Vino

Od 1. do 4. rujna Beograd će biti europska prijestolnica vina "Open Balkans Wine Vision" koju organiziraju vlade Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije u okviru inicijative Open Balkans, koja će okupiti najbolje proizvođače vina i hrane u regiji.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u jučerašnjem obraćanju javnosti kako će to biti veliki i fantastičan događaj kojem će nazočiti makedonski i albanski premijer Dimitar Kovačevski i Edi Rama, te ministri vanjskih poslova Turske i Mađarske.
Pred nama su veliki dani i imamo veliku sesiju na Open Balkanu i fantastičnu manifestaciju Sajma vina i Sajma hrane (Open Balkans Wine Vision). Od 1. rujna ovdje će doći i premijer Dimitar Kovačevski i Edi Rama te ministarstva vanjskih poslova Turske i Mađarske i bit će to fantastična manifestacija, promocija Otvorenog Balkana i Srbije, Beograda i Skoplja i Tirane, našeg partnerstva. Ja ne mogu govoriti o našem jedinstvu, nego o našem zajedništvu, o zajedničkom pristupu gledanju u budućnost i svemu drugom, rekao je Vučić.

Premijer Kovačevski najavio je jučer da će na predstojećem Sajmu vina i hrane "Open Balkan" sudjelovati 42 makedonske vinarije i tri destilerije, a bit će predstavljeno 300 različitih vina.
Sudjelovanje na ovom sajmu za domaće gospodarstvo znači veći izvoz, otkup i osiguranje novih tržišta za makedonska vina. Na skupu, čiji smo suorganizatori i sudomaćini, bit će kupaca iz EU, SAD-a, Kine i drugih zemalja Istoka, rekao je makedonski premijer.

Prema njegovim riječima, Sajam će biti prilika za povezivanje vinskih puteva Balkana, okupljanje najboljih vinarija i razgovor o razvoju potencijala vinske industrije, kao i mogućnosti nastupa na svjetskim tržištima.

Završne pripreme se obavljaju na Beogradskom sajmu gdje će se za nekoliko dana ukrstiti vinske ceste Balkana. Hala 1 izgleda kao zatvoreni vinograd s vinarijama iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Do sada je zakazano više od 220 izravnih susreta poslovnih ljudi iz cijelog svijeta, za koje je rezervirana cijela Hala 3, prenosi RTS u video prilogu.

Ono što smo vidjeli, što se pokazalo zadnjih godina je da smo naučili raditi dosta dobra vina. Pokušajmo sada od vina napraviti dobar biznis, da pokažemo da ovo nije samo regija problema, da nije regija koja stvara probleme, nego regija koja stvara rješenja, koja stvara nove prilike, pred novim poslovnim prilikama za svoje građane, rekao je Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije (PKS).

U hali 4 nalazi se prava vinarija. Posjetitelji će moći vidjeti kako se vino proizvodi danas, ali i kako se proizvodilo nekada. Budući da dobro vino ide uz ukusnu hranu, odmah pokraj, u Hali 5, najeminentniji kuhari će tijekom cijelog dana demonstrirati umijeće spravljanja autohtonih jela od domaćih namirnica. Među njima je i poseban gost iznenađenja.
Želimo pokazati što je bilo u prošlosti, što je naša sadašnjost, a što će biti budućnost. Mogu vam reći da sam prije dva dana imao prijatelje, goste iz Francuske, koji su mi rekli da je za njih ovo najljepši sajam, rekao je Stevan Rajta, direktor Udruge vinara i vinogradara Srbije.

Naveo je kako je riječ o vrlo velikom projektu koji zahtijeva značajna financijska sredstva te da ga ne bi mogli napraviti bez pomoći države.
PKS je organizirao i pozvao Falstaff, jedan od najvećih časopisa za promociju vina u Europi i svijetu. Tu je i Decanter. Riječ je o velikim poznavateljima vina koji će upoznati naše tvrtke i imati priliku, neki možda i prvi put, vidjeti neke nove sorte koje se ovdje rade, a time i završavaju na policama iu restoranima velikih gradova diljem Hrvatske. Svijet, svijet- to je ono što želimo zajedno i možemo zajedno, rekao je Čadež.

Iz Sjeverne Makedonije je prošle godine izvezeno vina u vrijednosti većoj od 61 mil USD, što je povećanje veće od 19% u poređenju sa prethodnom, 2020. godinom, izjavio je premijer Dimitar Kovačevski.

On je na konferenciji za novinare održanoj u petak istakao kako već tri godine uzastopno izvoz makdonskih vina raste i po količini i po vrijednosti, i da posebno raduje što se smanuje udio izvoza točenog vina, a povećava izvoz buteljiranog vina.
Makedonsko vino je u svijetu poznato po kvalitetu, a Makedonija važi za jednog od lidera po vrijednosti izvezenog vina u regionu, odnosno drugi je najveći izvoznik, poslije Grčke - rekao je Kovačevski.

On jde to izjavio poslije sastanka s vinarima na kojem je dogovoreno, kako je saopšteno, "rekordno historijsko povećanje otkupne cijene grožđa za 30%".

Kovačevski je dodao da se prosječna proizvodnja grožđa, uz podršku države, stabilizirala na oko 270.000 tona godišnje, a prosječna godišnja proizvodnja vina na oko 100 milijuna litara.
Paralelno se povećava i broj vinskih podruma kojih, zaključno sa avgustom 2022, ima 139, sa ukupnim kapacitetom od oko 200 miliona litara. Malim porodičnim vinarijama omogućena je finansijska podrška do 10.000 EUR za nabavku opreme za proizodnju, što je mjera koja je izazvala njihovo veliko interesovanje - rekao je premijer.

Istakao je kako se svake godine izdvajaju sredstva za promociju makedonskih vina na sajmovima širom svijeta i da se priprema novi zakon o vinu, usaglašen s propisima EU, a doprineće da makedonsko vino bude kvalitetnije.

Kovačevski je najavio da će na Prvom međunarodni sajmu vina, hrane i turizma "Vinska vizija Otvorenog Balkana" (u Beogradu od 1. do 4. rujna) iz Sjeverne Makedonije sudjelovati 42 vinarije i tri distilerije, koje će se predstaviti sa više od 300 različitih vrsta makedonskih vina.
Sudjelovanje Sjeverne Makedonije na tom sajmu za našu ekonomiju znači osiguranje većeg izvoza, otkupa i novih tržišta za plasman makedonskih vina - rekao je Kovačevski.

Promovirajući kulturu pijenja vina kroz promicanje znanja o vinu Blaž Enology educirao je proteklih godina oko 300 someliera 1. stupnja, a i ove godine Udruga Blaž Enology u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru u Wine Hotelu Cesarica u Međugorju organizirala je tečaj prvog stupnja somelierstva s Draženom Šunjićem WSET na kojem je sudjelovalo pedesetak polaznika.

Uz tečaj somelierstva u sklopu ovogodišnje manifestacije BLAŽ održat će se i radionica o blatini i žilavki sa Sinišom Lasanom u Smokva Wine Clubu u Ljubuškom.

Kulminacija je Blaž 2022 enološki performans koji će se 6. put održati u Sportskom centru Međugorja 8. rujna 2022. godine u 18 sati. Na ovom performansu tridesetak vinarija će autohtonim hercegovačkim vinima blatinom i žilavkom brojnim posjetiteljima Hercegovinu predstaviti kao vinsku regiju.

Uz kušanje najboljih vrhunskih hercegovačkih vina, gosti će uživati i u bogatoj gastronomskoj ponudi te zabavnom programu za koji su zaduženi klapa Sebenico i Marko Pecotić Peco.

Na nedavno održanoj svečanoj sjednici Županijske skupštine u povodu Dana Zagrebačke županije - 17. srpnja, Nagrada Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu uručena je Vinogradarstvu i vinarstvu obitelji Tomac.

Obronci Plešivice pričaju jednu od najljepših vinskih priča Zagrebačke županije - onu vinograda obitelji Tomac koja generacijama uzgaja vinovu lozu i proizvodi nagrađivana vina. Nove generacije su tradicionalni uzgoj unaprijedile pravilima biodinamičke proizvodnje, a rezultat su prirodna vina nastala od netretiranog grožđa. Godišnje se na gospodarstvu proizvede oko 60.000 boca vrhunskih vina, od čega dominiraju pjenušava vina, dok manji dio čine mirna vina i vina odležana u amforama po čemu su prepoznatljivi i posebni na tržištu.

Ponosni smo jer ljudi koji konzumiraju naš proizvod dobivaju najbolji ekološki, organski proizvod. Dugo smo na sceni pa imamo svoju publiku, ono što je novo je da se sve više okrećemo prema izvozu tako da se naša vina mogu naći po cijeloj Europi. Imamo distributera u Nizozemskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, ali i u Singapuru, Americi i uglavnom naša publika prati takva neintervenistička, prirodna, biodinamička vina - rekao je Tomac.

Podsjetimo, vinski znalci i ljubitelji dobre kapljice proglasili su pjenušce vinarije Tomac najboljima u Hrvatskoj, a Plešivicu geografskim područjem idealnim za proizvodnju dobrih pjenušaca koji su i sada ponos Zagrebačke županije, što dokazuju brojne nagrade i priznanja koja plešivički vinari osvajaju na natjecanjima u zemlji i inozemstvu.

Udruga "Ikarski barkarioli" iz Ike po osmi je put organizirala feštu "Vino i vruja" tijekom koje se u more u kavezima spuštaju buteljke vina koje ondje ostaju godinu dana, a istovremeno iz mora vade se boce koje su već odležale godinu dana, odnosno koje su položene u more na prošlogodišnjoj fešti. Nakon što su godinu dana posložena u kavezima, ova su vina u idealnim uvjetima na izvorima ikarskih vruja dozrijevala na konstantnoj temperaturi koja je približno 12 stupnjeva Celzijevih.

U ovoj akciji među vinarima koji su iz mora izvadili četiri tisuće boca vina sudjelovali su i istarski vinari Bruno Ferenac i Marino Rossi iz Vižinade, Marino Markežić i Rino Prelac iz Momjana, Marcela Sosich iz Višnjana, Josip Vorić iz Buja i Valter Licul iz Nedešćine. Bili su tu i vinari iz Primorsko-goranske županije te predstavnici Iločkih podruma.

Valter Licul iz Nedešćine (60.), predsjednik Udruge vinara i vinogradara Labinštine "Trs", sudjelovao je peti put, a iz mora je izvadio 300 boca terana iz 2020. godine vinarije Fuhtar iz OPG-a svoga sina 34-godišnjeg Piera Licula.

Organizatore smo upoznali na jednom vinskom sajmu, pozvali su nas da sudjelujemo na toj manifestaciji i mi smo to odmah prihvatili jer smo skloni eksperimentima i uvijek težimo k nečem boljem. Prve godine smo položili samo teran, druge godine malvaziju iz berbe 2018. i za nju smo dobili broncu na Dekanteru u Londonu, zatim smo se opet okrenuli crnim vinima, teranu, jer teran puno duže može stajati u podrumu nakon vađenja iz mora. Međutim, kod nas ne stigne dugo odležati jer je velika potražnja. Svake godine ostanemo bez ijedne boce prije nego što izvadimo nove. Ove godine uspjeli smo se s organizatorom dogovoriti da u more spustimo dva kaveza, jedan s malvazijom a drugi s teranom, ukupno nekih 600 boca, govori Valter.

Ističe da su odmah probali izvađeno vino koje u godinu dana u moru puno brže sazrije nego u podrumu. Kaže da takvo vino postaje punije, zaokruženije, harmoničnije, aromatika se mijenja a aftertest je puno duži. O postupku polaganja vina u more i njegovim karakteristikama dodaje:

Mi smo došli do zaključka da je temperatura na 23 metra dubine, gdje se polaže vino, konstantno, i zimi i ljeti od 7 do 9 stupnjeva, mrak je, tamno je i tu je velik izvor podzemnih voda koje non-stop udaraju po tim bocama i vino u tim bocama nije mirno kao što bi bilo u podrumu, već se događa još jedan proces u boci. Nakon godinu dana u moru, vino je sasvim drugačije nego u podrumu, razlikuje se po punoći i harmoniji i dobije više na aromatici. Nakon vađenja, vina ostaju još par mjeseci u podrumu da odleže i malo se smire i onda idu na tržište. Mi ih prodajemo isključivo na kućnom pragu jer je to limitirana serija, zaliha nema, sve se proda.

Kaže Valter da su i ostali istarski vinari koji polažu uglavnom malvaziju vrlo zadovoljni svojim sudjelovanjem u ovoj akciji, dok će Liculi i dalje više u more polagati teran. O Udruzi vinara i vinogradara Labinštine Trs kojoj je na čelu kaže:

Naša vinarija krenula je na tržište tek prije sedam godina a prije pet godina smo osnovali Udrugu vinara i vinogradara Labinštine "Trs" jer smo vidjeli da kvalitete i potencijala na Labinštini ima. Tada se na ovaj kraj, nažalost, nije gledalo kao na vinsku mikroregiju u Istri. Svi su pričali samo o zapadnoj i sjevernoj Istri, eventualno o središnjoj. U startu, na osnivačkoj skupštini bilo je 13 vinara, a sada nas ima 27. Moram naglasiti da jedini uvjet za člana skupštine da vinar ima OPG, obrt ili trgovačko društvo. Mi smo bili peta registrirana etiketa na tržištu, a sada ih ima čak 11, prošle i ove godine registrirale su se čak tri nove etikete labinskih vinara. Znači, ubrzali smo taj proces, ljudi su se educirali i pokrenuli, postoji veća komunikacija među članovima, pomažemo jedni drugima, a kvaliteta je daleko bolja nego prije pet godina kada smo startali. I količine su sve veće jer vinari sade nove nasade. Osim toga, pratimo nove tehnologije u proizvodnji vina, organiziramo razne radionice, slušamo savjete stručnjaka i enologa, neki od nas imamo kući i male laboratorije gdje obavljamo osnovne analize, ali za završne analize koristimo i usluge Instituta u Poreču i Vinoartisa iz Višnjana.

Ističe Valter da na Labinštinu svake godine stiže sve više nagrada i zlatnih medalja s raznih sajmova i Vinistre koja je pojačala svoje kriterije pa za zlato treba čak 90 bodova. Za Vinistru smatra da ako nisi tamo izlagao, kao da ne postojiš kao vinar, nisi nigdje. Što se tiče planova i želja, kaže da svake godine sade nove nasade, ali na malim parcelama.

Zadnjih godina zasadili smo neke nove vinograde, pa i ove godine, ali nažalost, parcele su male i jedva dolazimo do zemlje. Mi konkretno imamo sedam lokacija na pet kilometara i tu je malo problema oko obrade i rada, ali snalazimo se, mučimo se. Kada nam dođu mladi nasadi na puni rod, radit ćemo nekih 25 tisuća boca i to je ono što sin i ja možemo sami odraditi u vinogradi i u podrumu. Iako imamo novi podrum, cilj nam je napraviti još jedan podrum u kome bismo imali samo crna vina, velike drvene bačve i barik bačve, gdje bi mogli raditi i neke kupaže jer sada nemamo dovoljno prostora. S prostorom se bore svi vinari u Istri, kaže Valter.

Razgovoru se priključuje i njegov sin Piero, nositelj OPG-a Piero Licul, koji najavljuje ovogodišnju berbu.

Godina je počela izvanredno, s lijepim vremenom u svibnju, ali nažalost, kiše nema i nema. Sve je suho, trsovi jako pate, mi imamo jako puno mladih nasada, nešto uspijevamo polijevati i održavati ih na životu, čisto da nam ne uvenu. Borimo se kako znamo i umijemo. Do berbe je još mjesec dana i jako je teško prognozirati šta će biti. Mislim da će kvaliteta vina biti čak i bolja nego prošle godine jer je jako suho vrijeme i bit će velika količina suhog ekstrakta u moštu pa će punoća vina i tijelo vina na kraju biti vrhunske kakvoće, ali će količine vjerojatno biti nešto manje, smatra Piero.

Potvrđuje očevu želju da se šire i zajedno stignu do 25 tisuća boca, a za potporu lokalne vlasti vinogradarima, vinarima i OPG-ovima nema puno riječi pohvale.

Jako me smeta da lokalna vlast kod nas još uvijek nije donijela program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Imamo dosta parcela na području općine Sveta Nedjelja koje su zapuštene i neobrađene, jednostavno čekaju da se donese taj plan i da se daju poljoprivrednicima na obradu, da rade. Mi bismo sadili vinograd, netko bi sadio lavandu, netko bi držao koze, parcele bi se obrađivale. To moramo s našom Općinom dogovoriti, to nam je bolna točka. Što se tiče Županije i države, dosta su napravili za nas poljoprivrednike jer se u poljoprivredu jako puno ulaže. Tu je i Europska unija i svi ti europski fondovi iz kojih se povlači novac za poljoprivredu i razne projekte. Ne smijemo tu prigovarati jer ionako neki misle da se previše ulaže u poljoprivredu. Za sada je dobro, zaključio je Piero.

Kaže da bez obzira na sušnu godinu koja ne pogoduje razvoju bolesti, one su ipak prisutne pa je trebalo svejedno prskati i obavljati zaštitu u normalnim intervalima kao prethodnih godina, a posebno je trebalo obrađivati zemlju koja je popucala i otvorila se.

U Vinskoj galeriji "Vukoje" u Trebinju otvoren je šesti Salon žilavke koji je okupio 24 proizvođača vina i hrane iz Hercegovine.
Drago mi je da su svi ovdje koji volie žilavku, jer ona je biser koji moramo čuvati, rekao je Radovan Vukoje, vlasnik podruma "Vukoje" koja je organizator Salona žilavke na samom otvaranju.

Ovom događaju nazočio je i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić koji je rekao novinarima kako je posljednjih godina u oblasti vinarstva napravljen veliki iskorak u odnosu na prethodne godine.

On je istakao da je značajno što na sajmu sudjeluje i veliki broj trebinjskih vinara, da te da će grad Trebinje i u sljedećem razdoblju podržati sve koji se žele baviti proizvodnjom i preradom grožđa.
Ja žilavku povezujem sa narodom koji ovdje živi i koji je opstao na ovim prostorima u svim teškim vremenima. Upravo ovaj salon žilavke dovoljno govri o tome da hoćemo da približimo ono što je to autohtono i ono što je žilavka u odnosu na ostala vina, istakao je Ćurić.

Dodao je kako je na Salon žilavke došao veliki broj turista te da mu je izuzetno drago što na ovaj način šire jednu lijepu sliku.
Ono što je za nas značajan podatak jeste da se 80 odsto vinarija u Bosni i Hercegovini nalazi u Trebinju, što dovoljno govori o ovom gradu, rekao je Ćurić dodavši kroz smijeh da je od vinara naučio da se vino viljuškom pije, te objasnio da uz dobru hranu idu i dobra vina.

Ovo je potvrdio i Velo Jokanović iz "Pršutane Joksnović koji je na pitanje da li bolje ide žilavka uz pršut ili pršut uz žilavku odgovorio da je prva opcija svakako bolja.
Uvijek je bolje prvo podmazati pršutom, pa onda piti dobro vino, dodao je Jokanović.

Među vinarima koji je predstavio svoja vina je bio i Ivo Kutle iz Vinarije "Domano" iz Domanovića, rekao je da je od početka održavanja ove manifestacije prisutan, te da bi volio da ona iznjedri standardizaciju žilavke.
Žilavka je autohtona mikrozona za ovaj prostor i ona je jedinstvena. U vinariji 'Domano' smo napravili pjenušac na bazi izričito žilavke. Imamo ono što nema niko drugi, rekao je Kutle.

Na Salonu žilavke su se predstavile 24 vinarije s preko 60 vina, koje su predstavile svoja vina od istoka do krajnjeg zapada.

Šesti Salon žilavke otvorio je glumac Goran Bogdan.

Prije nekoliko dana na portalu Forbes, online izdanju popularnog američkog magazina, objavljen je tekst o stanciji Baracija u Istri, idiličnom mjestu za bijeg od svakodnevnih obaveza, kako je nazivaju. Autorica Ann Abel posjetila je istarsku Krasicu pa napravila priču o bračnom paru Suzanne James Penavić i Krešimiru Penaviću i njihovom istarskom projektu. Riječ je o vili Stanzia Baracija okruženoj vinogradima i maslinama, smještenoj usred Istre. Kako piše, Penavići su imanje kupili 2010. godine, a već je tada napušteno stajalo 50- ak godina. Ranije je pripadalo obitelji Zlatić koja je ovdje imala farmu.

Danas je imanje pretvoreno u divan posjed s vilom koji je dostupan za najam za goste, sastoji se od, između ostalog, pet prostranih spavaćih soba, privatnog kina, vinskog podruma, a i pogled iz same vile je spektakularan. Kao jedan od najboljih dijelova vile autorica navodi i terasu s velikim stolom koji je, piše Ann Abel, najbolji kada je popunjen specijalitetima iz kuhinje Priske Thuring.

I kao što to često biva, stol je najbolji kada je krcat jelima ili 'laganim zalogajima' koje priprema Priska Thuring, privatna chefica koja je kuhala u nekim od najprestižnijih hrvatskih restorana (uključujući Dubravkin put, izglasan najboljim restoranom u Zagrebu tijekom svake godine kada je Priska bila glavna chefica), ali čini se da je najsretnija kada je vani u potrazi za hranom ili kada testira nove ideje u svom fermentacijskom laboratoriju. Kada sam bila u posjetu, zalogaji koje je Priska poslužila bili su ukiseljeno povrće, istarski sir i naresci, preukusno gorko zelenje, inćuni na tostu, prozračan kruh, mrkva i divlje šparoge koje je sama ubrala..., stoji u tekstu.

Spominje se i vinarija Clai, u vođenje koje se svojevremeno, u suradnji Giogiem Claiem i Dmitrijem Brečevićem, upustio i sam Krešimir Penavić, a o čemu smo pisali još 2017. godine.

Također, kako navodi autorica, a nedavno smo vijest objavili i mi, idući korak je otvaranje restorana Stara Škola s Priskom Thuring, koja će biti mjesto "iskrene hrane" i temeljit će se na konceptu "od farme do stola". Kako stoji u tekstu, Priska će se u restoranu voditi zero waste načelima, a nudit će i jednostavne opcije za ručak za lokalce.