Berba grožđa dosegnula je ovoga tjedna kulminaciju na zadarskom području. Beru se introducirane sorte, ali i autohtone, urod je dobar i grožđe je uglavnom visoke kvalitete, kaže dipl. ing. agronomije Zvonimir Vlatković, poljoprovredni savjetnik u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Zadarske županije.
"Vegetacija vinove loze kasnila je dva tjedna u odnosu na prošlu godinu. Kišna razdoblja utjecala su na potrebu primjene adekvatne zaštite vinove loze i oni koji su to na vrijeme obavili, imaju grožđe odlične kakvoće s dobrim šećerima. Tamo gdje je zaštita izostala, ili je zbog visokog udjela vlage nije bilo moguće primijeniti, peronospora je prouzročila štete čak i od 80 do 90 posto" - kaže Vlatković.
Šećeri i kiseline
Što se tiče šećera i kiselina, oni su zadovoljavajući kod introduciranih sorti kao što su merlot koji je uglavnom već pobran, zatim syrah i cabernet sauvignon koji se upravo ovoga tjedna bere.
Kod introduciranih sorti raspon šećera iznosi od 19 do 22 grada, a kiselina od 6 do 6,5. Kod muškata i chardonaya šećeri su 20, a kiseline od 5,7 do 6, dok su kod autohtone sorte debit šećeri niži i iznose od 16 do 17, plavine od 17 do 18, a kiseline oko 5,5, ističe Vlatković, dodajući kako je jematva ovoga tjedna u punom jeku i glavnina grožđa bit će pobrana do nedjelje, a ostat će možda tek nešto debita da uhvati još koju jedinicu sladora.
"Berba je vrlo kvalitetna, na razini 2009. godine, možda čak i 2010. godine. Vinari koji imaju kvalitetne podrume i koji budu primjenjivali odgovarajuće mjere, imat će vrlo kvalitetno vino ove godine" - mišljenja je ing. Vlatković.
Usporedo s berbom grožđa, ono se i otkupljuje, ali prema zakonskim propisima koji nalažu da se svaki promet grožđa mora pokrenuti pri Agenciji za plaćanje koja za svaku pošiljku mora izdati odgovarajuću dokumentaciju u kojoj je navedeno koja se količina i kome prodaje.
"Bez toga grožđe ne smije ići na tržište. Cijene se kreću od 6,5 do 7,5 kuna po kilogramu za visokokvalitetne sorte, odnosno od 5 do 6 kuna za ostale sorte grožđa" - ističe Vlatković.
Veliki vinari također su zadovoljni ovogodišnjom berbom. Mladen Anić, vlasnik privatne vinarije "Figurica" u Smilčiću otvorene prije osam godina, ima kapacitet 40 tisuća litara vina i sorte cabernet sauvignon, syrah i domaće debit, maraština, plavina, svrdlovina, kaže kako je zadovoljan ovogodišnjom berbom, premda godina nije bila posebno naklonjena vinogradarima.
"Srednja je godina, recimo trica. Nije katastrofa, nije niti neko čudo. Solidna godina, ništa posebno. Bilo je problema puno s vlagom, bolestima. Borili smo se i uspjeli smo tricu navući, za četvorku nije. Mislim da je jednaka godina bila za bijela i crna vina" - ističe Anić.
Bez pesticida
Šime Škaulj iz Nadina poznat je po crnim sortama grožđa, uz jednu bijelu sortu maraštinu. Ima proizvodnju do 25 tisuća litara vina iz vlastitih vinograda.
"Sve je to iz ekološke proizvodnje što znači da nije prskano niti jednim pesticidom, nije gnojeno umjetnim gnojivom. Godinu ocjenjujem jako dobrom, neki mladi vinogradi dolaze ove godine u puni rod, tako da očekujem i povećanje proizvodnje. Kao što je poznato, ja grožđe ne kupujem, ali i ne prodajem, što znači da sve što uzgojim sam i proizvedem, a od cjelokupne količine 60 posto odnosi se na vrhunska vina, a ostalo na kvalitetna" - kaže poznati vinogradar i vinar Šime Škaulj.
Rasprava o vinarstvu
U povodu 23. međunarodnog susreta vinogradara i vinara na Sabatini 2013. bit će održana rasprava na temu „Stanje i rješenja problema u vinogradarstvu i vinarstvu u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Zadarsku županiju", u petak u prostorijama Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole "Stanko Ožanić". O tome će govoriti predstavnici Zadružnog saveza Dalmacije, škole Stanko Ožanić i Savjetodavne poljoprivredne službe.
