Vinarem 2010. godine Svijet u čaši proglasio je lani, na kraju godine, na svojoj tradicijskoj eno-gastronomskoj svečanosti Atelje okusa u zagrebačkom hotelu Antunović, podrum Belje iz Kneževih Vinograda u Baranji, s glavnim enologom i voditeljem poslovne jedinice Podrumarstvo dipl. ing. Marijanom Kneževićem. Među članovima toga kolektiva Knežević, kao rukovodeća osoba izravno povezana ne samo s rađanjem plemenite kapljice nego i s organizacijom rada na spomenutome vinskome posjedu, pokazao je da i te kako grize i vuče, i vrlo je zaslužan za uspjehe Belja s vinom u posljednje vrijeme.
Stalo mu je bilo, veli nam, da se posjed Belje digne visoko i ostane visoko, kako i zavređuje, i debelo je, dodaje, podmetnuo leđa ne samo u proizvodnji vina nego i u uistinu sjajnom preuređenju starog podruma Belja, a aktivno je sudjelovao i u - nedavno okončanom - stvaranju nacrta za novi podrum, koji će se graditi u vinogradu, naime tijesno je surađivao s glavnim projektantom sugerirajući u skladu s tehnološkim zahtjevima suvremene proizvodnje plemenite kapljice naputke za određena arhitektonska i opremaška rješenja kako bi doista sve i na planu daljnje produkcije vina na kraju ispalo, što se kaže, naj… naj. Na pomoći sa savjetima upravo glede tih najboljih mogućih rješenja Knežević zahvaljuje kolegi Miranu Kabalinu iz riječkog Istravina.
"Vinar godine, lijepa titula! Nagrade i priznanja znače mnogo. Kad je čovjek obuzet poslom, o njima nema vremena mnogo razmišljati, ali kad dođu oni su čast i zadovoljstvo, motivacija, ali i obveza za ubuduće. Posebna vrijednost ovoga odličja, tj. titule Vinara godine, je i u tome što dolazi od specijaliziranog i strukovnog časopisa koji u svoje glasovanje za najbolje vinare i kuhare uključuje i profesionalce iz trgovine i ugostiteljstva ali i krajnje potrošače, dakle i sâmo tržište" – bila je Kneževićeva reakcija na titulu Vinara 2010. godine Belju d.d. i, kroz to, i njemu osobno.
Belje i Kneževića u najnovije vrijeme naprosto su zasule brojne nagrade – medalje s ocjenjivanja iz zemlje i inozemstva, priznanja. Kakvo je Kneževićevo mišljenje o tim medaljama i priznanjima koja su u posljednjih godinu-dvije osvojila vina kreirana pod njegovom brigom? Naš je dojam, još do prije nedugo, bio da su hrvatski proizvođači vina hrlili sa svojim uzorcima na ocjenjivanja po raznim sajmovima više radi zadovoljenja neke vlastite sujete u slučaju osvajanja medalje nego zato što su u medalji doista i vidjeli poboljšanje izgleda za plasman svojega proizvoda, dakle poslovni efekt. Naime, vezano uz nagrađena vina kod mnogih se naših proizvođača poslije događalo malo, ili ništa.
"Medalje su definitivno odlično sredstvo za povećanje renomea kuće, za bolju komunikaciju prema potrošaču i za poboljšanje prodaje proizvoda. Međutim, sâme od sebe one ne mogu postići mnogo, da bi se realizirao očekivani učinak njih treba pratiti odgovarajući marketing."
Knežević je na posjedu Belje uposlen od 2000., dakle još od vremena kad Belje nije bilo u sastavu koncerna Agrokor. Iza sebe zasad ima 11 berbi, od toga devet samostalnih. Ponosan je na sebe što je 2002., kad meteorološki uvjeti nisu bili naklonjeni vinogradarima i kad se trebalo i te kako potruditi u vinogradu i podrumu, uspio za četiri bijela vina od državnog strukovnog povjerenstva što vrednuje kapljicu i daje prijedloge o njenu stavljanju u promet dobiti rang vrhunskoga.
"Godina 2002. označila je svojevrstan preokret i za posjed Belje i za mene osobno, naime te jeseni bila je ne samo prva berba koju sam samostalno vodio nego i prva berba nakon što je podrum Belje u privatizaciji dobio novog vlasnika. Taj vlasnik na žalost nije imao pravu viziju na dugi rok, stvari je promatrao kratkoročno, i Belje je nakon četiri godine doveo do stečaja. Srećom, 2007. Agrokor postaje potpuni vlasnik podruma Belje i mi uposleni na posjedu dobili smo napokon pravog sugovornika kojemu smo se mogli obratiti s našim prijedlozima za daljnju poslovnu aktivnost. U tim razgovorima s predsjednikom Agrokora Ivicom Todorićem i ostalim čelnim ljudima koncerna sudjelovao sam vrlo aktivno i ja" – veli Marijan Knežević, inače službeno po zvanju diplomirani inžinjer prehrambene tehnologije, smjera Prehrambeno inženjerstvo za koji se mnogo uči o fermentacijama, a upravo fermentacije spadaju u ključne momente i kod vina pa mu se u ulogu enologa nije bilo nimalo teško uklopiti.
Sluh novog vlasnika
Novom vlasniku zaposlenici Belja ukazali su na problem stare tehnologije, one još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, te na problem stare i islužene opreme neodgovarajuće za suvremeno vinogradarstvo i za proizvodnju vina koja mogu na tržištu konkurirati kakvoćom. Vrh Agrokora pokazao je sluh, i promjene nabolje uslijedile su ubrzo, dakako isprva opreznije. Knežević veli da su djelatnici Belja - prije, dugo vremena frustrirani a dolaskom Agrokora uvjereni da konačno vide svjetlost na kraju tunela - u želji za boljitkom odlučili odmah i sa svoje strane pokazati inicijativu, i uložili su jači napor u vinogradu odrađujući s većom voljom radove pravovremeno i pedantno. Visoku su predanost i pedantnost pokazali i u podrumu.
"Grožđe se za različite razine kakvoće finalnog proizvoda počelo selekcionirati po najboljim pozicijama, zrelosti i zdravstvenom stanju, i rezultat svih tih naših napora bio je uspjeh beljskih vina na tržištu. Upravo ti značajniji početni uspjesi potaknuli su novog vlasnika da u pogon uloži i više, tako da eto od nedavno imamo uistinu suvremenu opremu i najbolje moguće drveno suđe, od barriquea pa do srednjih i velikih hrastovih bačava internacionalno renomiranih proizvođača. Nakon što su posađeni novi vinogradi, uvelike i s u svijetu najpopularnijim crnim sortama, te nakon što je dovršeno preuređenje starog vinskog podruma Belje u Kneževim Vinogradima, sad kreće nova gradnja, na lokaciji Kamenac u srcu naših vinograda, tu niče prvenstveno kao proizvodni pogon novi vinski podrum u kojemu će se montirati najmodernija oprema i gdje će se naravno primijenjivati najmodernija tehnologija. Taj podrum će biti kapaciteta osam milijuna litara. Iako će se i u tome objektu urediti i prostor za prihvat gostiju i za degustacije, hedonističko-turistički segment glavninom će se ipak odvijati u prostorima sadašnjeg podruma u Kneževim Vinogradima. Velike hrastove bačve koje su tu sada preselit će se u novu podrumsku zgradu u Kamencu, a na mjestu gdje je sada proizvodnja vina uredio bi se hotel s 50 soba te s pratećim sadržajima. Preduvjeti za turizam ovdje su odlični, u Kneževim Vinogradima postoji primjerice sportsko-rekreacijski centar s bazenom i s više igrališta za razne sportove, za gourmete je u blizini vrlo afirmirani restoran Kormoran s kojim inače organiziramo brojne eno-gastronomske seanse, u susjedstvu Kneževih Vinograda je i zanimljivo selo Zmajevac s ulicom gatora odnosno starih vinskih podruma ukopanih u zemlju i smještenih s obje strane ceste, tu je i etno-selo Karanac, a o parku prirode Kopački rit ne treba posebno govoriti, za tu posebnost i atrakciju nadaleko se zna."
Posjed Belje obuhvaća sada 580 svojih hektara pod vinovom lozom, a do 2012. trebalo bi ih biti oko 612 ha. Prosječna starost nasada je devet godina. Trsje je gotovo kompletno obnovljeno. Ima još nešto zaostalih starih nasada sa širokim redovima i razmacima među trsjem, oni se pomalo krče i sadi se nova loza, gustoćom od nešto manje od 4500 čokota po hektaru, precizno: 4464 sadnica. Veća gustoća trsja po jedinici površine omogućuje – bez istodobnog smanjenja prinosa po hektaru - poprilično smanjenje roda i donosa po trsu, a to ide u prilog boljoj kakvoći grožđa i, na kraju, vina. Gustoća od tih gotovo 4500 panjeva po hektaru s dovoljnim je razmacima među redovima da to omogućuje i dalje uporabu postojeće vinogradarske mehanizacije. Vinogradi Belja na južnim padinama brdašca Banska kosa, čiji najviši vrh dopire do 235 metara, protežu se u dužini od 12 kilometara od Belog Manastira do Dunava. Tlo je, čujemo od Kneževića, loes, ispod kojega se nalazi degradirani černozem, klima je zimi hladna, panonska, ljeti je toplo do vruće, oborina je u vegetativnoj sezoni otprilike 400 mm. U sortimentu najviše je zastupljena Graševina, simbol Slavonije i Baranje, posjed Belje ima i Chardonnay, Pinot sivi, Rizling rajnski te Merlot, Cabernet sauvignon, Frankovku i Pinot crni.
Odraz lokalnog terroirea s dozom internacionalnosti
"Pridržavamo se, kako i priliči sada kad imamo prikladne uvjete i opremu, najviših standarda u radu. Nastojimo da nam vina budu maksimalno moguće ogledalo ovoga terroirea ali istodobno organoleptikom i prihvatljiva zahtjevnijem međunarodnom potrošaču. Tlo uvelike pridonosi mineralnosti, klima dobrom nakupljanju sladora, tako da možemo bez problema dobiti visokostrukturiranu kapljicu, a kombinacijom grožđa s različitih vinogradskih pozicija i datuma berbe te pažljivom preradom i prikladnom njegom uspijevamo ostvariti lijepu voćnost. Smatram da je u ovome trenutku baš naša Graševina 2009 najbolje zrcalo terroirea a, u isto vrijeme, i vrlo prihvatljiva internacionalno. Imamo mogućnost dugog ostavljanja grožđa na trsu tako da lako dosegnemo i kategoriju kasne berbe s finom nijansom botritisa. Neka bijela vina, konkretno ona u liniji Goldberg, radimo s primjetnom nijansom plemenite plijesni i s blagim ostatkom neprovreloga sladora ali tu želja nije bila dobiti desertno slatko vino. Mnogi domaći potrošači vole puna i gusta topla vina s profinjenim bouquetom kojemu pridonosi i plemenita plijesan te s malim ostatkom neprovrelog sladora, a primijetili smo da je za takvim vinima sve veći interes i izvana, naime baš takva vina odlično se sljubljuju s jelima tzv. egzotične, orijentalne kuhinje, koja je danas vrlo popularna i u zapadnome svijetu, k tome treba voditi računa i o tome da se u najnovije vrijeme uvelike kao tržište za vino otvara i sam istok, Azija. Tu je golemi potencijal plasmana pa zašto to ne iskoristiti..." - govori Knežević. Ima i te kako pravo, baš ove graševine Belje ima poprilično, k’o ništa Belje može svake godine napuniti po stotinjak tisuća butelja, to je lijepa količina i valja je i prodati.
Baranja se dosad u javnosti doživljavala kao područje bijeloga vina, poglavito baš i graševine, međutim sve se jače – a primjeri su baš ova najnovije visoko nagrađena beljska vina – dokazuje i crnim vinom. Belje, uz graševinu kao slavonski i baranjski pečat, ima zasađene i bijele i crne međunarodne sorte, je li po Kneževićevu mišljenju Baranja, kad se govori o rasnim vinima, prikladnija za crno nego za bijelo vino, i ne bi li bilo dobro da se možda tamo, s obzirom na obilje sunca i topline i manje kiše, pokuša i s bijelim kultivarima hrvatskoga juga, primjerice Pošipom, Rukatcem, Vugavom?…
"Baranja je sasvim sigurno područje izvrsno za rasna crna vina, a što se tiče bijelih kultivara dalmatinskoga juga zamisao je zanimljiva, vrijedilo bi se pozabaviti time, naravno najprije krenuti u pokuse pa vidjeti što će se dogoditi. Zasad mogu samo govoriti o onome što je kao novost već odlučeno u okviru našeg proizvodnog programa, a to je da uz postojeća jednosortna vina izađemo i s jednim crnim vinom u kategoriji Goldberg, te s jednom mješavinom vina od bijelih sorata i jednom mješavinom od crnih corata. Pod markom Goldberg crno izlazi Cabernet sauvignon 2007, što smo ga slali na ocjenjivanje vina od Merlota i Caberneta Emozioni dal Mondo 2010 u Bergamo, gdje je osvojio visoke bodove. Riječ je o vinu u koje polažem velike nade, od izabranog je najboljega grožđa Cabernet sauvignona, dozrijevalo je 18 mjeseci u bačvicama od francuske hrastovine i potom 10 mjeseci u bačvama od slavonskoga hrasta zapremnine 2000 litara, u boci je sada više od pola godine, a ukupno ga ima oko 4000 litara. Što se tiče mješavina, bijela je od graševine, chardonnaya, sivog pinota i rajnskog rizlinga, a crna od merlota, cabernet sauvignona, frankovke i crnog pinota" – završio je Marijan Knežević.
