Kutjevo, danas dioničko društvo za proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda privatizirao je Enver Moralić prije 14 godina. Grupacija koja se bavi biljnom i stočarskom proizvodnjim, te vinogradarstvom i uslugama, sa oko 700 zaposlenih ostvaruje godišnji prihod od 50 mliona eura u oblasti proizvodnje vina, mesa, pekarskih proizvoda i brašna. Kutjevo je prije svega poznato po vinogradima i vinogradarstvu gdje na oko 5.500 hektara zasađenih raznim sortama grožđa proizvode više od šest miliona litara vina koje se plasira u regiji i šire, a u Bosni i Hercegovini oko milion litara gdje je prosječna godišna potrošnja oko 15 miliona litara.
Vino graševina odmah asocira na Kutjevo u kojem se održava i Festival graševine među kojima je kutjevačka šampion već godinama koja uspjeva na velikim parcelama od 220 do 380 metara nadmorske visine.
"Prosječno se iskorištava od 65 do 70 posto grožđa zavisno od godine, a od toga su 85 posto bijela vina od čega 80 posto graševina. Vinogorje smo koje si još uvijek može izabrati i ostaviti odlično grožđe za odlična vina. Baza je graševina, a ima oko 50 sorata na šest terena. Novi vinogradi su za strojnu berbu, kako se bere 50 posto vinograda, a ostalo ručno", kaže Zrinka Vinković Jergović tehnolog i enolog u Kutjevačkoj vinariji.
Bez obzira na godinu, a prošla je bila jako loša, u poziciji su da ostave pet - šest hektara za proizvodnju ledenog vina. I dok se ostale sorte beru od sredine septebra negdje do kraja oktobra, ove se beru u decembru ili januaru, tek na temperaturi od - 7 stepeni Celzijusa. Iako je u ovom području u jednom momentu sađeno mnogo vinograda, jer su bili poticaji, kvaliteti vina su različiti. Vinogradarstva je samo trećina onoga što se radi i trećina prihoda, tu su i merkantilne i sjemenske kulture, te mesna proizvodnja - farme goveda i klaonica i pripadajući posao, su ostale dvije trećine. Ali kako je to teško brendirati nije tako poznato kao proizvodnja vina u Kutjevu. Na ovom području vinogradi postoje gotovo 800 godina. Naravno moraju se zanavljati i jer je rentabilna proizvodnja oko 30 godina, puni rod je nakon pete, a vrhunski od 10 godine. Momentalno je 350 hektara u rodu i 102 hektara se ponovo sade u okviru projekta "Vinska omotnica" koja obuhvata sufinasiranje, rekonstrukcije i zanavljanje vinograda. Za kvalitetna vina radi se strojna berba (mašina zamjenjuje 200 berača), a ručno dnevno bere oko 20 ljudi za vurhunsko vino graševinu de Gotho. Iako je graševina najpoznatija, vinarija Kutjevo proizvodi i crna vina i roze.
Najstariji podrum u Kutjevu osnovan je 1232. godine i do tada je promijenio četiri - pet vlasnika do privatizacije. U ovom podrumu je druga najveća hrastova bačva u Hrvatskoj kapaciteta 53.000 litara (tri čovjeka u visinu i dva u širinu) i 70.000 boca arhivskih vina.
"Kutjevo i graševina su tradicionalno prisutni u BiH, posebno nakon nakon Zimske olimpijade 1984. godine. Od tada pa do danas smatra se u percepciji ljudi, domaćom vinarijom i domaćim vinom što je rezultat upornag rada i konstantnog kvaliteta. Plasmanom na ova tržišta smo zadovoljni. Malo je otegotnih okolnosti nakon ulaska Hrvatske u EU i propisanih kvota, ali nadamo se da će i BiH potpisati ugovor o tradicionalnoj trgovini gdje će dosta toga biti riješeno, a operezivanje drugačije. Godišnje u periodu berbe skupljamo goste i sada su tu naši partneri, distributeri i novinari iz BiH. Prijekat koji smo kandidirali u EU i koji nam je odobren za tržište BiH "Vinska omotnic", sastoji se od tri mjere pomoći" - konverzija obnova vinograda, krčenje i sadnja novih, zatim obnova opreme u samom podrumu i na kraju marketing na trećim tržištima van EU, rekao je Jospi Vitez, voditelj izvoza Kutjevo vinograda.
