Istra kao vinarsko-vinogradarska regija proživljava svoj preporod unazad 20-ak godina. Sve se, zapravo, pokrenulo kada su istarski vizionari, turistički djelatnici ali i vinogradari/vinari odlučili potražiti ogledni primjer izvan naših granica i pronašli ga u Toskani. Toskanska formula uspjeha vjerno je pretočena na istarsko tlo, a u kombinaciji s nekim specifičnostima područja i naravno velikim potencijalom za vinski business relativno brzo je pretočila Istru u regiju dobrih vina.
No, put do uspjeha nije bio lagan. Uključivao je pametno planiranje i sustavno ulaganje u znanje uz neizbježnu primjenu novih tehnologija, obnovu nasada, ali i zahvate na postojećim nasadima. Uvođenjem međunarodno priznatih i poznatih sorti (uz snažan oslonac na autohtonost domaćih sorti) stvoreni su temelji za proizvodnju kvalitetne kapljice.
Upravo je povećanje površine pod nasadima bio jedan od ključnih koraka za ozbiljniji nastup istarskih vinara na domaćem, a posebno inozemnim tržištima. Pritom su se posebice istaknuli vinari koji su uspjeli pronaći formulu za održivu proizvodnju koja omogućuje plasiranje vina po prihvatljivim cijenama, istovremeno omogućujući daljna ulaganja i podizanje kvalitete.
Na mladima svijet ostaje
Posljednjih nekoliko godina u Istri su se profilirala brojna vinarska imena. Ono što posebno veseli je da je među njima sve veći broj mladih vinara koji spajajući tradicionalno i moderno poimanje proizvodnje i vođenja bussinesa bilježe zavidne rezultate na domaćim, ali i inozemnim tržištima.
Bilo da je riječ o nastavku obiteljske tradicije ili o započimanju vlastitog vinarsko-vinogradarskog posla, svima je zajednička primjena najnovijih, modernih znanja i tehnologija bez kojih, prema riječima svih vinara, nema napretka odnosno proizvodnje visokokvalitetnih vina u današnjem stilu – svježih bijelih vina primarnih aroma i crnih vina s potpisom drveta.
O kvalitetnom radu mladih snaga istarskog vinarstva najbolje svjedoče brojne nagrade od kojih posebno valja izdvojiti prestižnu oznaku kvalitete IQ (Istrian Quality), priznanje koje se unazad 5 godina dodjeljuje samo natprosječno kvalitetnim istarskim malvazijama.
Nezahvalan posao odabira najboljih od najboljih nije bio nimalo lak, pa je učinjen po ključu prethodno kušanih vina, činjenice da su vinari visoko obrazovani te osvojenih priznanja (iako se neki vrlo kratko profesionalno bave ovim poslom pa se veći broj priznanja tek može očekivati).
Slijedi pregled 5 vinara koji su do sada stvorili najbolje uradke te od kojih puno očekujemo i u budućnosti.
Trapan
Bruno Trapan je vinar koji je "pobjegao" iz grada kako bi se bavio vinogradarstvom i vinarstvom. Najetabliraniji je od nabrojane petorice, i u stvari je predvodnik mladih i uspješnih istarskih vinara (vinara "novoga kova").
Počeci su bili vrlo skromni, što i ne čudi budući da nije riječ o nastavku obiteljske tradicije već započinjanju vlastite avanture. Počelo je s malim vinogradom i podrumom da bi zahvaljujući vlastitoj viziji, ali i obitelji, rodbini te bliskim prijateljima ostvario dotad neostvareni san. Uskoro su bili zasađeni novi nasadi u okolici Pule i sada obuhvaćaju oko 5 hektara istarske crvenice.
Cilj mu je jednostavan - stvarati vina koja odišu hedonizmom u čemu je nedvojbeno i uspio. Tako je sustavnim ulaganjem u znanje i kvalitetu stvorio vrhunski i prepoznatljiv proizvod koji njeguje sva osjetila, pa ne čudi da je gotovo munjevito postigao ne samo domaći, već i međunarodni uspjeh te osvojio i nastavlja osvajati brojne nagrade i priznanja. Naravno kao i gotovo uvijek u životu nema uspjeha bez pomoći i podrške ženske ruke – supruge.
Sortiment je šarolik pa tako osim, naravno, Istarske malvazije, Bruno njeguje i stvara kapljicu od međunarodnih sorti: chardonnay, cabernet sauvignon, cabernet franc te syrah. Svaka od njih odiše prepoznatljivom sortnošću, ali uz nepogrešivi potpis terroira i samoga vinara.
Ako nastavi ovim s ovim tempom i entuzijazmom u budućnosti stvarati pobjedničke butelje, u što ne sumnjamo, teško je predvidjeti sve buduće uspjehe.
Geržinić
U malom mjestašcu Ohnići, na plodnim obroncima u okolici Vižinade smjestilo se obiteljsko gospodarstvo Geržinić s vinogradima i maslinicima.
Marko, trenutni "mozak" proizvodnje vina, je novopečeni enolog iz najmlađe generacije Geržinića, koji je i prije formalnog završetka obrazovanja podigao relativno visoke standarde na profesionalnu razinu, primjenjujući stečena znanja i vještine ali i ulažući u nove tehnologije bez kojih prema njegovim riječima nema uspjeha u proizvodnji vina stila kakvog ga danas poznajemo. Osim Marka u proizvodnji sudjeluje i cijela obitelj a osim podruma uređen je i agroturistički objekt gdje po najavi možete doći uživati u tradicionalnim Istarskim delicijama.
Vinogradi se prostiru na više od šest hektara istarske crvenice, s kojih nastaje između 20 i 25 tisuća butelja, te s planom povećanja površina do cca 10 ha. Zasađeni su pretežno Istarskom malvazijom (već 5 godina ponosni vlasnik oznake IQ) uz teran, chardonnay, cabernet sauvignon, refošk, syrah te muškat žuti.
Trenutno proizvodi vrhunska bijela vina kojima se s pravom može ponositi, a posebna želja mu je unaprijediti proizvodnju crnih vina uz mnogo više upotrebe "drveta" u podrum,u ali za to je jasno potrebno više vremena, prostora a naravno i financijskih sredstava. Naročito je ponosan na syrah koji dolazi iz mladih nasada i pred kojim je, vjerujemo, svijetla budućnost. S obzirom na entuzijazam i predanost u dogledno vrijeme možemo očekivati i dodatno poboljšane "crnjake" te kako i sam najavljuje, zanimljivu kupažu cabernet sauvignona, syraha i terana.
Orijentiran je pretežno na domaće restoransko tržište iako ga možete pronaći i u maloprodaji, a izvozi i u sjeveroistočni dio Italije gdje je Istarska malvazija iznimno cijenjena.
Damjanić vina
Smješteni u blizini Poreča u malom mjestašcu Fuškulin, Damjanić vina nastaju pod budnim okom simpatičnog inženjera vinarstva Ivana Damjanića. Priča o Damjanić vinima zapravo započinje krajem 18. stoljeća kada je obitelj Jurković počela podizati nasade vinograda na području Fuškulina i relativno brzo stvorila kvalitetna vina. Posao je uspješno vođen sve do kraja 2. svjetskog rata kada je vinogradska i vinarska tradicija nemilice uništena. 50-tak godina kasnije, ponovnim podizanjem nasada vinograda na istim lokalitetima iz pepela je izvađen obiteljski posao, ovaj put pod dirigentskom palicom potomaka slavnih Jurkovića, obitelji Damjanić. Upornim radom uz mnogo uloženog znanja i ljubavi prema vinarstvu danas obitelj Damjanić raspolaže s cca 5,5 ha vinograda.
Trenutni asortiman koji izlazi iz ovog podruma obuhvaća Malvaziju Istarsku, Chardonnay, Muškat žuti, Merlot, Teran te širem krugu ljudi manje poznatu Borgonju. Ivan Damjanić je jedan od rijetkih naših proizvođača koji pravi specifično mlado vino, izražene voćnosti i blagih tanina upravo iz ove, ponešto, zaboravljene sorte. Čini to, kako sam kaže, iz sentimentalnih razloga nikako financijskih, a spomenutu borgonju osim u "običnoj" verziji nudi i u barriqueu pa će svakako biti zanimljivo pratiti kako će ga tržište prihvatiti. Naglasak je u Damjanić vinima očekivano ipak na Malvaziji Istarskoj budući da je to vodeća sorta ovog područja. No, Ivan Damjanić, koji inače drži sve konce u svojim rukama kada je riječ o vinima vodeći se krilaticom "Podrum, to sam ja", ipak je nešto drugačiji od ostalih proizvođača u regiji nudeći i Malvaziju koja je odležala u bačvama od akacije.
Kvaliteta rada podruma Damjanić je prepoznat te okrunjen zlatnim medaljama na Vinistri 2007., 2008. i 2009. g. upravo za Istarsku malvaziju. Nagrade su djelovale kao poticaj Ivanu za daljna ulaganja i rad pa je stoga želja ovom mladom vinaru proširiti proizvodnju, osvojiti i druga tržišta osim Istre i Hrvatske (a postoje naznake da bi uskoro mogao osvanuti na "svemoćnom" američkom tržištu) te prebroditi trenutnu ekonomsku krizu i izaći iz nje još jači.
Piquentum
Pod etiketom Piquentim kriju se vina mladog Dmitrija Brečevića rođenog u Francuskoj, ali s istarskim korijenima. Nakon završenog školovanja u Bordeauxu, iskustva i dodatna znanja o enologiji stjecao je u Francuskoj, Novom Zelandu i Australiji, nakon čega je odlučio okušati sreću u domovini svoga oca.
Podrum je smješten u Buzetu, u starom vodospremniku dok grožđe raste u okolici Motovuna i Višnjana, gdje uostalom i sam Dmitrije živi. Grožđe trenutno otkupljuje iako mu je dugoročni plan i želja proizvoditi vino isključivo od grožđa iz vlastitih vinograda kako bi čitavi proizvodni ciklus bio pod kontrolom.
Njegova "mantra" je "raditi prirodno" pa tako fermentaciju provodi isključivo putem prirodnih kvasaca ,a i opredijelio se isključivo za autohtone sorte budući da smatra da vina moraju u punom smislu riječi odražavati prepoznatljivost kraja u kojem nastaju. Upravo zbog nešto drugačijeg pristupa proizvodnji vina mu se razlikuju od ostalih na tržištu. Tako se Malvazija buteljira nešto kasnije ali i traje dulje, snažnijeg je tijela te kremastije teksture uslijed odležavanja na kvascima. Slično je i s Teranom gdje su karakteristične kiseline nešto smekšane pa mu je i struktura drugačija. Proizvodi i Refošk koji još nije izašao na tržište, ali koji bi prema svim pokazateljima trebao također biti vrlo dobar.
Svjestan jake konkurencije orijentirao se i na inozemna tržišta na kojim u posljednje vrijeme vlada velika potražnja za originalnim i autohtonim proizvodima, među koje svakako pripadaju njegova vina. Tako je već jedna pošiljka otišla za SAD, a sam vjeruje da je to tek početak uspješnog osvajanja zahtjevnog svjetskog tržišta.
Vina Cossetto
Gospodarstvo obitelji Cossetto smjestilo se u istarskom mjestašcu Kaštelir nedaleko od Poreča. Obitelj Cossetti tradicija već generacijama veže uz poljoprivredu od kojih je upravo vinova loza postala najstabilniji stup obiteljskog bussinesa vođena od strane dvaju enologa koji svoje znanje nastoje pretočiti u dobar proizvod koji će biti drugačiji, ali koji istovremeno odražava način življenja samih kreatora. Vinogradi obuhvaćaju površinu od 7 hektara istarske crvenice koji opskrbljuju sirovinom za proizvodnju vina bazirana na autohtonim istarskim sortama malvaziji, teranu i Borgonji, ali i svjetski poznatim sortama koje nadopunjuju paletu, kao što su chardonnay, cabernet sauvignon i muškat bijeli.
Ideja vodilja koja stoji iza Cossetto vina je stvaranje kapljice koja svojom strukturom, snagom i karakterom može trajati. Zbog toga i stvaraju malvaziju koja odražava tipičnost sorte, ali istovremeno može izdržati nešto dulje odležavanje u boci. Slično vrijedi i za borgonju (kao uostalom i za sva crna vina iz asortimana) koja u izvedbi obitelji Cossetto nije tipično mlado, već dozrelo, doduše nešto nježnije, vino.
Svjesni činjenice da je za opstanak nužno povećanje proizvodnje, obitelji Cossetto planira povećati nasade na cca 10 hektara vinograda te tako stvoriti uvjete za osvajanje i inozemnih tržišta što je, ako je suditi po turistima koji s velikim zanimanjem posjećuju njihove podrume, samo pitanje vremena.
