošiti do 15. listopada 2020. godine, te će se povećati intenziteti potpora.

U ovogodišnjoj financijskoj omotnici kumulira se dodatni iznos od 13,2 milijuna kuna koji će ostati neutrošen te će se dijelom, u iznosu od 8,2 milijuna kuna, preusmjeriti u mjeru Destilacija vina u kriznim slučajevima. Na taj način će se povećati iznos potpore za vino koje ide na destilaciju, s obzirom da se zbog ograničenog roka za trošenje sredstava ne može provesti povećanje kvote. Preostali dio financijskih sredstava koji predstavlja dodatni neutrošeni iznos u Nacionalnom programu za ovu godinu u iznosu od 5 milijuna kuna preusmjerava se u mjeru Potpora za krizno skladištenje vina. Zbog ograničenog roka za provedbu mjera te zbog skraćenja roka skladištenja na 60 dana doći će do povećanja jediničnog iznosa potpore u mjeri Potpora za krizno skladištenje vina, s 1,8 kn/litri vina za 90 dana skladištenja na 3,6 kuna/litri vina za 60 dana skladištenja.

Uz jednokratne interventne mjere pomoći osigurana su i sredstva za dugoročni razvoj sektora, do 2023. godine osiguran je godišnji fond od 11 milijuna eura odnosno gotovo 55,5 milijuna eura za razvojne projekte iz sektora vinarstva i vinogradarstva. Ova godina je izazovna i neizvjesna za vinare i vinogradare, mi se trudimo pomoći koliko možemo. Problemi postoje, ali pronalazimo rješenja i postoje razlozi za optimizam, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Opći sud Europske unije odbacio je u srijedu tužbu Slovenije protiv Europske komisije u 'slučaju teran', dugogodišnjem vinskom sporu slovenskih i hrvatskih vinara.

Odbačen je zahtjev Slovenije da se poništi delegirana uredba EU-a o uvjetima za korištenje termina 'teran' na etiketama hrvatskog vina iz Istre, objavio je europski sud u izjavi za medije.

Tužba se je odnosila na naziv 'teran', koji se koristi i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Nakon ulaska Slovenije u EU taj se je termin koristio na etiketama nekih slovenskih vina, najprije kao tradicionalni naziv za vino s Krasa, proizvedeno na određenim vinorodnim područjima, a onda mu je bila priznata i oznaka zaštićenog podrijetla, navodi se među ostalim u opširnom opisu spora, u obrazloženju presude.

Sud pojašnjava da je Europska komisija priznala hrvatskim vinarima iz Istre da, unatoč protivljenju Slovenije, za svoje tradicionalno vino koje zovu teran mogu na etiketama označavati etiketom 'Hrvatska Istra - teran', a Slovenija je u tužbi išla sa zahtjevom da se delegirana uredba kojom je to regulirano poništi jer Slovenija ima ekskluzivno pravo na teran.

Do delegirane uredbe o istarskom teranu došlo je nakon neuspješnih pregovora Hrvatske i Slovenije da se to pitanje riješi bilateralnim kompromisom. Europska komisija je delegiranim aktom, koji je stupio na snagu sredinom 2017. godine, priznala izuzetak po kojemu se hrvatski teran iz Istre može prodavati s naljepnicom 'Hrvatska Istra - teran', s time da naziv vina na etiketi bude ispisan manjim slovima.

Slovenija sada, nakon odbijanja tužbe, ima mogućnost na presudu općeg suda EU-a podnijeti žalbu, no nije poznato hoće li to učiniti, kako navode slovenski mediji.

Tužbu je podnijela nekadašnja vlada Mire Cerara, dok je u ožujku formirana nova vlada Janeza Janše, koja se zalaže za mirno rješavanje sporova.

Prijašnje vlade, koje su vodili Miro Cerar i Marjan Šarec, inzistirale su na sudskom rješavanju sporova s Hrvatskom, posebno inzistirajući na 'načelu vladavine prava', ne samo u sporu oko terana nego i graničnom prijeporu, uz povremene ocjene da je Europska komisija pristrana u korist Hrvatske.

Vodeći talijanski i francuski vinari žele smanjiti proizvodnju vrhunskih vina nakon što je pandemija koronavirusa ispraznila hotele i barove, a podrume ostavila napunjene s milijunima neprodanih boca.

U Italiji se očekuje da će domaća potražnja za vinom pasti gotovo za trećinu nakon što su zbog suzbijanja zaraze hoteli, restorani i vinski barovi bili zatvoreni mjesecima a turista gotovo i nema.

Pao je i izvoz pa se proizvođači vina plaše da bi ove godine mogli zabilježiti gubitke od ukupno milijardu eura, što odgovara devet posto njihovih ukupnih prihoda.

Moraju bacati grožđe

Italija želi smanjiti proizvodnju u 2020. za oko pet posto te izdvaja 100 milijuna eura za naknade vinogradarima, koji će morati baciti između 15 i 50 posto grožđa, no udruge vinara kažu da će zahtjevi vjerojatno premašiti raspoloživa sredstva.

Za vina klasificirana kao visoko kvalitetna, poput Chianti Classica i Prosecca, uzgajivači mogu dobiti 1.100 eura po hektaru zemlje čiji će urod biti dijelom uništen.

Pojedina udruženja proizvođača skupih vina, poput onog koji proizvodi Brunello di Montalcino, sa cijenom od 200 eura po boci, sama su odredila proizvodne kvote.

Uzgajivači sorte brunello dogovorili su da će smanjiti proizvodnju za 12,5 posto, a neimenovani izvor iz tog sektora navodi da su prodali samo polovinu planirane količine za ovu godinu.

Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu naknade istekao je u ponedjeljak. „(Iznos od) 100 milijuna eura koji je vlada izdvojila zasigurno neće biti dovoljan“, naglašava predsjednik udruženja toskanskih proizvođača visokokvalitetnog vina Avito Luca Pollini.

Toskana je također izdvojila šest milijuna eura kako bi proizvođačima vina pomogla da osiguraju dodatni skladišni prostor, no Pollini je kazao da će mnogi vinogradari radije baciti svoje grožđe. Samo je u toj regiji od prethodne berbe preostao višak zaliha ekvivalenta oko dva milijuna boca, navodi.

Podrumi puni šampanjca

Francuska nije uspostavila program naknada, a u kolovozu počinje berba sorti grožda iz kojih se proizvodi šampanjac i čini se da će biti manja, iako se vinari i vinogradari razizlaze u procjenama koliko.

Skupina proizvođača šampanjca CIVC procjenjuje da se ove godine neće prodati čak 100 milijuna boca, a prihodi bi se trebali smanjiti za više od 1,7 milijardi eura.

Podaci CIVC-a pokazuju da se u podrumima nagomilalo više od milijardu boca šampanjca, što predstavlja nekoliko godina potencijalne prodaje.

Union des Maisons de Champagne (UMC), koji promovira interese velikih proizvođača šampanjca, uključujući LVMH-ov Moet&Chandon i Dom Perignon, želi da se maksimalni prinos za ovogodišnju berbu smanji za čak 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Vinogradari pak ne žele smanjiti prinos više od 17 posto.

Predsjedatelj UMC-a Jean-Marie Bailliere nije želio komentirati pregovore, a u razgovoru za Reuters kazao je da je uvjeren da će dogovor biti postignut na sastanku 18. kolovoza.

I Rim i Pariz izdvojili su dodatni novac za proizvođače koji destiliraju višak vina u alkohol za potrebe proizvodnje sredstava za dezinfekciju ruku i parfema, a Francuska je ovog tjedna povećala financijsku potporu za uzgajivače na 250 milijuna eura.

Zagrebački Vinski sud u Cheese baru službeno je prosudio 13. srpnja.

Prvoga dana su provjerili kako u praksi funkcioniraju sudbene regule. Postavke su jasno definirane; dva stalna člana suda (utemeljitelji Dado Tašner i Krešimir Kozić) uz dva druga autoriteta na slijepo kušaju četiri vina hrvatske autohtone sorte. Ukupno vrijeme kušanja traje 16 minuta i 40 sekundi. Vina se ne ocjenjuju bodovno, nego se rangiraju.

Prvoga dana uhodavanja sudbenog vijeća kušale su se četiri graševine u prvom zasjedanju, potom četiri istarske malvazije u drugom.

Istarske malvazije berba 2019.:

1. Coronica Winery
2. Matošević
3. Kozlović
4. Benvenuti Vina

Graševine, berba 2018.:

1. Vinarija Mihalj
2. Vinarija Kopjar (isti broj bodova)
3. Iločki podrumi (isti broj bodova)
4. Vinarija Krauthaker

Stalni suci su bili Krešimir Kozić i Dado Tašner, gostujući Ivan Jug i Vjekoslav Stojšić.

Drugo zasjedanje Vinskog održano je u utorak 21. srpnja. Zanimljiva je bila odluka sudaca da u prvoj seriji Zasjedanja tema ponovno bude istarska malvazija iste berbe (2019.) iz drugih vinarija. Sudom je predsjedao gostujući sudac David Hrkač, direktor hrane i pića zagrebačkog Sheratona (vrhunski mladi stručnjak s kojim planiram zajedničke gastro medijske pustolovine). Drugi gostujući sudac bio je Boris Orašanin. To je ugostitelj kojem služi na čast da redovito putuje svijetom kako bi upoznao nove relevantne eno-gastro trendove.

Poredak malvazija:

1. Vina Ritoša
2. Kabola
3. Vina Fakin - fakin good wines
4. Vina Bertoša

U drugom dijelu tema je bila "Bijela Korčula", berbe 2019.: grk i pošip s jedinstvenog vinskog otoka. Odabir je na koncu bio sužen na dvije etikete:

1. Bire grk
2. Nerica Winery Posip

Kratki osvrt sudaca:

Drugi dio malvazija ostavio nas je pomalo ravnodušnim. Kabola je pokazao standard. Ritoša ugodno iznenadio kao takozvani "underdog". Fakin jednostavno nije za tipičnog ljubitelja malvazije. Korčulanski noviteti iz berbe 2019. bili su izvrsne kakvoće. Za prsa je pobjedu odnio pošip Nerica, iako treba napomenuti kako je jednom sucu grk Bire bio bolji. Svi skupa veselimo se novim bijelim vinima s Korčule.

Ovaj vikend u krugu najuže obitelji i bliskih prijatelja slavilo se u vinariji Poljak u Diklu kod Zadra. A razlog slavlja nije slučajan.

Crno vino Cuvee vinara Trifuna Poljaka apsolutni je šampion ovogodišnjeg 11. Festivala vina srednje i sjeverne Dalmacije "Vinfest" Benkovac 2020. Njegov Cuvee, mješavina sorti Cabernet Sauvignon, Merlot, Syrah berba 2015, ocijenjen je s visokim 91 bodom.

Trifun je izjavio:

Isplatio se dugogodišnji rad u pravljenju vina. O vinarstvu godinama sam se educirao u Švicarskoj upijajući savjete vrsnih svjetskih znalaca. Pripala mi je čast da budem ovogodišnji šampion "Vinfesta"Benkovac 2020. u kategoriji zrelih crnih vina. Zbog toga sam ponosan, sretan i zadovoljan da mi je pripala ta titula, pokraj ostalih vrhunskih vinara koji su u samom vrhu po kvaliteteti crnih vina. Ovim putem čestitam i ostalim vinarima Vinfesta

Podrumi "Vina Poljak" nalaze se u Zadru, uz samu morsku obalu, u Diklu" čiji je pokretač i vlasnik Trifun Poljak.

Sakupljajući znanja na visokoj međunarodnoj vinskoj sceni Trifun Poljak je postigao da su njegova vina u državnom Zavodu za vinarstvo, vina Syrah, Merlot, Cabernet Sauvignon iz berbe 2016 također ocijenjena sa odličjem vrhunskog vina, a Cuvee iz berbe 2016 ocijenjen sa nevjerovatnih 90 bodova što je san svakog vinara i rijetko tko doživi u svojoj vinarskoj karijeri 90 bodova što bi slobodnim prijevodom značilo u ocjeni "Veliko Zlato".

Vina Poljak respektiraju tradiciju Dalmacije i dalmatinskih slavnih vina, ali uz inovativan pristup i pomno osluškujući trendove u vinarstvu. Od 2010 godine iznimno su nagrađivana a oduševljavaju mirisima, pitkošću i svježinom, te sa svakog natjecanja donose zlatne medalje i brojna odličja. Vina su prisutna kako na hrvatskom tržištu, tako i na inozemnom.

Proslava šampionske titule bila je u skromnom broju okupljenih ljudi zbog epidemije Covid-19 ali ozračje pozitivno i radosno. Tom prigodom Trifun je održao malu školu degustacije vina.

Naravno degustirao se njegov šapionski Cuvee, a uz obitelj i bliske prijatelje , proslavi su nazočili i Vedran Stapić jedan od osnivača uglednog portala "Agroklub" koji osim u Hrvatskoj ima svoja izdanja i u susjednim zemljama, Nedeljko Jusup urednik priloga "Plodovi zemlje i mora" Zadarskog lista i lokalna televizija Diadora TV.

Agrolagunino vino Festigia Riserva LV 2015 jedino je hrvatsko vino koje je na prestižnom vinskom natjecanju Les Citadelles du Vin nagrađeno zlatnom medaljom za kvalitetu. Žiri od više od 50 vinskih stručnjaka na ovom je natjecanju, najstarijem u Francuskoj, ocjenjivao oko 700 uzoraka vina iz 29 država svijeta, a Vina Laguna na njemu su se natjecala osmu godinu zaredom te su u izrazito jakoj konkurenciji dosad ukupno osvojila 15 medalja, od čega 12 zlatnih i 3 srebrne.

Nagrade s međunarodnih natjecanja znače da su naša vina prepoznata u međunarodnom okruženju, ali su i potvrda visoke kvalitete i priznanje konstantnom trudu i profesionalnom angažmanu cijelog tima stručnjaka Vina Laguna. Za vinsku kuću je od velikog značenja kad se u jakoj konkurenciji vrhunskih vina njezino vino izdvoji i nagradi. Ali, kada spojite vrsne profesionalce, iskustvo, entuzijazam i vrhunsku sirovinu, a u Agrolaguni sve to imamo, odlični rezultati ne mogu izostati – rekao je Vlado Čondić Galiničić, direktor Agrolagune.

Milan Budinski (na slici), direktor vinarstva i proizvodnje, kazao je kako se na 600 ha vinograda trude proizvoditi prepoznatljiva vina u kojima mogu uživati sve skupine potrošača, a u Festigia Riserva liniji je najbolje od najboljeg. Vina su dobivena isključivo odabirom najboljeg, ručno branog grožđa s najboljih položaja i proizvedena u ograničenim serijama.

Na e-savjetovanju objavljen je prijedlog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023., tzv. vinska omotnica, kojim se značajno povećavaju sredstva za mjere krizne destilacije i krizno skladištenje. Umjesto prvotno planiranih 43 milijuna kuna Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je, dodatnih 13 milijuna kuna pa sada ukupne potpore za stabilizaciju tržišta vina iznose 56 i pol milijuna kuna.

Udruga vinarstva HGK pozdravlja takvu odluku kojom se predviđa značajno povećanje sredstava za mjere krizne destilacije i kriznog skladištenja vina s 43 milijuna kuna na 56 i pol milijuna kuna. Konkretno, za mjeru krizne destilacije vina sredstva su povećana s 38 milijuna kuna na 46,5 milijuna kuna, a za mjeru kriznog skladištenja vina s 5 milijuna kn na 10 milijuna kuna. Vjerujem da će sredstava biti u cijelosti iskorištena i da će značajno ublažiti posljedice pandemije i pada turističke potrošnje, jer ne treba zaboraviti da naši vinari oko 70 posto ukupne proizvodnje plasiraju kroz turizam i HOREC-a kanale, poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević i dodao kako je ovo još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede.

Naime, kriza uzrokovana koronavirusom snažno je pogodila i vinogradarsko-vinarski sektor, stoga je Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede još ranije predložila izmjene Vinske omotnice.

Prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno u značajnom postotku je vezana za turističku sezonu koja će ove godine biti na 30%-tnoj razini prethodnih godina što je već dovelo do pada prodaje vina od 80 posto u predsezoni i prvoj polovici godine, a očekuje se prosječni pad na godišnjoj razini od 50 posto.

Programima krizne destilacije i skladištenja pomoći će se sektoru vinarstva u premošćivanju tekuće likvidnosti, očuvanju zaposlenosti i pripremama za otkup grožđa berbe 2020. i to ne samo kroz financijsku potporu već i uklanjanjem viškova vina iz podruma.