Vino

Iako nosi naziv dubrovačka, malvazija je opstala jedino u Konavlima. Zlatne boje i medalje ona je u obitelji Miljas.
Autohtona specifična sorta još iz Dubrovačke Republike koja se u to vrijeme konzumirala za diplomaciju i posebnim prigodama. Tako se i mi sad s njome odnosimo, objašnjava enolog Zvonko Miljas.

Od nje ne nastaje samo vrhunsko suho vino, već se prirodnim sušenjem grožđa dolazi do desertnog vina vrijednog velike zlatne medalje.
Nakon samog procesa sušenja osiguravaju se fini šećeri u samom moštu i fina koncentracija kiselosti tako da je rezultat uz dugu fermentaciju koja traje čak negdje i do pola godine dobivamo jedno desertno vino koje ima iznimno dobre karakteristike, rekao je enolog Niko Karaman.

O Negromantu i Pometu u 16. stoljeću pisao je Držić, a u crvena vina pretočila ih je obitelj Crvik.
Merlot je recimo pokazao veliki uspjeh u Konavlima. Najviše ga se počelo saditi nakon rata. Bilo ga je i prije rata tu, ali nakon rata je doživio svoju renesansu isto tako i plavac mali, kaže enolog Petar Crvik.

Uspjeh ovih vina, kažu vinari, krije se u konavoskim korijenima.
Kod Konavala imamo niske temperature preko ljeta gdje je jako dobro zbog balansa vina i kiselina gdje se kiseline jako dobro očuvaju", rekao je Miljas.

A osim toga Konavle su ovdje na jednim flišnim tlima, koja su dosta laporasta koja imaju dosta karbonata i koja su dosta pogodna za uzgoj bijelih aromatičnih sorti, kaže Karaman.

A njihove čari ne ostaju samo u granicama Lijepe Naše.

Krenuo je izvoz lani u Ameriku i ove godine u Švicarsku, kaže Crvik.

Dokaz je to da stara uzrečica "što južnije to tužnije" ne vrijedi - barem kada je riječ o vinu.

Prvi bosanskohercegovački festival vina i hrane "Wine & Food Festival" Tuzla 2015., održat će se 01. i 02. listopada 2015. godine u Bosanskom kulturnom centru Tuzla u organizaciji Restorana Royal Tuzla i Freestyle marketing agencije Tuzla.

Festival je zamišljen je kao jedinstven budući godišnji projekat koji ljubiteljima vina pruža priliku da uživaju u najkvalitetnijim vinima i delikatesama iz Bosne i Hercegovine.
Iskreno se nadamo da ćemo uspjeti u namjeri da ostvarimo i zadržimo visoke standarde po pitanju kvaliteta Festivala koje smo pred sebe postavili te da ćemo ispratiti sve aktualne tokove iz ove oblasti. Cilj manifestacije je promocija vinske kulture i naših autohtonih vrsta vina i hrane, prvenstveno među građanima i vinarima, a potom i svima koji dolaze u Grad Tuzlu. Ovo je jedinstvena prilika i mogućnost ugostiteljima da probaju najbolja vina i delikatese a potrošačima da saznaju nešto više o vinogradarstvu i proizvodnji vina, poručuju organizatori.

Iako Bosna i Hercegovina tek postaje prepoznatljiva u svijetu kao nova vinska zemlja, još uvijek nažalost niJE učvrstilA svoju poziciju na vinskoj karti svijeta, unatoč tome što je vinarstvo kroz stoljeća bilo vrlo važna gospodarska aktivnost.

Ovaj festival je rezultat timskog rada kome su, pored organizatora i sudionika, podršku dali između ostalih Vlada Tuzlanskog kantona, Grad Tuzla, Bingo Tuzla, AKM Commerce, Eko život Tuzla, Bosanski kulturni centar TK , Kompanija Meggle, Sparkasse Bank, BH Telekom, Rudnik Mrkog Uglja Banovići i drugi.

Još od davnina postoje razna uvjerenje da ono što pijemo određuje kakva smo osoba, a sada je jedna studija to i potvrdila.

Znanstvenici iz Australije otkrili su da postoji povezanost između omiljenog pića i toga kakav je karakter neke osobe.

Dok se za ljubitelje viskija smatra da su naoružani samopouzdanjem, oni koji preferiraju pivo vode se kao opuštene osobe prepuštene užicima.

Studiju je proveo Peter K. Jonason, a u istoj je sudjelovalo 1232 ljudi gdje su polovina od njih muškarci, a polovina žene, penosi Klix.

Istraživači su pitali ispitanike o njihovom omiljenom piću, ali i mjestu gdje isto vole piti.

Ispostavilo se da su ljubitelji piva i vina zadovoljni svojim životom, a na neprijatnosti gledaju kao na prolazne stvari.

Vino ili cider su povezani sa pristupačnim osobama, sklonim društvenim te drugim poželjnim osobinama. Također, to alkoholno piće preferiraju osobe koje su pomalo neruotičnije od ostatka ispitanika, osobito ako ga konzumiraju izvan kuće.

Kada je riječ o pivu, vole ga jednostavne, otvorene i opuštene osobe, a i samo to piće je oblik opuštanja i razonode.

Pitanje naizgled besmisleno jer kako može nestati vina od najraširenije istarske sorte?! Ali zađete li u bilo koji bolji restoran na Kvarneru, Istri ili u Zagrebu koji nude malvazije najboljih istarskih proizvođača, primjerice vinarija Kozlović ili Benvenuti, odgovor će biti - nemamo.

Najbolje malvazije su počele nestajati već početkom listopada, da bi kraj prosinca uništio i zadnju nadu da se može doći do neke boce "premium" malvazije. Analogno tome, nema nikakve šanse da se one pojave prije botiljiranja lanjske berbe, dakle ne prije proljeća.

Što se to s malvazijama događa, postavili smo pitanje Nikoli Benvenutiju, suvlasniku istoimene vinarije iz Kaldira nedaleko od Motovuna, kao i predsjedniku Vinistre, jednog od najznačajnijih hrvatskih vinarskih udruženja u kojem participira stotinjak istarskih vinara, većinom proizvođača malvazije.

Otporna na krizu

Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan. Vino se prodalo zbog iznimne kvalitete, iskrenog i kontinuiranog rada vinara i refleksije tržišta prema toj sorti. Malvazije istarskih proizvođača najtraženija su vina, što je rezultat rada i naše udruge koja tridesetak godina promovira ovu najpoznatiju istarsku autohtonu sortu na domaćem i stranom tržištu, istaknuo je Benvenuti.

I u pravu je, jer za razliku od vremena od prije dvadeset ili nešto više godina kad su tržištem kvalitetnih vina dominirali graševina i plavac, danas to čini - malvazija. Bez obzira na krize i smanjenje turističkog tržišta, potražnja za malvazijama, onim najboljima, silno raste. Nažalost, površine pod nasadima malvazije se nisu značajnije povećavale.

Živimo u vrlo neizvjesnim vremenima pa je proizvodnja vina bila nešto manja, a potražnja, osobito u odličnoj turističkoj sezoni, iznad svih očekivanja. Nadamo se da će se ovakvi rezultati nastaviti i u ovoj godini i da će potražnja trajati, no u ovom trenutku, dok pandemijska kriza još uvijek traje, teško je davati bilo kakve prognoze u kontekstu ponude i potražnje, dodaje Benvenuti.

Ponuda velika, ali zahtjevi tržišta se stalno povećavaju

Zanimljivo nam je mišljenje iznio Krešimir Mikinec, ugledni sommelier odgovoran za vinsku kartu Hiltonovog Neba.
Malvazija nije nestala, nego suprotno - ima je više nego ikada, ali problem nastaje jer se stalno povećavaju i zahtjevi tržišta koje je sve veće i veće. Unaprijed se zna da najveći i najpoznatiji istarski vinari kao što su to primjerice Kozlović, Benvenuti ili Coronica ostaju bez svojih svježih malvazija već krajem rujna. Većina restorana koji rade cijelu godinu ne želi mijenjati vinsku kartu ili im jednostavno dosadi govoriti gostima "nemam više Kozlovića, Benvenutija…" Naravno, ne zbog toga što ih ne žele imati, jer većina gostiju, čak i kad nisu posebno vinski obrazovani, naručuju klasike, svježe malvazije najpoznatijih proizvođača, bez obzira na to što su one u pravilu i najskuplje. Da, vlasnici i sommelieri restorana mogu naći sličnu kvalitetu svježih malvazija i za upola manju cijenu. U restoranu Nebo, primjerice, imamo više odležanih nego svježih malvazija, jer smatramo da ona upravo u toj varijanti pokazuje puni potencijal sorte koji je uistinu golem. Kod svježih malvazija se više baziramo na nekim širokoj publici manje poznatim vinarima, ali, naravno, našu vinsku kartu ne možemo zamisliti bez odlične Kozlovićeve Santa Lucije, Coronicine Gran Malvazije, Benvenutijevog Anno Domini, Fakinove La Prime, Cattunarove Colline, Claievog Sv. Jakova ili Kaboline Unice, ističe Mikinac.

Iako su, dakle, mogli prodati i mnogo više, kako se čini, proizvođači ne negoduju.
Trenutačno stanje na tržištu treba sagledati s pozitivne strane i prilika je to da se piju i upoznaju, s obzirom na godišnje doba, drugi stilovi malvazije kao što su to pjenušava ili odležana, na kojima se radi godinama kako bi se razvile selekcije i ponudila tržištu zrela, kompleksna, ali istovremeno pitka vina. Tu su i terani koji su u posljednjem desetljeću iskoračili kvalitetom i u kojima mogu uživati ljubitelji crnih vina, zaključio je Nikola Benvenuti.

Predrezervacija

Nema, dakle, druge nego u prve redove En Primeura, što se u organizaciji Vinistre planira za 14. veljače u zagrebačkoj Esplanadi. Riječ je o desetom jubilarnom En Primeuru, između ostalog svojevrsnom festivalu mladih malvazija, na kojem se još uvijek mlada vina izlažu na kušanje. Lani je svoje malvazije bilo izložilo pedeset vinara, uz njih i proizvođači žlahtina, kao i vinskh sorti iz "bregovite Hrvatske". To je ujedno i prilika za predrezervacije količina što je jedna od najosjetljivijih operacija kod trgovaca, hotelijera, restoratera.

Njihovi stručnjaci morali bi dati odgovor je li riječ o budućim dobrim vinima, zaslužuju li izloženu cijenu, kao i najvažnije - kolika im mora biti godišnja rezervacija. S obzirom na ono čemu svjedočimo od sredine prosinca, ovogodišnji En Primeur mogao bi izazvati jako velike gužve, baš kao što se čini da su lanjske veljače svi bili pretjerano rezervirani i - pogriješili količine.

U JRE restoranima preporučuju starija i odležana vina

Ima u svoj ovoj neobičnoj priči i jedna zanimljiva iznimka. Riječ je o suradnji sustava hrvatskih JRE restorana i vjerojatno najpoznatijeg proizvođača malvazije, vinarije Kozlović. Riječ je o ponajboljim hrvatskim restoranima, od kojih neki imaju i Michelinovu zvjezdicu, koji su sa sebi ravnim vinarom sklopili partnerstvo. Kozlović za njih proizvodi posebnu selekciju malvazije.
Vinarija Kozlović dugogodišnji je partner udruge JRE-a Hrvatska. Kao partneri razvili smo poseban brand JRE malvazije koja se pomno bira i selektira. Edicija JRE Malvazije koju proizvodi i puni vinarija Kozlović može se pronaći i kušati jedino u restoranima JRE obitelji u Hrvatskoj. Unaprijed se određuje količina koja će biti zastupljena u našim restoranima tako da se s nestašicom malvazija do sada nikad nismo susretali. Uvijek na vrijeme s vinarima dogovaramo količine dovoljne za jednogodišnje poslovanje. Treba voditi računa i o raznolikoj vinskoj karti i različitim malvazijama, a osim svježih malvazija, važno je gostima preporučiti i nešto drukčije, nešto što možda nisu probali - starije i odležane malvazije, odgovorili su iz JRE-a Hrvatska.

Malvazije su iznimno tražene, posebno one najbolje. Jako je teško bilo definirati količinu koja bi bila dovoljna prošle godine. Vinari su zbog problema 2020. godine bili prinuđeni na smanjenu proizvodnju, a onda smo 2021. dobili jednu od najvećih potrošnji najkvalitetnijih vina. I ne samo malvazija, nama je recimo u rujnu nestao i Radovanov sauvignon. Sezona je bila sjajna i najbolja su vina jednostavno s njezinim krajem nestala. S obzirom na to da svi mi vinari i restorateri očekujemo jako dobru sezonu i 2022. godine, treba se jako dobro pripremiti da nam se problemi iz posljednjeg lanjskog kvartala ne bi ponovili. En Primeur u veljači najbolji je za to, ali s obzirom na to da je vino živi organizam, treba biti jako oprezan i jako iskusan da bi se donijelo najbolju odluku po pitanju etiketa i količina koje treba osigurati. Naša vinska karta uvijek ima klasike, ali veliko je zadovoljstvo inaugurirati i neke nove, jako dobre vinare, zaključio je Alen Vukić, somelier lovranskog Ganeuma, ovogodišnji nositelj nagrade za najboljeg konobara u izboru TZ-a Kvarnera.

Za svaku priču o vinu potrebna je imati vinograd, tradiciju i iskustvo. Vinograd je potrebno posaditi, tradiciju stvoriti a iskustvo steći, ovako priču počinje mladi Goran Pejčinović iz čije doslovno svake rečenice osjetite strast prema ovom, kako kažu, piću bogova ali i ljudi.

Široj javnosti, Vina Pejčinović su predstavljena na netom završenoj manifestaciji "Advent u Kiseljaku" koja je otkrila još neke nove brendove odnosno potencijalne "suvenire" Kiseljaka. Jedan od njih svakako je svakako i prvi komercijalni craft cider u BiH, nazvan Bohorina. Iako su Vina Pejčinović već neko vrijeme dostupna u brojnim ugostiteljskim objektima Kiseljaka, u zadnje vrijeme se o njima priča i na puno širem području a uskoro će, ne sumnjamo, postati odličan brend i promotor Kiseljaka na brojnim trpezama diljem BiH.

No krenimo iz početka.

Nastanak Vina Pejčinović

Ljubav prema vinu dogodila se spontano, obilazeći vinske podrume u Baranji i slušajući priče ljudi kako žive sa vinom i od vina, poželio sam i sam biti dio jedne vinske priče. Idućih par godina vino mi postaje najvažnija sporedna stvar na svijetu, a želja da upoznam sve vinske sorte i vinske regije rezultirala je neprekidnom potragom za najboljim vinima počinje svoju priču Goran te ističe kako nakon nebrojenih otvorenih boca shvaća da ne postoji najbolje vino, ali postoji puno odličnih vina od kojih je svako posebno na svoj način.
Sa svakom novom otvorenom bocom u meni je rasla želja da napravim vina onako kako ih ja vidim i doživljavam.
I u tome je uspio!

Od ideje do loze

Bez vinograda, tradicije i iskustva ali sa velikim entuzijazmom 2015. godine se zaputio po svoje prvo grožđe u Hercegovinu i započeo priča za koju ni sam, kako kaže, nije bio siguran u kojem smjeru će ići. Šest godina kasnije ima posađenih 700 loza sorte Sauvignon Blanc.
Skupilo se i ponešto iskustva, izgradila mala vinarija a nedostatak tradicije omogućit će mi da vjerujem da je sve moguće, čak i to da vinograd u Kiseljaku, na 600 metara nadmorske visine, može dati vrhunsko grožđe za vrhunsko vino nastavlja priču Goran.

Sva vina koja proizvodimo imaju samo jedan kriterij a to je pažljivo odabrano vrhunsko grožđe i puno uloženog truda i rada kako bi dobili prirodna i iskrena vina od kojih ne boli glava zaključuje priču Goran skoro pa u stihovima. Uostalom, svim amaterskim poznavateljima ali ljubiteljima vina, ova činjenica (bez glavobolje) i jeste najvažniji kriterij svakog izbora.

Osim brojnih prijatelja, i kolega po vinu, Goranu je u njegovoj životnoj strasti najveća podrška supruga Katarina koja mu se i pridružila na gore spomenutom "Adventu" i prezentaciji njihovih proizvoda poput mladog vina Chardonnay i Merlot berbe 2021., Merlota i Rajnskog Rizlinga berbe 2020.

Prema podacima HGK u prvih devet mjeseci ove godine domaći vinari izvezli su 403 hektolitra pjenušavih vina u vrijednosti 870.000 eura.

Glavna tržišta bila su Njemačka u koju je otišlo 122 hektolitra u vrijednosti 471.017 eura, a slijede Nizozemska, BiH i Slovenija. Godinu ranije za prvih devet mjeseci izvoz je bio nešto veći, 457 hl u vrijednosti 1.173.292 eura.

Rastući zahtjevi

Da je pjenušac izvozni adut svjesni su u vinariji Belje koja je upravo ovaj tjedan lansirala vrhunsko pjenušavo bijelo vina - La Belle Grand.

Kako kažu otamo, Grand je pjenušac brut stila, koji je jedan od najtraženijih u svijetu, a karakterističan je po "lijepom perlanju" mnogobrojnih sitnih mjehurića.
Ljetos smo u našoj vinariji, u iznimno kratkom vremenskom roku, instalirali novu liniju i opremu za punjenje pjenušavog i gaziranog vina kako bismo proširili naš asortiman i zadovoljili sve veće zahtjeve tržišta za ovom rastućom kategorijom. La Belle Grand je naš prvi pjenušac koji je pripremljen upravo za ovogodišnje blagdane. S njim slavimo završetak godine u kojoj smo osvojili 52 medalje, ističe Marijan Knežević, voditelj razvoja vinarstva u Vinima Belje.

Novi brend na tržištu je i slavonska Enosophia iz Feričanaca.
U prvoj godini Enosophije ostvarili smo zaista lijepe rezultate. Iako smo na tržištu prisutni tek od srpnja, distribuirali smo gotovo 16.000 boca pjenušca. Za sljedeću godinu planiramo proizvodnju i distribuciju ukupno 77.000 boca pjenušca, Nice to see you, Today Blance te Today rosea. Enosophia je brend koji je okrenut spajanju inovativnih tehnologija i tradicije u razvoju novih okusa. Stvaramo lagana i moderna pjenušava vina, proizvedena Charmat metodom prateći zahtjeve tržišta, kaže Martin Kovačević, glavni enolog vinarije Enosophia. Njihov Nice to see you pjenušac kombinacija je chardonnayja i pinota crnog, a Today blanc, nastaje iz sorte graševine.

Trenutačno smo u 50 outleta, odnosno restorana i drugih ugostiteljskih objekata. U prvoj godini fokus nam je bio na predstavljanju brenda na domaćem tržištu, ali već smo ostvarili pozitivne rezultate i u izvozu. Pjenušavim vinom Nice to see you Enosophia se plasirala na tržište Japana i očekujemo da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Naši pjenušci pod brendom Feravino našli su svoje ljubitelje u mnogim europskim zemljama, poput Belgije, Nizozemske, Švicarske te zemljama regije, kaže Kovačević.

Kako objašnjava, pjenušac Today blanc, prvenstveno je namijenjen za plasman preko retaila, dok ga u HoReCa kanalu plasiraju kao welcome wine (za dobrodošlicu) ili kroz pripremu koktela.

Još aduta

Nice too see you također je dostupan putem HoReCa kanala, ali se može kupiti i putem web stranice brenda Enosophia.
Što se tiče planova u 2022. godini planiramo predstavljanje drugog Todaya - Today rosea, koji će se proizvoditi od sorte frankovke koja je upravo najzastupljenija u feričanačkom vinogorju, otkriva Kovačević.

Izvozne adute ima i vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog koja proizvodi četiri pjenušca u vrhunskoj kategoriji i to 15.000 boca godišnje.
Proizvodnja se odvija metodom klasičnog vrenja u boci. Pjenušac 1288 radi se od sorti chardonnay, pinot bijeli, žlahtina i osvojio je prvo mjesto na sajmu Zagreb-Ljubljana. Pjenušac San Marino radi se od žlahtine i Šampion je autohtonih sorti Hrvatske, pjenušac od Cabernet Sauvignona dobio je srebrnu medalju na Sabatini i pjenušac od graševine Palinkas grascco vrhunski pjenušac koji još nije bio na natjecanjima, ističe Miroslav Palinkas iz vinske kuće Pavlomir.

Segment rose vina iz godine u godinu sve je važniji na globalnom tržištu, a i u Srbiji vinari odavno razumiju kako ova svježa, mirisna i elegantna vina treba praviti u skladu sa svjetskim trendovima.

Lista rosea koji su obilježili godinu za nama znatno je osvježena u odnosu na prošlogodišnju, pa su u prvih pet isplivala neka neočekivana vina.

1. Sofia Rose 2020

Podrum braće Rajković, Župa

Zahtjevna sorta i zahtevan stil rosea izgleda da nisu bili problem timu vinarije Braća Rajković da stvori upečatljiv roze od pinot noara, kakav se ne viđa često, posebno u Župi. Tradicionalno, kada vino u tom vinogorju nije crveno ili bijelo, onda je ružica, dok je moderna tehnologija danas i ovdje dovela drugačije, nježnije stilove rosea. Ipak, vino poput Sofie Župa ranije nije imala, a vinarija Rajković, osim osvježene etikete, ponudila je i potpuno novo vino, elegantno, nježno i kompleksno.

Nije ovo jedino vino kojim se Rajkovići diče u poslednje vrijeme, ali je izvanredan dokaz kako praćenje trendova ne mora biti u sukobu s tradicijom. Višestoljetno obitelhjsko9 vinogradarsko iskustvo u ovoj župskoj kući djeluje u potpunom suglasju s modernim enološkim praksama.

Tako smo dobili vino koje donosi aromatsku voćnu zrelost s jedne, i svježinu s druge strane. Tako tipično za dobar rose od pinot noara, Sofia je raskošno voćna, ali bez imalo prezrelosti, s finim i intrigantnim začinskim aromama u pozadini. Fine strukture, svilenkaste strukture i nježnih kiselina, donosi postojanu završnicu punu crvenog voća.

2. Lex Rose 2020

Vinarija Trivanović, Fruška Gora

S novom etiketom, novim imenom i sasvim novim stilom vina, fruškogorska vinarija Trivanović Lex roseom napravila je gigantski iskorak u potpuno novi tržišni segment. Pretenciozni i karakterni rose napravljen je od shiraza, donosi papreno - začinsko svojstvo, uz mirise svježe lubenice, šipka, ribizle i zelenih citrusa. Ozbiljno vino, za ozbiljne zalogaje.

3. Mlada Simonida 2020

Vinarija Đurđić, Fruška Gora

Nježna boja, ali čvrst karakter. Lepršava svježina, ali postojan ukus. Elegantno tijelo, ali hrskave kiseline. I herbalnost svježeg začinskog bilja, i zrelost crvenog voća. I ribizle, i zrela habanero paprika. Jedno od najboljih izdanja fruškogorskog rosea, od čistog cabernet sauvignona. Vino koje se ne propušta!

4. 4 konja Debela 2020

Vinarija Zvonko Bogdan, Subotica

Navikli smo da na vrhove top ljestvica godinama unazad vinarija Zvonko Bogdan rutinski stiže sa svojim premium roseom, dok je osnovni, sada s novim imenom "4 konja debela", nekako ostajao potcijenjen, iako izvanredan, posebno za svoju cijenu! Naglašeno svjež, hrskav i vibrantan, s puno crvenog voća i malo citrusa i začina, potpuno se uklapa u sliku rosea kao prefinjenog pića za cijeli dan.

5. Edit 2020

Vinarija Bora, Levač

Vrlo mlada vinarija, s tek par etiketa na tržištu, ali sa spremnim podrumom u kome čekaju nova vina koja će uskoro na tržište. Dok ih ne dočekamo, već drugu godinu tu je sočni, moćni i voćni Edit rose, karakterom sličan svojoj imenjakinji Edit Piaf: istančan i nježan svana, ali karakteran i snažan iznutra. Puno maline, jagode, višnje i dobra struktura čine pravo stilsko osvježenje.