Hrvatska, smještena na Jadranu, nasuprot istočnoj italijanskoj obali, koja ima 1.777 km obale i 1.185 otoka je izvanredno odredište za odmor! Ona ipak nudi znatno više od sunca, pjeska i mora, ova zemlja sa samo 4.5 milijuna stanovnika pravi izvanredna vina!
Ovo mi nije prvi put pisati o hrvatskim vinima, ali, ukoliko je to uopće moguće, postajem još veći zagovornik ove cvatuće regije, nakon kušanja i večere upriličene u Notting Hill Brasserie ovdje u Londonu.
Zemljopis
Kao što moj dragi prijatelj Dennis Sunjic voli kazati, Hrvatska je oblika bumeranga, kao da imate dvije zemlje u jednoj, razdvojene prirodnom planinskom granicom. Unutrašnjost ili kontinentalni dio leži ispod Mađarske i Slovenije dok obalni dio leži od sjevera do juga duž Jadranskog mora.
Unutar ova dva područja su tri vrlo različite vinske regije - kontinentalno područje Slavonije i Dunava; Istra na sjevernoj obali i Dalmacija na jugu, u blizini Dubrovnika.
Žuta i zelena područja su kontinentalna Hrvatska; crvena je Istra a purpurna je Dalmacija (mapu ljubazno ustupio Saša Špiranec)
Ova područja imaju izrazito različita tla i klimu i stoga bolje odgovaraju pojedinim sortama, od kojih su najzastupljenije: Graševina (Welschriesling) u Slavoniji, Malvazija (Malvasia Istriana) u Istri i Plavac Mali (sličan Zinfandelu) u Dalmaciji.
Nema sumnje - zapanjujući kvalitet dolazi iz Hrvatske. Veliki broj vodeći svjetskih vinskih kritičara, uključujući Neil Martin (eRobertParker) i Julia Harding MW (Jancis Robinson’s Purple Pages) su rekli isto u svojim zadnjim osvrtima.
Zbilja je znakovito to što veliki broj hrvatskih vinarija nije niti postojao prije pet godina a već proizvode vina svjetske klase! Hrvatska zna kako nastupiti na svjetskoj vinskoj pozornici!
Osobno nalazim ogromno zadovoljstvo prateći uspon hrvatskih vina. Vina Francuske, Španjolske, Italije, Australije, Amerike, itd. su nam dostupna oduvijek, ali hrvatska vina su uzbudljiva novost!
Slavonija i Dunav
Sorta koja se ističe na ovom području je Graševina. Ovo nije autohtona sorta, poznatija je u drugim krajevima svijeta kao Welschriesling, ali ne dopustite da vas negativne asocijacije spram te sorte odvrate od nekih od najzanimljivijih vina iz Hrvatske.
Ova vina su prilično tropska i mogu zadržati manju količinu šećera (za neupućene to znači kako su slatkasta). Graševina je vrlo dobra u izražavanju terroira područja, sa čistim aromama i okusima, koja su rijetko dotaknuta hrastovinom. Chardonnay, Sauvignon Blanc, Gewurztraminer, Pinot Crni, Merlot i Cabernet Sauvignon se također uzgajaju na ovome području.
Osobni ljubimci ovog područja:
- Krauthaker Graševina "Mitrovac" (iz jednog vinograda) 2009
- Belje Graševina 2009
- Mihalj Graševina 2008
- Zdjelarević Grand Cuvee "Nagual" 2007 (Chardonnay/Sauvignon Blanc)
- Belje Merlot 2008
Istra
Na sjevernoj obali, Istra je najpoznatija po bijelom grožđu Istarska Malvazija (Malvasia Istriana). Dijelovi područja obiluju zemljom crvenicom (terra rossa), slična onima u australskoj Coonawarri. Istarska Malvazija daje lagana, svježa, voćna vina koja gase žeđ - vinifikacijom u nerđajućem ćeliku, a kada provede određene vrijeme u hrastovini postaje složenija, punija i kremasta. Posebno svojstvo ove sorte je gorki badem.
Chardonnay, Sauvignon Blanc, Muscat, Merlot, Teran (autohtona crna sorta), Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i Syrah se također uzgajaju na ovome području.
Osobni ljubimci ovog područja:
- Trapan Malvazija "Ponente" 2009
- Kozlović Malvazija 2009
- Matošević "Grimalda" 2009 (50% Chardonnay, 25% Sauvignon Blanc, 25% Malvasia Istriana)
- Saint Hills "Nevina" 2009 (72% Malvasia Istriana, 28% Chardonnay)
- Kabola Malvazija "Amfora" 2007
- Agrolaguna Merlot "Festigia" 2008
- Matošević "Grimalda" 2008 (85% Merlot, 15% Teran)
- Trapan Syrah 2008
Dalmacija
Ovo je najjužnije područje u kojemu se proizvodi vino, nedaleko od ozidanog grada - Dubrovnika. Klima je slična onoj na Siciliji i dijelovima Grčke tako da ovdje uspijevaju samo sorte koje podnose vrelinu. Plavac Mali je takvo grožđe. Svojstva ovoga grožđa su prilično slična Zinfandelu, a budući da je Plavac Mali prijelaz između Zinfandela i autohtone sorte Dobričić, utemeljena su vjerovanja kako Zinfandel potječe iz Hrvatske.
Jedno malo područje u Dalmaciji se zove Dingač. Samo je na 60ha podijeljenih između 20 prozvođača je moguće proizvoditi Plavac Mali. Dingač je izrazito strm te je nemoguće raditi strojevima, tako da se svo grožđe mora pobrati ručno.
Nažalost, zbog manjka vremena, mogla sam kušati samo jedno vino ove regije (i to tijekom večere) - Saint Hills Dingač Plavac Mali 2008 koji je tek nedavno napunjen i tek treba biti plasiran na tržište. Nos je bio vrlo biljni (timijan) dok je paleta bila velika i robusna sa masivnom mokom i čokoladnim višnjama; još je vrlo mlado i treba mu nešto vremena ali ima sve potrebne značajke i na putu je k statusu zvjezdanog vina.
Večera
Večera u Notting Hill Brasserie je bila fantastična! Ekipa, koju je predvodio sommelier Alex Malfitana, je je pružila brižnu i pažljivu uslugu tijekom pet impresivnih jela. Jakobove kapice sa jastogom i tortellini od škampa su spareni s Krauthakerovom Graševinom "Mitrovac" 2009, dok je kovač sa pireom od brokula i bijelim grahom ispraćen s Saint Hills "Nevina" 2009.
Tamni začin i tanini Matoševiće "Grimalde" 2009 su savršeno odgovrala pečenim jarebičjim prsima sa kremastim kupusom i pireom od tartufa u umaku.
Mlađahni Saint Hills Dingač Plavac Mali 2008 je stajao vrlo dobro s sočnom sporo kuhanim bubrežnjakom od divljači sa pireom od slatkog krumpira, rezanim crvenim kupusom i valhrona čokoladnim umakom koji je omogućio moki iz vina zapjevati punim glasom!
Naposlijetku, preslatki Krauthakerov Zelenac IBPB (TBA) 2008 desertno vino je uhvatilo bit večeri praćen s tortom od jabuka s crème fraiche i Calvados umakom.
Ukoliko vas mogu ohrabriti kušati neko novo vino ove godine, neka to bude vino iz Hrvatske. Po mom mišljenju vinari koje treba istaći su: Matošević, Saint Hills, Korta Katarina, Trapan i Krauthaker.
