Iločki podrumi d.d. poslovnu tradiciju naslanjaju na na bogatu povijest još od rimskog doba. Glavna im je djelatnost proizvodnja grožđa i vina, a usmjereni su i na proizvodnju loznih cijepova. Razvili su i djelatnost turizma i ugostiteljstva. Osim Starog podruma, tvrtka raspolaže sa 9,5 mil. litara podrumskih kapaciteta sa suvremenom opremom za preradu i vođenje kontrolirane fermentacije, te za različite vrste pakiranja vina. Proizvodnja je 4-5 mil. litara godišnje. Osim trženja vina kroz veleprodaju, imaju i vlastitu mrežu maloprodaje. O poslovanju ove tvrtke, nagradama i planovima govori direktor Iločkih podruma Mladen Papak.
Iločki podrumi danas sudjeluju sa 7,5% ukupnog trženja vina Hrvatske. S koliko hektara raspolažete?
"Iz ovog je postotka vidljivo da smo značajna vinarija na hrvatskom tržištu. Značajni smo i po nekim drugim karakteristikama, prije svega zbog referenci koje iločko vinogorje ima u ovom trenutku. Mi danas imamo 350 hektara vlastitih vinograda i otkupljujemo grožđe sa 600-700 hektara koji su u vlasništvu naših kooperanata. U ovom trenutku grožđe sa oko 1000 hektara isključivo iz iločkog kraja završava u Iločkim podrumima. Godišnje preradimo između 6 i 8 milijuna kilograma grožđa, ovisno o godini, i proizvodimo od 4-5 milijuna litara vina. Držim da, osim po dobrim i kvalitetnim referencama, tako i po količanama, spadamo u sam vrh vinarstva i vinogradarstva Hrvatske."
Ostvarili ste i dugoročnu suradnju s više od 350 kooperanata. Jeste li zadovoljni suradnjom? Koji su najveći izazovi?
"Suradnja s kooperantima je dio tradicije koja traje više od 50 godina. Koncept proizvodnje kod nas je takav da iz vlastitih površina proizvedemo oko 40%, a otkupimo oko 60% grožđa. Taj koncept prihvatili su i naši kooperanti vinogradari, temeljem čega su se i vodili kroz podizanje novih nasada u zadnjih 10-12 godina. Sadnju su podupirali ili sufinancirali Vlada i Ministarstvo poljoprivrede. Nalazimo se u teškim vremenima i svi smo pod bremenom krize, pa se to reflektira i na naše kooperante. Prije svega aludiram na cijenu vina na koju se stalno vrši pritisak da se smanji, a onda se temeljem toga vrši pritisak i na otkupnu cijenu grožđa. Mi ne možemo otkupljivati grožđe po visokim cijenama, a prodavati vino po niskim, jer to naprosto ne ide. U svakom slučaju, mislim da je suradnja dosta kvalitetna: s kooperantima se godišnje sastajemo 3-4 puta, ovisno o potrebama. U početku smo ih educirali na koji način da vrše rezidbu, kako da obrađuju i gnoje i uvodili ih u neke druge agrotehničke mjere koje treba primjenjivati u vinogradarstvu. Danas se najčešće susrećemo prije berbe kada dogovaramo uvjete i početak berbe. Imamo 350 kooperanata koji su nam vjerni i s kojima svakako želimo ostvariti dugoročnu suradnju."
Koliko zaposlenika broje Iločki podrumi i planirate li u dogledno vrijeme nova zapošljavanja?
"Direktor sam sedam godina i u tom razdoblju zaposlili smo gotovo 100 ljudi. Preuzeo sam firmu sa otprilike 160 ljudi, a danas je ukupno 260 zaposlenih. Do toga je došlo zahvaljujući prije svega investicijama u Iločkim podrumima. A planovi i projekti počeli su i prije mog dolaska, dokad sam bio glavni enolog u firmi. Planiramo i ubuduće zapošljavati ljude. Imamo i svoju vlastitu maloprodaju u kojoj zapošljavamo gotovo 100 ljudi. Naše maloprodaje raširene su po cijeloj Hrvatskoj i, osim vinogradarstva i vinarstva koje je naša osnovna djelatnost, imamo i proizvodnju loznog sadnog materijala ili proizvodnju loznih cijepova, i to u najvišoj kategoriji prema uvjetima, pravilima i zakonima koji vrijede u Europskoj uniji. To su cijepovi certificirane kategorije, sa tzv. plavom etiketom, što je također dio tradicije koju mi i danas baštinimo u Iloku. Imamo i turizam i ugostiteljstvo kao djelatnost koju smo razvili u posljednjih 5-6 godina. U Starom podrumu imamo prekrasan restoran za 100-tinjak osoba, suvenirnicu sa prodajom vina, prostor za degustaciju vina, a imamo i 18 dvokrevetnih soba u kategoriji tri zvjezdice. To su novouređene sobe i gosti su izuzetno zadovoljni. Organiziramo i obilaske Starog podruma koji datira iz 15. stoljeća i gostima pričamo o povijesti i tradiciji kako vinarstva i vinogradarstva, tako i općenito o povijesti i tradiciji u Iloku."
Poznato je da je iz starog vinskog podruma podno dvorca Odescalchi za krunidbu kraljice Elizabete II. naručen i poslan na engleski dvor poznati iločki traminac. Možete li nam navesti još neke zanimljivosti vezane za Iločke podrume?
"Uz činjenicu da je na engleski kraljevski dvor 1952. godine otišlo 11.000 butelja traminca iz Iločkih podruma koji je služen prilikom krunidbe kraljice Elizabete II., što nam je i danas jedan odličan support u marketinškom smislu, ima još niz drugih zanimljivih i važnih stvari… Nakon oslobađanja od turske okupacije 1699. godine u Ilok je iz Rima došla obitelj Odescalchi, koja je ovdje bila do 1945. godine. Ubrzo nakon dolaska ta je obitelj brzo uvidjela dobre i kvalitetne reference za uzgoj vinove loze i nastavili su tu djelatnost razvijati pa su donosili nove tehnologije iz zapadne Europe. Oni su bili među prvima u Europi koji su počeli tržiti vino u bocama, uveli su hladnu stabilizaciju u Starom podrumu koja je u to vrijeme bila nešto potpuno novo… donosili su nove sorte vinove loze iz zapadne Europe pa je u to vrijeme donesen i traminac iz južnoj Tirola, iz mjesta Tramin, koji je kod nas pronašao i bolje uvjete te daje i bolje rezultate nego u svojoj pradomovini. Dakle, oni su učinili mnogo toga, prije svega u tehnološkom smislu, kad govorimo o proizvodnji grožđa i vina. Naravno, i mi to danas uživamo i baštinimo i obveza svih nas koji radimo u Iločkim podrumima je da tu tradiciju njegujemo, ali i razvijamo za generacije koje dolaze."
Vina iz Iloka predstavljaju standard prema kojem se ocjenjuju i kategoriziraju ostala vina kontinentalne Hrvatske. Kakva je perspektiva hrvatskog vinarstva u kontekstu širenja tržišta i ulaska RH u EU?
"U ovom kontekstu ću se samo nakratko vratiti u bližu povijest, a to je Domovinski rat. Preživjeli smo rat nakon kojeg smo zatekli devastirane vinograde i zapuštenu tehnologiju u podrumarstvu. Nužna je bila investicija u opremu kako u vinogradarstvu tako i u podrumarstvu. Naravno da to nismo mogli učiniti isti čas jer nismo imali sredstava, iako smo mi i tada, 1997. godine bili na tržištu i svi su znali za Iločke podrume. Ali ipak smo se morali teško probijati. Morali smo najprije sanirati posljedice ratnih šteta, a od nikoga nismo dobili niti jednu kunu. Sve smo napravili s puno strpljenja, zadužujući se, ulažući i krvavo radeći. Negdje 2006./2007. godine osjetili smo prve rezultate. Procijenili smo da je naše vino dosegnulo razinu koju smo imali prije Domovinskog rata. Odgovorno tvrdim da je danas to vino i nadmašilo razinu koju je nekad imalo, što je sasvim normalno. Postigli smo odličnu kvalitetu vina što je rezultat ulaganja u tehnologiju u vinogradarstvu i podrumarstvu, kao posljedica edukacije i znanja naših enologa i kao posljedica iznimno velikog truda, entuzijazma i ljubavi prema ovome poslu. Sve to je bilo potrebno kako bismo postigli ovo što imamo danas – odlična, kvalitetna vina. Mislim da smo danas u samom vrhu Hrvatske po pitanju kvalitete vina. A da je tome tako potvrđuje i činjenica da smo u posljednjih sedam godina osvajali zlatne medalje i titule šampiona na najuglednijim svjetskim sajmovima, gdje su prisutne sve najuglednije svjetske vinske zemlje. Priznanja koja smo dobili potvrđuju da smo postigli najvišu razinu kvalitete potrebnu za konkurentnost na tržištu kako Hrvatske, tako i Europe i svijeta. U posljednjih par godina dočekao sam mnogo delegacija novinara i enologa, i od njih smo tako i usmenim putem dobili mnoga priznanja za kvalitetu."
S koliko maloprodajnih objekata raspolažete? Koliki je omjer prodaje kroz vlastiti u odnosu na veleprodajne kanale?
"Mi danas imamo 50-ak maloprodajnih objekata po cijeloj Hrvatskoj. Većina ih je ipak u Zagrebu, ali smo prisutni na moru, po Slavoniji itd. Oko 1/3 našeg vina prodajemo kroz vlastitu maloprodaju, a oko 2/3 kroz veleprodaju. Danas nam je Jamnica glavni distributer kad govorimo o veleprodaji, jer smo u sustavu i nabave i prodaje Agrokora, dok maloprodaju radimo i vodimo sami. Naravno, uz to i marketing radimo sami. Maloprodaja nam je angažirala mnogo ljudi jer je vrlo zahtjevna. U ljude koji rade u dućanima, logistiku itd. uložili smo značajna sredstva, pogotovo u posljednjih godinu i pol dana, iako je imamo još od 1999. godine. Sad smo je preuredili i dotjerali te u nju investirali mnogo sredstava, tako da su naši maloprodajni objekti zaista ugledni i posluju na najvišoj razini."
Kakva je situacija vezana za naplatu?
"Uz silne probleme vezane za pozicioniranje, prodaju i pad potrošnje, ni mi nismo izuzeti od recesije i krize koja je zahvatila Hrvatsku. Naplata je veliki problem. Teško je tu bilo koga prozivati jer svi smo u istom košu, svi smo tu jednaki i nikome nije lako. No ja sam optimist i vjerujem da će se u narednih nekoliko godina situacija razriješiti i da ćemo početi funkcionirati kao normalno društvo, prije svega u gospodarskom smislu."
Berba grožđa je završena. Jeste li zadovoljni ovogodišnjom proizvodnjom?
"Zadovoljni jesmo, ali moram reći da je ovo bila vrlo zahtjevna i komplicirana godina, pogotovo jesen. Imali smo lijepo ljeto, naročito mjesec kolovoz koji je jako bitan za dozrijevanje grožđa i uopće za kvalitetu. Međutim, odmah početkom berbe počeli su kišni dani što nam je značajno zakompliciralo život. No velikim angažmanom, trudom i radom sve smo uspjeli obrati na vrijeme i dobiti solidnu kvalitetu koja će zadovoljiti naše potrošače."
Ostavili ste određenu količinu i za predikatna vina?
"Uvijek kad se steknu uvjeti, nakon redovite berbe ostavljamo određene površine vinograda za predikate. Mi danas u prodaji imamo svih pet kategorija predikatnih vina. Pogotovo to naglašavam za traminac, a imamo nešto i u graševini. Dakle, imamo kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica, izbornu berbu prosušenih bobica i ledenu berbu. Osim što takva vina obično ubiru velika priznanja i zlatne medalje, i osim što je to ponos vinarije i govori o referencama vinogorja, takve berbe su i u marketinškom smislu jako bitne. A mi smo područje koje je već šest godina zaredom imalo uvjete za ledenu berbu i to je nešto čime se posebno ponosimo."
Jeste li se uspjeli probiti na atraktivna svjetska tržišta? Kakvi su planovi po tom pitanju?
"To je naša težnja i naš cilj, ali to je proces koji traje. Nakon sanacije u poratnom vremenu i intenzivnog rada na kvaliteti, vrijeme je i za dodatna ulaganja u marketing kako bismo osigurali što učinkovitiji izlazak na tržište poput europskog, na kojem vlada jaka konkurencija. Kad samo pogledate trgovačke lance, vidite da u ponudi imaju more vina različitih etiketa, podneblja, iz različitih zemalja i kontinenata... Predstoji nam veliki rad na što boljem pozicioniranju. Mi, naravno, imamo osobe zadužene za rad na osvajanju europskih tržišta i svugdje smo pomalo prisutni. No teško je očekivati da u kratkom vremenu na europsko tržište uđemo s ogromnim količinama. To je proces koji će sigurno trajati nekoliko godina. Recimo, i u Japanu smo prisutni s nekim našim vinima, ali to su relativno male količine. Međutim, sad se ponavlja narudžba za Japan, i indikativno je da je taj stil, taj tip vina prihvaćen. To nam ulijeva nadu. No, da bismo postigli neke ozbiljne količine, potrebne su nam godine i puno rada, truda i ulaganja."
Možemo li Hrvatsku brendirati kao vinsku regiju?
"Apsolutno, jer imamo odlične reference. Mi u Hrvatskoj imamo kontinent koji je danas odlično razvio ovu djelatnost. Generalno, Hrvatska ima odlična vina. Imamo Dalmaciju, dakle otoke, gdje imamo autohtonih sorata kojima se možemo ponositi i koje treba razvijati, i to naravno daje nadu. Uz puno rada i truda i ulaganja u kontinuiranu kvalitetu, i naravno uz ulaganje u marketing, Hrvatsku trebamo brendirati kao vinsku zemlju. Europa uopće ne zna da mi danas u Hrvatskoj imamo ovoliko vinograda i da imamo ovako dobra vina. Brendiranje Hrvatske kao vinske regije nije lagan proces, jer mi smo poznati u Europi po tome što imamo lijepo more, ali kad turisti dođu na odmor, mi im moramo ponuditi naša najbolja vina. Na žalost, zasad to nije tako. I onda turisti odlaze sa spoznajom da Hrvatska ima lijepu obalu, krasno more i otoke, ali vina im ostaju - upitnik. Moramo im nuditi naša najbolja vina jer je to najbolji marketing. Turisti će o njima pričati kad se vrate u svoje zemlje, od čega će koristi imati i ugostitelji i proizvođači vina. Mi se kao zemlja još uvijek razvijamo i stasamo, ali se nadam da to stasanje neće predugo trajati. Moramo se uozbiljiti i stvari postaviti na najvišu moguću razinu, te kontinuirano raditi na kvaliteti!"
