Završetak ovogodišnje berbe graševine u beljskim vinogradima obilježen je u petak navečer prvim Zlatnim danom graševine. U Starom podrumu Vina Belja, u Kneževim Vinogradima, na svečanosti, u petak na večer, okupio se velik broj gostiju i ljubitelja graševine - najvažnijeg vina u Hrvatskoj po kojoj je poznata Slavonija i Baranja te vinarija Belja.
Među gostima je, vrijedi napomenuti, bio i Steven Spurrier, urednik čuvenog Decantera i jedan od najvećih vinskih kritičara i publicista u svijetu, koji je prvi put posjetio Baranju. Bio je tu i Tony Hodges, poznati menadžer, tvorac projekta Vina Croatia Vina Mosaica te branda Princ hrvatskoga Podunavlja Vina Belje, inače veliki zaljubljenik u Hrvatsku.
Prvi Zlatni dan graševine, koji bi trebao postati tradicionalna manifestacija, bio je prigoda za predstavljanje Vinskog dvora Princa hrvatskog Podunavlja, kluba ljubitelja beljskih vina koji bi trebao aktivno sudjelovati u promociji graševine iz Podunavlja. Na svečanosti su proglašeni i prvi počasni članovi Vinskog dvora - Steven Spurrier, Tony Hodges, Viktor Bijelić i Goran Pajnić.
Pozdravljajući goste, predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić istaknuo je kako je Belje izraslo u ozbiljnu kompaniju, jer je u tu tvrtku, od kada ju je preuzeo Agrokor, uloženo 2,3 milijarde kuna. Posebice je istaknuo značaj proizvodnje vina u Belju te gradnje nove, najsuvremenije vinarije u ovom dijelu svijeta. Degustaciju biranih beljskih graševina, uz sljubljivanje s gastronomskim specijalitetima, dopunjavao je glavni enolog Belja Marijan Knežević, ističući posebnosti vina koja su gosti kušali.
Degustirane tri graševine berbe 2012.
Gosti su imali priliku kušati tri graševine berbe 2012. - kvalitetnu, vrhunsku te Goldberg graševinu. Marijan Knežević graševinu berbe 2012. opisao je kao svježe vino izražajnih zelenih odsjaja u svjetlozlatnim nijansama i fine punoće. Kvalitetnu graševinu karakterizira izuzetna pitkost i mekoća s prepoznatljivim aromama svježe jabuke i citrusa. Vrhunska graševina je izuzetno svježe, elegantno i dobro strukturirano vino s laganom gorčinom na kraju. Ultra premium linija Goldberg graševina nastala je u izbornoj berbi od biranih grozdova koje su zahvatile plemenite plijesni. Riječ je o vinu koje utjelovljuje odlično izbalansiran odnos svježine graševine, kao sorte, te zrelosti i punoće dobivene izbornom berbom koji daju skladan, profinjen, pun i zaokružen okus.
Čisto zlato
Čitavu priču o vinskoj Hrvatskoj, u kojoj je i sam sudjelovao, Hodges je ocijenio čistim zlatom. Na to ga, kaže, asocira zalazak sunca u hrvatskom Podunavlju, koje čitav kraj oboji u zlatne boje. Osim toga, napomenuo je, nije slučajno što su ove krajeve (Zlatna dolina, Zlatno brdo ili Goldberg...), zlatnima nazivali još stari Rimljani. I graševina je zlatna, napomenuo je, izrazivši očekivanja da će ona diljem svijeta osvajati brojne zlatne medalje. "Zato je ovo Zlatni dan graševine, trenutak kojim obilježavamo završetak berbe graševine u podrumu Belje 2013.", zaključio je Hodges.
Steven Spurrier pozitivno iznenađen
Veliki svjetski poznavatelj vina, osnivač i urednik Decantera, Steven Spurrier, prvi je put posjetio Baranju i kaže da je impresioniran onime što je vidio. Novinarima je kazao kako nije očekivao da će tako nešto naći u Hrvatskoj, rekavši da su podrumi Belja veći i impresivniji nego oni u Burgundiji. Istaknuo je da ga se dojmila povijest ovoga kraja i hrana, rekavši kako su bijela vina - fantastična, dok na crvenima još treba poraditi.
Spurrier je, govoreći o graševini iz hrvatskog Podunavlja, upotrijebio riječ benchmark, opisujući to kao proces koji je doveo do toga da se određeno područje za određeno vino uzima kao benchmark, mjesto po kojemu se ravna i uspoređuje ista sorta vina u cijelom svijetu.
"Za chardonnay kažu da je benchmark francuski Chablis i po njemu se ravnaju svi ostali chardonnayi u svijetu. Za sauvignon blanc domovina je dolina Loire, a benchmark je i Novi Zeland. Danas je očigledno gdje je dom graševine - ovdje u Belju, u hrvatskom Podunavlju, u Panoniji. Graševina je prije nazivana različitim rizlinzima - velški, talijanski rizling - i smatralo se da je drugorazredna vinska sorta. Danas sa sigurnošću možemo reći kako je graševina (na hrvatskom jeziku nap.a.) pravo ime za ovu sortu. Tako su je nazvali Jansis Robinson i drugi britanski autori u vrlo važnoj knjizi Wine Grapes, i zapravo možemo potvrditi da je hrvatsko Podunavlje benchmark za graševinu", zaključio je Spurrier.
Na pitanje koji bi bili sljedeći koraci za plasman graševine kazao je kako će biti određeni klimom i vinogradima. "Ovdje imate dobru proizvodnju, izvrsne podrume. Sljedeće je da krenete u izvoz ovih vina i to bih savjetovao - najprije u Veliku Britaniju, Irsku, Nizozemsku, a u sljedeće dvije-tri godine u sjeverne europske zemlje. Ne u Ameriku i Aziju. Na britanskom tržištu treba naglašavati da je u pitanju hrvatska graševina - njezino podrijetlo. Zapravo ta dva pojma moraju biti povezana tako da kada se kaže graševina, neka ljudi odmah pomisle na Hrvatsku", kaže Spurrier.
