Vino

U Poljoprivrednom poduzeću Orahovica počela je berba grožđa zbog vremenskih uvjeta dva tjedna kasnije nego što je to uobičajeno. Prve škare zarezale su na brdu Albus, i to sortu sivi pinot, a potom je na lokaciji Jezerac počela i berba najučevnije orahovačke sorte zelenog silvanca.
Odluka da krenemo kasnije odluka je naših vinara i vinogradara temeljena na znanju i iskustvu, a kako o njoj ovisi kvaliteta budućeg vina potrebno je stalno pratiti zrelost grožđa i klimatskih prilika, posebice u vremenu neposredno prije berbe. Počeli smo strojno, nastavili ručno, a s obzirom na najavljenu kišu, ovogodišnja berba mogla bi se odužiti - kaže voditeljica marketinga PP Orahovica Katica Petkov te dodaje kako se ukupna površina vinograda poduzeća prostire na 150 hektara u kojima se uzgajaju vrhunske sorte grožđa silvanac zeleni, graševina, frankovka, pinot sivi...

Što se tiče prinosa i kvalitete ova je godina iznad prosjeka i bolja je od prethodne, samo se nadamo da će nas poslužiti vrijeme da grožđe oberemo u optimalnim uvjetima. Berba je odraz cjelogodišnjeg truda i rada vinogradara, i za nas je od iznimnog značenja - kaže Petkov.

Novi voditelj vinarije PP Orahovica Ivan Perković kaže kako je poduzeće zadovoljno i prinosom i kvalitetom grožđa.
Očekujemo nešto više od milijun tona ubranog grožđa i ono što je važno, ove smo godine digli količinu na 60-80 % ručnog branja kako bismo još više dobili na kvaliteti. Isto tako, ove godine dat ćemo naglasak na proizvodnji rosea, proizvest ćemo ga dvostruko više nego prošle godine, a za to vino frankovka je idealna sorta. Vrijeme nas jako dobro služi, suha jesen s hladnim noćima, kada dobivamo dobar šećer, a te hladne noći čuvaju kiselinu. Ukupno gledajući, moja i želja poduzeća je još više podignuti kvalitetu vina, jer mi to možemo, i zato što imamo odlične uvjete za to - kaže Perković.

PP Orahovica konstantno otvara tržište, a već nekoliko godina u orahovačkim vinima ovoga poduzeća uživaju kineski ljubitelji dobre kapljice.

U povodu toga PP Orahovicu posjetio je predstavnik kineskog tržišta George Shao koji je s predstavnicima PP-a snimio i promotivni film o poduzeću i orahovačkim vinima.
Cilj ovoga snimanja je da naši poslovni partneri u Kini dobiju još bolju sliku naših proizvoda, posebice crnih vina, jer u njima doista uživaju. George se došao uvjeriti u autentičnost i podrijetlo vina koje Kinezi kušaju, da dolazi baš iz Hrvatske i iz Orahovice, i oduševio se. Ovo će nam još više otvoriti vrata tržišta u Kini, ali i šire, i nadam se da ćemo dovesti ljude iz cijeloga svijeta - zaključila je voditeljica Petkov.

George Shao, uz kineski i engleski, jako dobro govori i hrvatski.
Posebno me oduševljava podneblje i priroda oko Orahovice u kojima raste grožđe za fino vino. Ljudi iz PP Orahovica vrlo su ljubazni i posebno stručni, pa mi je doista lijepo održavati suradnju s njima. Posebno hvala enologinji Ivani koja je ova vina predstavila u vrhunskom izdanju - zaključio je Shao.

U vinogradima diljem zemlje s hladnijim su danima započeli veliki radovi. Dok se neki tek pripremaju, kod drugih su berbe grožđa već u tijeku i, unatoč manjim zastojima koje su prouzročili nepovoljni vremenski uvjeti, uglavnom sve teče po planu te su, kako saznajemo, u najavi kvalitetna vina koja će zadovoljiti kako vinare, tako i znatiželjne kušače. U tijeku užurbane berbe, nekoliko minuta uspjeli smo ukrasti vinaru Ivici Matoševiću iz jedne od najpoznatijih istarskih vinarija koji nam je zatim otkrio kako napreduje berba te oko čega se u vinariji Matošević ove godine posebno vodi briga.

Mi smo u punoj berbi i osjećamo se kao da se utrkujemo s vremenom. Krajem vikenda prognoziraju nam kišu pa gledamo što više grožđa pospremiti u podrum do tada. Ovogodišnja berba je malo kasnije krenula, no iznimno dug i suh period ubrzao je zriobu pa nam se čini da imamo priliku napraviti nešto posebno, bogatije i kompleksnije nego inače. Čini nam se važnim da uz snagu, koje ove godine neće nedostajati, moramo voditi računa o eleganciji, svježini i pitkosti, što je ključno za istarsku stilistiku vina. Zato je važno pobrati grožđe dok je još harmonično i dok kiseline nisu pobjegle, pojasnio je.

Kako u podrumu vinarije Matošević u istarskim Krunčićima veliku ulogu igra njihova malvazija Alba, upravo su toj sorti odlučili posvetiti posebnu pažnju. Igraju se, dodaje, pa kombiniraju datume berbi s različitih lokacija koje obrađuju. Osim Albe, veliku inspiraciju pronalaze i u etiketama Grimalde, njihove kupaže kod koje, objasnio nam je Matošević, nastoje afirmirati posebnost lokaliteta.
Ovogodišnje grožđe s Grimalde obećava moćnija vina, a kako će to na kraju izgledati još ćemo vidjeti. Tu nam je važno izvući onu crtu autentičnosti i vjerodostojnosti i ponavljati je iz godine u godinu.

Osvrnuo se i na trenutnu situaciju te nam otkrio što očekuje od ove, kako je naziva, koronske berbe, ali i dodao kako ga posebno veseli činjenica što, unatoč situaciji, velik broj gostiju još uvijek dolazi u njihov podrum na kušanja.
Čini se da su u atmosferi opće nesigurnosti oko korone mnogi gosti procijenili da posjete podrumima u Istri nisu opasne. Gosti u rujnu su uglavnom vinoljupci i znalci pa je to dodatna inspiracija. Da nije bilo zatvaranja granica, zadnjih mjesec dana bilo bi gotovo za pohvalu s obzirom na to da znamo da nas očekuju neizvjesne jesen i zima. Siguran sam da će u Istri biti izvanrednih boca iz koronske berbe te da će podrumi biti puni. Kako ćemo se s tim bocama sutra nositi u kontekstu globalne pandemije i težeg plasmana, ostaje nam za vidjeti. Uvijek je bolje u zalihama imati dobrog vina nego prosječnog, a tako će, po svemu sudeći, biti kod nas", zaključio je na kraju vinar Ivica Matošević.

Igra je počela 2006. godina kada su braća Dario i Mario Fiolić u podrumu obiteljske kuće na Puntamici počeli "slagati" vino za sebe, čovjek bi pomislio upravo da kroz igru razbiju "dosadu" kakvu obično vezujemo uz računovodstveno-knjigovodstveni posao, koji ih inače uspješno "hrani". Oni su u međuvremenu osim što su ostali uspješni knjigovođe, postali i uspješni vinari, ali i proizvođači nagrađivanih likera od maraške i suhe smokve. No, igra ni slučajno nije prestala, traženje novog i poigravanje u težnji perfekciji motiv je i sad.

Od igre za sebe do 20.000 l za zaigrane kupce

Što "garažni" vinar ima tražiti kraj onih koji rade milijune litara?, pita i odgovara Dario, naravno u poigravanju završio i tečaj za vinara - podrumara - Samo vrhunsko, u težnji savršenstvu, u igranju i korekcijama, koje mala serija i butik vinarija omogućava, a što masovni proizvođač sebi ne može dopustiti.

Od malih količine vina za vlastite potrebe, a na tragu obiteljskih tradicija, što je ova zadarska gradska djeca vuku od predaka, i gotovo fanatične ljubav prema vinarstvu, 2016., nakon puno "igranja", otvaraju vinariju i kreću tržiti vina, jer ona su već iznagrađivana dok su bila "otvorena-u procesu proizvodnje". Sada je nagrada i zlata već 40-tak, a šampionskih titula gotovo 10.

Danas Vinarija Fiolić proizvodi 20.000 butelja vina, plasira svoje proizvode po ugostiteljskim objektima u cijeloj regiji, i kao mala, butikna vinarija je prihvaćena na tržištu u ponudi vrhunskih vina. Sada već drugu godinu u turističkom srcu Zadra na Puntamici stoluje i kušaona vinarije Fiolić, već rado posjećena kao ugodno mjesto druženja, gdje gost postane i prijatelj i primi nešto od zarazne ljubavi za vino, a i kupi štogod za doma. Vinari su, a ne vinogradari, a grožđe kupuju od dugoročnih kooperanata- Maraština je s pržinastih zemalja Vukšića, Smilčića i Stankovaca, Merlot, Cabernt Sauvignon i Syrah iz Tinja, Grenache iz Nadina. Uz ulaganja u opremu, tehnologiju i marketing, za koji je (kao i za još puno toga) zadužena Dariova supruga Ana, ide velika zahvala: Gradu Zadru i Zadarskoj županiji za linije potpore malim poduzetnicima, jer mi nismo se još osmjelili na velike sume iz vinske omotnica, koje koristimo i koje su dragocjene, kaže Dario, koji i ne treba objašnjavati da od vina zaradu očekuju - tamo nekad, jer ulaganja samo mame nova.

Maraština - strast i autohtonost, pretplaćena na nagrade

Od bijelih vina proizvode vrhunsku Maraštinu gotovo pretplaćenu na šampionske titule, na što su nadogradili igru sa Maraštinom Sur Lie, vjerojatno prvom i jedinom na svijetu. Sur lie odležavanje dopuštanja gotovom vinu da nastavi sjediti na talogu kako bi izvadilo i ekstrakiralo arome iz talog grožđa i kvasca, a igra traje godinu ili više u miješanju barem tjedno da bi se talozi razigrali. Pa je tu Cuvee blanc u kojem je Maraština sljubljena s malom količinom Malvazije, a i ovo vino odležava u bačavama 10 mjeseci. Upravo barikiranjem uozbiljuju i omogućuju dulji život bijelim vinima, dodajući im punoću, a da istovremeno ne ubiju bogatstvo izvornih aroma, a što je opet samo po sebi zahtjevna igra. Rose od plavine i grenachea skoro da možemo zazvati autohtonim s obzirom na 50 godina grenachea na ovom prostoru,a tehnika je tjelesnijeg provansalskog. Crna su jednosortni Merlot ("Jer nam se učinilo da se ovdje dominantno rade kupaže, te da to može biti niša", kaže Dario), a redovno kupaža, kao i Merlot barikirana 18 -20 mjeseci, je od Grenachea i Syraha, a 2017. su odlučili napraviti najbolje što je godina mogla dati u limitiranih 500 flaša, i tu kupažu Merlota i Cabernet Sauvignona nazvali Fiolić'17, jedno doškolovano vino koje upravo ide van uz neodoljivi balans onog što taninima učini barrique, i što vinu doda, a da mu ne oduzme izvornu voćnost i herbalnost.
"Ručni" likeri i "zaigrana" noć kod Fiolića

Rade kao "ručni rad" i liker od višnje maraške i liker od suhe smokve za koje imaju hrpu domaćih i međunarodnih nagrada. Koriste uz tradicionalnu metodu, desaliniziranu i demineraliziranu morsku vodu, dajući im jedinstven okus.
​
Korona je razlog korištenja mjere - kriznog skladištenja dijela vina u barriqe bačvama, pa će zrelost biti potpuna, ali s otkupom od koperanata nastavljaju kao i do sad.

I bogme u toj njihovoj zaigranosti, zaigrali se i mi pa se u ugodi kušaone prelijepa ljetna večer pretvori u ono što Portugalci nazivaju - madrugada.

Vinarija Fiolić

Tantum d.o.o.
Ulica Ivana Duknovića 11
Kušaona i podrum
Put Matije Gupca 29
23000 Zadar
tel: +385 23 701605/fax: +385 23 701606
mob: +385 95 9004144/mob: +385 95 9008570
e-mail: vina.fiolic@gmail.com
www.vina-fiolic.com (ujedno i internetska trgovina - web shop)

"Rađanje" etikete i dizajna

Grafički dizajn koji je i vizualni identitet nastao iz obiteljske vinarske tradicije, porijeklom iz Volodera, i obiteljskog grba sa konjem (Hrvatski posavac) i grožđem, jer su povijesno išli skupa, a što je pretvoreno u etiketu. Konj je naravno Krševanov ("Mi smo zadarska gradska djeca"), pa grožđe i simbol obitelji. Moćne etikete oko cijele flaše, crne i bijele s izmjenjivim slovima. Onda je to Gržan razbio u roseu, porzabacao, a ta igra je završila naljepljena na flašu. Rađao je devet mjeseci, ali i sad se naježim na ljepotu priče i rezultata, prenosi nam Mario, kako je Marko Gržan iz Futura "rađao" idejno riješenje, a što je kompletirano s Ivicom Šimurinom kroz studio Pixel.

Paleta Vinarije Fiolić

• Fiolić Maraština, 0,75l - 2019. 13% alk. - vrhunska
• Fiolić Rose,0,75l - 2019. (Plavina, Grenache) 13% alk. - kvalitetno
• Fiolić Cuvee (crni), 0,75 2018. (Grenache, Syrah - barriqe), 13% alk. - vrhunsko
• Merlot Fiolić, 0,75l, 2016., barique, 14% alk. - vrhunsko
• Fiolić '17 (crno), 0,75 l. (Merlot, Cabernet Sauvignon, barrique), 14% limited edition 500 flaša, najbolji izbor godine - vrhunsko
• Cuve blanc, 075l, (Maraština, 10% Malvazija, barrique), - vrhunsko
• Maraština Sur Lie, 0,75 l - vrhunsko
• Liker od višnje maraške, 0,2, i 0,5l
• Liker od suhe smokve, 0,2 i 0,5 l

Vina s juga Hrvatske piju se u Americi.

Naime, američka tvrtka Croatian Premium Wine Imports, Inc. (CPWI) sa sjedištem u Bostonu dobila je saveznu dozvolu za uvoz hrvatskih vina u SAD, a za početak su krenuli s vinima iz vinogorja Komarne, iz vinarija Rizman, Terra Madre i Volarević, a nastavii s vinima iz Konavala iz tamošnje vinarije Crvik, čime se zaokružuje ova po svemu neobična vinska priča. CPWI je zainteresiran za autohtona vina poput plavca maloga, pošipa, zinfandela, tezora, a vinarije na jugu Lijepe naše proizvode upravo takva crvena, bijela i rosé vina.

U vrijeme pandemije koronavirusa i velike ekonomske neizvjesnosti, lijepe poduzetničke priče poput ove što je priča ambasadorica hrvatskih vina u SAD-u, rođena Metkovka, Mirena Bagur vrijedne su pažnje i divljenja. Vinarija Crvik iz Konavala, koja se ponosi stoljetnom tradicijom proizvodnje vina, ušla je u krug hrvatskih vinarija čija se vina odnedavno uspješno prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Nagrađivani Tezoro

Radi se o međunarodno nagrađivanom vinu Tezoro (srebro na Decanteru, srebro na International Wine Challengeu, zlato na Vinistri i Sabatini), dobivenom od autohtone sorte dubrovačka malvasija, prve sorte vinove loze koja se spominje u dubrovačkom arhivu u 14. stoljeću.

Velike zasluge za to ima Mirena Bagur, Metkovka s američkom adresom i biznis iskustvom, svojevrsna ambasadorica hrvatskih vina u SAD-u, koja zajedno s mužem Winom A. Burkeom, poduzetnikom u informatici, vodi tvrtku Croatian Premium Wine Imports za uvoz i distribuciju vina u SAD-u. Krenuli su s vinarijama udruge K7 s Komarne, a nedavno dogovorili suradnju i s vinarijama Testament kod Šibenika, Marlais s Pelješca te vinarijom Crvik, kao prvom konavoskom vinarijom.

Tako se u trgovinama u Masschusettsu te online shopu, koji šalje vina u većinu američkih država, mogu kupiti poznate sorte s juga Hrvatske, kao što su plavac mali, dingač, tribidrag, pošip, babić, debit i dubrovačka malvasija. U SAD-u su kvalitetna hrvatska vina vrlo dobro prihvaćena, kaže Mirena.
Poznavatelji i ljubitelji vina u Americi daju prednost kvaliteti, a sve ocjene stručnjaka za kvalitetu koje nam stižu su izvrsne. Mlađe generacije žele čuti nove vinske priče iz cijelog svijeta, pa tu postoji cijela nova kategorija - tzv. Adventure wines, i tu se naša vina odlično uklapaju. U stalnom smo kontaktu s vinoljupcima i slušamo komentare, tako da već ove godine širimo inventar vina i s drugih hrvatskih vinskih regija - reći će Mirena.

Vinar Petar Crvik kaže kako je ovo izvrsno vrijeme za iskorak u proizvodnji vina.
Svake godine u našu vinariju dolaze turisti iz cijelog svijeta. Često nas upravo Amerikanci pitaju mogu li u SAD-u nabaviti naše vino. Drago mi je da su naš trud i autentičnost prepoznati i iskreno se nadam da će još hrvatskih vinara početi izvoziti, jer to je ogromna prilika za naše vinarstvo - kaže Crvik.

Smanjio se uvoz

Iako Hrvatska i dalje uvozi puno više vina nego što izvozi, trendovi ipak bude nadu: nekoliko godina unatrag smanjio se uvoz, a povećala proizvodnja i izvoz. Inicijative poput ove definitivno mogu pomoći da Dubrovačko-neretvanska županija, ali i cijela Hrvatska, nađu svoje mjesto na vinskoj mapi svijeta.
Kao što znate, mi smo počeli suradnju s vinarima iz Komarne, s obzirom da sam ja iz Metkovića pa nam je bilo relativno lako napraviti partnerstvo s ljudima koje znamo i imamo međusobni respekt. Međutim, od samog početka, naš plan je bio da uključimo vina iz cijele Hrvatske. Logično, prvo širenje je bilo unutar Dubrovačko-neretvanske regije jer smo lani posjetili vinarije u tom kraju - ističe Mirena.

Osim vrhunske kvalitete vina rađenih od autohtonih sorti, što je naš fokus, jedan od razloga zašto smo brzo uključili vinarije Crvika i Marlais je taj što oni razumiju kako zadovoljiti prohtjeve američkih vinoljubaca koji im dolaze na kušaonice. Tako je prodaja njihovih vina online krenula jako brzo. Posebice, imamo nekoliko bivših posjetitelja Crvika koja su nas tijekom ljeta kontaktirali barem jednom tjedno da vide je li Tezoro stigao u naše online skladište. Ja mislim da nema bolje priče od toga - ponosna je Mirena na svoj vinski uspjeh, koji se u SAD-u temelji isključivo na online prodaji.

Razvoj online prodaje uvijek je bio u planu, ali zbog zakona o alkoholu u Americi je online trgovina prilično komplicirana. Ipak, budući da je Win Burke (muž Mirene Bagur, op.a.) stručnjak za softverska rješenja, s njegovim iskustvom to je nama bilo izvedivo u relativno kratkom vremenu. Počeli smo izgradnju online trgovine u 2019. i krenuli s testnom prodajom na početku 2020. Upravo kada je većina restorana zbog korona krize bila u status quo, a izravna prodaja u sektoru vina manje-više stala, krenula je online potražnja za hrvatskim vinima koja su se dostavljala na kućne adrese naručitelja - kazuje Mirena.

Internetska trgovina

Bez investicija u izvoz hrvatskih vina od strane ministarstva, komore ili vinogradarskih udruga ne može se očekivat uspjeh u sektoru vinarstva - zaključila je Mirena Bagur, koja naglašava da je u SAD-u danas dostupno 50 autohtonih etiketa vina iz čitave Hrvatske.

Od početka smo planirali učiniti našu internetsku trgovinu predstavnicom svih hrvatskih vinskih regija - rekla je Mirena,

CPWI je započeo uvozom i promocijom vina iz regije Komarne u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uključujući zinfandel/tribidrag, plavac mali i pošip, zatim slijede vina iz vinarija u Konavlima, Pelješcu, Šibeniku i Braču s drugim autohtonim sortama, poput dubrovačke malvasije, babića, debita i vugave.

Tako su dalmatinska vina zahvaljujući vinarskoj ambasadorici Mireni Bagur dobila putovnicu za put u daleku Ameriku, gdje u njihovu okusu uživaju tamošnji vinoljupci, koji vole i cijene dobru kapljicu poteklu s dalmatinskog krša.

Vinogradari s otoka Paga završili su intradu, kako se na Pagu naziva berba grožđa. Berba je završila sredinom rujna. Premda vinogradarstvo na Pagu nema gospodarsko značenje kakvo je imalo nekada ipak je proizvodnja vina, travarice i prošeka značajan izvor prihoda za nekoliko stotina otočnih obitelji koje se bave vinogradarstvom.

U srpnju i kolovozu vremenske prilike su bile dobre. Otočni vinogradari veći dio grožđa ostavljaju za proizvodnju vina, a jedan dio prodaju.

Zarada od prodaje grožđa je mala i zato je vinogradarima isplativije proizvoditi vino, travaricu i prošek jer se ti proizvodi mogu dobro prodati za vrijeme turističke sezone.

Na Pagu se najčešće uzgajaju sorte Gegić koji ima mala žuta zrna te Trbljan i Plavina koji imaju veća zrna.

Na mnogim dijelovima otoka mogu se zamijetiti obnovljeni vinogradi i vinogradari koji ih redovito obilaze što svjedoči o oživljavanju zanimanja za vinogradarstvo koje je nekada donosilo dobit gotovo kao i solarstvo i ovčarstvo.

No, ipak količina vina koja se u ovoj godini planira proizvesti u Pagu nije niti približna onoj kakva je bila u 70-im godinama prošloga stoljeća. Tada se vinogradarstvom bavila svaka druga otočna obitelj. Danas je na Pagu ostalo svega nekoliko desetaka obitelji koje još uvijek njeguju vinogradarsku tradiciju. Uglavnom su to starije generacije, dok je mladih vinogradara vrlo malo.

Osamdesetih godina prošloga stoljeća situacija se mijenja naglim razvojem turizma. Ljudi su jednostavno došli do zaključka da od turizma mogu lakše živjeti. Stoga, nije nimalo čudno da su polja vinograda, primjerice na predjelu Vodica, postala građevinske parcele. Nekadašnji vinogradi na južnom dijelu grada postali su pašnjaci.

Tradicija pravljenja vina na Pagu postoji od pradavnih vremena. Kroz stoljeća je vinogradarstvo bilo jedno od temelja paškog gospodarstva. U prosjeku se na Pagu godišnje ubiralo oko 3.300 tona grožđa. Najveće vinogradarske površine nalazile su se na predjelu Julovice, Svilnog, Blata, Murvice i Vodica. Naglom urbanizacijom Paga, velik je dio vinograda nestao, tako da je njihova površina od 1967. do 2001. godine smanjena za dvije trećine. Tek se 2002. godine na Pagu počelo obnavljati vinogradarstvo, ali još se uvijek ta poljoprivredna grana sporo razvija.

Duško Jokić pridružio se vinarskoj revoluciji Ravnih kotara i Zadarske županije 2009. kada je novac iz uspješnog posla u Beogradu uložio u zavičaj, obiteljski posjed u Lišanima Tinjskim, sadnjom prvih loza. Ovdašnjem vinarskom iskoraku dao je, skupa sa tadašnjom enologinjom Draganom Šulentić, snažan podstrek u bijelim vinima podižući ih, uz nešto rijetkih pojedinaca, na civiliziranu razinu, vukući ih do vrhunskih i šampionskih vina.

Prvo pa šampionsko

Prvo vino proizveli smo 2011. a na tržište krenuli sa 2012. otkad i najdraža mi od svih nagrada, jer je bila prva, šampionska titula na Sabatini za Chardonnay. Redovno sam na smotrama od Martinja u Polači, Nadina, Stankovaca do Vinfesta Benkovac, gotovo redovito među šampionima. Uzeli smo i zlato u Beču 2018. za cuvee. I na Decanteru u Londonu 2017. za Pošip smo dobili srebro, ali tamo se srebro daje za preko 90 bodova, a naše je dobilo 91. No, prva nagrada ostaje vječno u sjećanju.

Naravno da je riječ o obiteljskoj tradiciji, jer su manje više svi Kotarci imali vinograd, a vi se pozivate na 1906?

Tada je ćukundjed Aćim kupio vinograd i želja mi je bila dati doprinos našem vinogradrstvu i vinarstvu, a sad se ostvaruje.

Posveta je organskom odnosno ekološkom vinu, a vlastiti vinogradi se stalno uvećavaju uz Nadinsko blato?

Svake godine sadimo, sad smo na 15 hektara, uz Nadinsko blato. Isključivo ekološka proizvodnja. Za eko certifikat trebalo nam je tri godine, kod otkupa uzimamo vino od vrsnih vinara sa službenim certifikatom eko prozvodnje.

Predanost vrhunskim bijelim vinima

Od početka je posveta klasnim bijelom vinima. Kojima?

Imao sam i muškat i chardonnay, ali smo ih zamijenili jer ovdje su se za ekološku proizvodnju pokazali teški i mučni. Ostajemo vjerni našoj izvornosti odnosno Maraštini koja je favorit i kraljica jer je ona naša, dok za Pošip, kojem smo također posvećeni, kažem da je dalmatinski. Oba bijela radimo kao vrhunska vina, a ako se dogodi na dijelu grožđa loša godina nešto bude kvalitetnog. Uglavnom 90% su vrhunska vina. Roze nam je od Syraha, idealno pogođen, a naše područje je iznimno za Syrah. Od crnih samo Cuvee, a i to bi nazvao ravnokotarskim jer Melot, Cabernet Sauvignon i - Syrah kao kupažu radimo samo mi ovdje (u Bordeuxu uz Merlot i Cabernet Sauvignon ide Cabernet Franck op.a.). U dugotrajnom je barikiranju i vrhunski. Krenuli smo u pjenušac, od Maraštine, bilo je nešto iz 2016. godine, ali neznatno, a ovaj iz 2017. trebao bi na tržište kao extra brut. To je paleta i neću je mjenjati. Inače smo 25 do 30% posto crnog kupovali od eko proizvođača iz Polače i Nadina, sad imamo i svog, a loša prodaja je razlog da ove godine nećemo.

Pred gradnjom novog velebnog podruma

Prodaja, mislim inače ne na ovu godinu korone?

Ova godina je skoro katastrofa, ali preživjet ćemo. Inače znatno više izvezemo nego je domaća prodaja. Izvoz je Srbija, tu i najviše, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, Austrija i Australija. Tamo nam Pošip, Maraština i crni Cuvee idu dobro.

Plan je već neko vrijeme podizanje rekao bi velebnog podruma, kušaone itd. na terenu poviše sadašnjeg?

Građevinsku dozvolu dobili smo u trećem mjesecu - kad i Koronu, pa je sve usporeno. Povukli smo sredstva iz vinske omotnice za opremu, konkurirali i za gradnju, a čekamo kredite banaka, ali mislim da je skora jesen rok početka. Podrum je planiran na 800 metara, uz barrique salu, a poviše oko 400 m kušaone i nešto smještaja ev. za radnike i kojeg gosta, ne mislim se baviti turizmom i smještajem. Opreme će biti za pola milijuna litara, ne očekujem odmah takvu proizvodnju, ali sadit ćemo i dalje, samo neka prodaja krene.

Od skupog hobija do - skupog posla

Poslovan ste, uspješan čovjek. Može li se s ovim zaraditi?

Mladi smo vinari, početak je od ničega, kao skup hobi. Sad je i posao, ali skup, ulaganja su velika i dugotrajna. Očekujem još nekoliko godina ulaganja dok ovo postane posao od kojeg bi se moglo živjeti i zaraditi.

Inače koliko vidim opreme je vrhunska od početka? Kolika je sadašnja proizvodnja?

Išli smo na sve najbolje, jer smo od početka odlučni raditi vrhunska vina, a spomenute nagrade kažu da to i radimo. Radimo oko 70.000 litara. I želim pozdraviti i zahvaliti ljudima iz institucija, jer oni to zaslužuju i Danijela Segarića u županiji, Zvonimira Vlatkovića iz Ministarstva odnosno Uprave za podršku, kao i Marka i Klaru iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Znam da rade svoj posao, ali rade ga ljudski.

Berba je i prerada. Enologinja Cvita Eškinja i Marijana Uzelac su oko strojeva, a Nikica i Mirko upravo ubacuju Pošip na preradu. U srpnju su imali 30% zelene rezidbe jer je Pošip obilato rodio, bilo je nešto napada bolesti ali rješili su. Merlot i Syrah su pobrani odlični. Maraština je dobra i ići će skora berba.

Vjeruju u dobru godinu.

Maraština je naša, zadarska i kotarska, Pošip je dalmatinski, zato je, lokalpatriotski, vino kojem posvećujem posebnu pažnju,moj ponos i favorit: maraština i - maraština.

Duško Jokić

Decanter, London, 2017.

Vinarija Jokić, Pošip 2015.- 91 bod

Svježa verbena, divlje poljsko cvijeće i agrumi. Čist, nježan i svjež voćni okus s divnom upornošću na završetku. Veličanstveno.

Paleta vina Vinarije Jokić

• Maraština, 0,75 - vrhunsko
• Pošip, 0,75 - vrhunsko
• Cuvee (Merlot, Cabernet Sauvignon, Syrah - barrique), 0,75 - vrhunsko
• Rosy (rose Syrah), 0,75 - kvalitetno
• Pjenušac (Maraština) - extra brut - vrhunski - u pripremi za tržište

Vinarija Jokić

Lišane Tinjske 95
23423 Polača
Telefon: 095 904 1502
contact@vinarijajokic.com
www.vinarijajokic.com

Merlot Festigia 2016 Vina Laguna osvojilo je zlatnu medalju na natjecanju Concours Mondial de Bruxelles i jedino je vino iz Hrvatske koje je na tom prestižnom vinskom natjecanju okrunjeno zlatnom medaljom, a Malvazija Istarska Riserva Vižinada 2015 nagrađena je srebrnom medaljom.

Na 27. Concours Mondial de Bruxelles održanom u Brnu u Češkoj natjecalo se 8.500 vina iz 46 zemalja. Poštujući trenutna sigurnosna pravila, organizator je trodnevnom degustacijom upravljao besprijekorno profesionalno.

Stroge mjere predostrožnosti primijenjene su na svaki dio natjecanja, od rasporeda stolova, pravila posluživanja vina i dezinfekcije opreme do ograničenja kretanja tijekom ocjenjivanja. Vina Laguna na ovom renomiranom vinskom ogledu natječu se treću godinu zaredom te su u izrazito jakoj konkurenciji dosada okrunjena s ukupno 7 medalja, od čega 5 zlatnih i 2 srebrne.

Pomno biranom lokacijom za nasad vinograda na položaju Devići osigurali smo idealne uvjete za proizvodnju vrhunskog vina. Položaj je izuzetno osunčan tijekom dana sa stalnim strujanjem svježeg zraka s viših položaja. Merlot, kao sorta, osjetljiv je na vlažna proljeća i vlagu u vrijeme dozrijevanja, a upravo ovdje nalazi sve što je potrebno za punu zrelost svake godine. Kombinacija toplih dana i svježih noći, idealna je za nakupljanje šećera, uz zadržavanje dobre boje, svježine i voćnih aroma. Rezultat je vrhunsko vino što nam već godinama potvrđuju brojne nagrade i potrošači - izjavio je Milan Budinski, direktor vinarstva i proizvodnje Agrolagune.